Park prirode Medvednica – zeleni izvor snage zagrebačke metropole

Medvednica

Park prirode Medvednica čovjeku je poznat od davnih dana, a službeno je utemeljen 16. lipnja 1981. godine. Još prije 45 000 godina neandertalci su tamo ostavili svoj trag, o čemu svjedoči arheološko nalazište špilje Veternice, i od tada ono obiluje bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta.

Ime ove planine vrlo očito pokazuje da su stanovnici ove planine u davnoj prošlosti bili i medvjedi, a postoji i mnogo legendi koje govore da je Medvednica bila i mjesto okupljanja vještica, koje su se okupljale noću, sakrivene od pogleda Zagrepčana.

Bila bih prava šteta zateći se u glavnom gradu Zagrebu, a ne posjetiti Medvednicu. Na površini od gotovo 18 000 hektara nalazi se 70 poučnih planinarskih staza, 1200 biljnih vrsta i 70 potoka, što znači da će svaki posjetitelj naći atrakciju za sebe.  Ne postoji mnogo planina i parkova prirode koji se nalaze blizu velikih gradova, a koje su uspjele odoljeti urbanizaciji područja kao što je to uspjela Medvednica.

Geološka vrijednost parka Medvednica

Medvednica je nastala prije gotovo 12 milijuna godina, kao posljedica uzdizanja stijena između velikih rasjednih ploča. Svoj izgled Medvednica duguje stijenama triju različitih vrsta: sedimentnim, metamorfnim i magmatskim stijenama nastalim hlađenjem lave, no valja naglasiti da je osnovni trup ove planine sačinjen od metamorfnog stijenja.

Park prirode Medvednica može se pohvaliti i posebnom vrstom krša – vapnencom koji je stvorio mali broj sakrivenih špilja, jama, vrtača i ponikva. Tako je nastala i poznata špilja Veternica, koja je bogata mnoštvom dugih podzemnih kanala.

Moramo spomenuti i zeleni škriljavac; ovo je vrsta metamorfne stijene vrlo lijepog izgleda koja se zbog toga koristila za ukrašavanje pročelja različitih građevina na Medvednici. Jedan od ljepših primjera je korištenje zelenog škriljavca na maloj kapelici Majke Božje Sljemenske.

Zbog svog kamenog bogatstva Medvednica se oduvijek iskorištavala kroz kamenolome, kojih je jednom bilo čak dvanaest, ali danas je ipak u funkciji samo jedan – kamenolom Ivanec gdje se iskopavaju dolomitske stijene.

No, botaničari, zoolozi, geolozi i ostali ljubitelji prirode nadaju se da će se uskoro usvojiti novi prostorni plan Medvednice koji bi ove kamenolome “poslao u povijest”, uredivši ih kao staze i igrališta, koja bi postala turistička atrakcija.

Park prirode Medvednica
Foto: Wikipedija

Bogatstvo vode parka prirode Medvednica

Park prirode Medvednica može se pohvaliti i s velikim bogatstvom voda, tj. izvora i potoka čiji je izvor na više od 700 metara nadmorske visine. Ovi brdski potoci koji se strmo spuštaju prema dolje dom su malog broja riba, ali nekoliko različitih vrsta: pastrva, klen, mrena i uklija.

U potoku obitava i zaštićen potočni rak kojeg je sve manje jer se kvaliteta vode smanjuje, a on stanuje samo u najčišćim vodama.

Većina potoka Medvednice je nažalost ugrožena jer se u njihovoj blizini previše gradi, te zbog otpadnih voda koje dodatno onečišćuju ove bistre medvedničke vode.

Planinska flora i fauna

Zahvaljujući razvedenosti reljefa i pogodnim tipovima tla, biljni pokrov Medvednice dobro je očuvan i vrlo raznolik.

Podnožje planine prekriveno je šumama hrasta kitnjaka, grabovim šumama, a najrasprostranjenija je šuma bukve koja se još naziva i „majkom svih šuma“. Zbog toga se često kaže da na Medvednici vlada „klima bukve“, koja posjetiteljima omogućuje istinski doživljaj izmjene godišnjih doba, u potpunosti onakvima kakvi u stvarnosti jesu.

Zbog postojanja čak 12 šumskih zajednica, koje svojim posjetiteljima omogućuju opuštanje, mir i uživanje u svakom godišnjem dobu, 1963. godine proglašeno je čak 8 posebnih rezervata šumske vegetacije čija je zadaća upravljanje i održavanje prirodne ravnoteže.

U parku postoji 91 strogo zaštićenih biljnih vrsta. Među njima su tri stabla koja se smatraju spomenicima parka prirode: Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, stara tisa na Šupljaku i stara tisa kod Horvatovih stuba. Tisa ili Taxus baccata je pod posebnom paskom zbog zastrašujuće činjenice da je njena vrsta pred izumiranjem, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.

Uz tisu je vezana i posebna legenda koja kaže da je tisovina drvo koje ima nadnaravne moći, što će mnogima zvučati poznato jer je najpoznatiji zli čarobnjak, „onaj čije se ime ne spominje“ tj. ,. Voldemort” iz serijala o Harry Potteru, bio vlasnik čarobnog štapića od tisovine.

