Speleološki objekti

Speleološki objekti u smislu Zakona o zaštiti prirode su dio nežive prirode, odnosno geomorfološke baštine, a predstavljaju prirodno formirane podzemne šupljine duže od pet metara u koje može ući čovjek, a dimenzije ulaza su im manje od dubine ili dužine objekta (špilje, jame, ponori, estavele, i dr.).

Svi speleološki objekti na području RH su sastavni dio ekološke mreže u smislu Zakona o zaštiti prirode, uključujući i speleološke objekte u podmorju.

Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze te mijenjati stanišne uvjete u samom objektu, njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

Speleološki objekti su vlasništvo Republike Hrvatske.

Vlasnik ili nositelj prava na zemljištu na kojemu se nalazi speleološki objekt ne smije ugroziti ili oštetiti speleološki objekt, zatrpati ulaz, priječiti njegovo korištenje na dopušten način, te je dužan omogućiti pristup i razgledavanje tog objekta samo u dopuštene svrhe.

 

Speleološki katastar

Za speleološke objekte izrađuje se katastar, a uspostavlja ga i vodi DZZP.

Speleološki katastar je dio baze podataka o speleološkim objektima, i sastavni dio baze podataka o zaštićenim prirodnim vrijednostima.

 

Otkriće speleološkog objekta

  • Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u roku od 15 dana.
  • Za daljnje postupanje s otkrivenim speleološkim objektom nadležno ministarstvo izdaje rješenje (uz prethodno pribavljeno mišljenje DZZP) u roku od 30 dana od dana prijave otkrića navedenog speleološkog objekta.
  • Ako nadležno ministarstvo ne izda rješenje u navedenom roku, smatra se da istraživanje i zaštita otkrivenog objekta nije potrebna, a pravna ili fizička osoba može nastaviti s izvođenjem radova ili zahvata sukladno posebnom propisu.

 

Obavljanje aktivnosti u speleološkom objektu

Za sve aktivnosti u speleološkom objektu potrebno je prethodno ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a osobito za:

  • obavljanje znanstvenih i stručnih istraživanja (uzorkovanje, monitoring i sl.)
  • organizirano posjećivanje,
  • speleoronjenje,
  • snimanje (filmovi, emisije, reklame, televizijsko, podvodno snimanje itd.) i/ili fotografiranje,
  • radnje i zahvate koji utječu na temeljne značajke, uvjete i prirodnu floru ili faunu u speleološkom objektu ili njegovom nadzemlju.

Godišnje dopuštenje

Za obavljanje znanstvenih i stručnih istraživanja speleološkim udrugama može se izdati godišnje dopuštenje.

 

Zaštićeni speleološki objekti

Speleološki objekti kao dijelovi geomorfološke baštine od interesa za Republiku Hrvatsku su temeljem Zakona o zaštiti prirode proglašeni zaštićenim prirodnim vrijednostima, uglavnom kao spomenici prirode, dok se pretežiti dio speleoloških objekata nalazi unutar prostorno većih zaštićenih područja (značajnih krajobraza, regionalnih parkova, parkova prirode i nacionalnih parkova).

 

Upravljanje i korištenje speleoloških objekata

Speleološkim objektima koji se nalaze u nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju javne ustanove koje osniva RH.

Svim ostalim speleološkim objektima upravljaju javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na čijem teritoriju se nalaze, a koje osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb.

Za korištenje speleoloških objekata u komercijalne svrhe, odnosno obavljanje dopuštenih djelatnosti potrebno je ishoditi koncesiju ili koncesijsko odobrenje.

Koncesija se daje na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda na rok od četiri do trideset godina.

Koncesijsko odobrenje daje se na temelju provedenog javnog prikupljanja ponuda ili na zahtjev na rok do tri godine.

Na pitanja davanja koncesija koja nisu uređena Zakonom o zaštiti prirode primjenjuju se Zakon o koncesijama i posebni propisi koji uređuju gospodarenje prirodnim dobrima.

Korištenje svih speleoloških objekata, odnosno obavljanje djelatnosti posjećivanja i razgledavanja speleoloških objekata u kojima je to dopušteno, može se povjeriti fizičkoj i pravnoj osobi (registriranoj za obavljanje obrta za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti) na temelju koncesije ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Vlasnik ili nositelj prava na zemljištu na kojem se nalazi speleološki objekt ima pravo prvenstva pri dodjeli koncesije ili pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut zbog korištenja speleološkog objekta razmjerno umanjenom prihodu. Visina naknade određuje se sporazumno, a u slučaju spora o visini naknade odlučuje sud. Nadoknada se isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna, odnosno proračuna županije ili Grada Zagreba.

Ako se speleološki objekt nalazi u zaštićenom području ili ako je posebno zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode, obavljanje djelatnosti posjećivanja i razgledavanja može se povjeriti fizičkoj i pravnoj osobi (registriranoj za obavljanje obrta za gospodarsko korištenje prirodnih dobara ili obavljanje druge djelatnosti) na temelju koncesijskog odobrenja javne ustanove koja upravlja predmetnim zaštićenim područjem i/ili speleološkim objektom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

 

Speleološki objekti - turistički

(koji su uređeni ili se uređuju za posjećivanje ili se posjećuju bez uređenja)

Speleološki objekti posebno zaštićeni i/ili se nalaze u zaštićenom području proglašenom temeljem Zakona o zaštiti prirode:

  • Modrič pećina
  • Špilja Vrlovka
  • Špilja Lokvarka
  • Šipun špilja (zatvorena)
  • Špilja na otoku Ravniku/zelena špilja
  • Modra špilja
  • Medvidina pećina
  • Zametska pećina
  • Jama Baredine
  • Grapčeva pećina
  • Špilja Vranjača
  • Otruševačka/Grgosova špilja (otvorene nove špilje/ulazi)
  • Pazinski ponor

NP Krka

  • Oziđana pećina - uređuje se 

NP Paklenica

  • Manita peć 

NP Plitvička jezera

  • Golubnjača - namjerava se ponovo otvoriti za posjetitelje 

PP Velebit

  • Cerovačke špilje

PP Medvednica

  • Špilja Veternica

ZK Limski zaljev

  • Romualdova špilja
  • Lumuardova špilja

ZK Baraćeve špilje - preventivna zaštita

  • Baraćeva špilja - gornja

ZK Pećinski park Grabovača - preventivna zaštita

Speleološki objekti koji nisu posebno zaštićeni i ne nalaze se u zaštićenom području proglašenom temeljem Zakona o zaštiti prirode:

  • Strašna peć-Dugi otok
  • Špilja Biserujka - otok Krk.
  • Špilja Golubnjača-Kraljica Bukovice kod Kaštela Žegarskog - uređuje se
  • Zmajeva (Dragonjina) špilja pokraj Murvice na otoku Braču, spomenik kulture.
  • Tunel špilje–Đurovića jame - Ćilipi, Zračna luka Dubrovnik
  • Špilja Vrelo u Fužinama
  • Špilja u Nakovani, Kućište – Pelješac - uređuje se (kulturno dobro pod preventivnom zaštitom)
  • Špilja Feštinsko kraljevstvo - Istra
  • Špilja Mramornica - Istra