Podnožje Medvednice uokvireno je bogatstvom šuma graba i hrasta kitnjaka, a uz njih rastu i kestenove i bukove šume. Javor, jasen i hrast medunac neke su od vrsta šuma koje tako skladno i slojevito ukrašavaju ovu goru.

Osim zaštićenih stabala uočit ćete i ljiljane, medvedničke orhideje ili kaćune koji zbog svoje rijetkosti izuzetno krase planinske livade.

Posebnu zanimljivost u šumama budi prisutnost gljiva. Od 81 zabilježene vrste čak njih 21 nisu pronađene nigdje drugdje osim u Hrvatskoj! Među njima se nalaze jestive gljive, ali i one otrovne i smrtonosne. Zato je iznimno važno znati o kojoj se vrsti gljiva radi prije njezinog branja i konzumiranja.

Samo ime planine izgovara nam svoju povijest životinjskog svijeta, ali zbog urbanizacije medvjedi već stoljećima ne žive na Medvednici. Osim njihovog nestanka, nestale su i druge životinje poput risova, vukova, jelena i vidra. Kako znamo da su oni bili stanovnici Medvednice? Govore nam različita imena susjednih sela: Medvedski breg, Vučja jama, Vukov dol i Risovo polje.

Špilja Veternica – dom šišmiša

Špilja Veternica nastala je poniranjem vode kroz pukotine u stijenama, a ima kanale duže od sedam kilometara zbog čega se našla na šestom mjestu najdužih špilja u Hrvatskoj.

Posebni stanari Medvednice su šišmiši kojih je zabilježeno čak 24 vrste, a 18 vrsta nastanjuje špilju Veternicu. Njihova korist je u tome što jedan šišmiš pojede do šestotinjak komaraca. U zimskom razdoblju, razdoblju hibernacije odnosno zimskog sna šišmiša, špilja nije otvorena za posjetitelje. Veternica se smatra najstarijim arheološkim lokalitetom Zagreba. U njoj su svoje tragove ostavili brojni neandertalci, rimski vojnici, srednjovjekovni razbojnici, ali i brojne životinje poput leoparda, špiljskog lava i hijene, nosoroga i golemog jelena.

Zbog različitih vrijednosti koje posjeduje, Veternica je 1979. godine proglašena kao geomorfološki spomenik prirode.

Medvedgrad

Posebna atrakcija u Parku prirode je Medvedgrad, zanimljiv zbog svoje burne povijesti. Sagrađen je u 13. stoljeću nakon provale Tatara 1242. godine, na visini od 593 metra, s čijeg se vrha pruža prelijep pogled na grad i šire područje. U njegovim utvrdama stanovali su brojni gospodari, koji su također vodili i razne borbe. Svoje gospodarske riznice punili su i pljačkanjem okolnih sela, a ponekad su znali nasrnuti i na sam Zagreb. Grofovi Celjski vršili su razne terore nad stanovnicima Gradeca, koji su sredinom 15. stoljeća morali napustiti svoje domove. I danas kruže priče o stvarnoj povijesnoj osobi, Barbari Celjskoj poznatoj kao Crna kraljica, koja je svoju dušu prodala vragu i čija vika i danas noću odjekuje medvedgradskim zidinama.

1590. godine jak potres porušio je Medvedgrad, nakon čega su se njegovi posljednji vladari Gregorijanci morali preseliti u puno moderniji i raskošniji dvorac u Šestinama. Tek 1979. godine počinje rekonstrukcija zidina i arheološka istraživanja. U ruševinama je otkrivena osmerokutna kapelica sv. Filipa i Jakova, a 1994. godine kipar Kuzma Kovačić sagradio je  „Oltar domovine“ u čijem središtu gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.

Rudnik Zrinski – sjaj u stijenama

Rudarski vrt nalazi se u blizini Planinarskog doma Grafičar, a u njemu se od davnine rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama veće vrijednosti. U 16. stoljeću otvoren je i Rudnik imenom Zrinski, jer je u vrtu pronađen galenit, za kojeg je otkriveno da sadrži srebro pa je to ponukalo rudare na nove potrage. U potrazi za tom vrijednom kovinom, rudari su počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju. Zbog mukotrpnog posla vlasnici rudnika, članovi obitelji Zrinski odlučili su polovicom 17. stoljeća obustaviti rad i proizvodnju. Tajanstveno podzemlje Medvednice prepustili su tami, vlazi i podzemnim bićima.

2004. godine rudnik je uređen za posjetitelje koji od tada slušaju razne priče, osluškuju kapanja vode i dive se oruđu koje su tada rudari koristili.

Stoga je 2006. godine Rudnik Zrinski proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Isplati se posjetiti ga i doživjeti nezaboravno iskustvo!

Zanimljive aktivnosti

Osim što Medvednica pruža raznolikost u kulturnom smislu šetajući prirodom, za one adrenalinskog duha postoje razne aktivnosti koje će im pomoći održati vitalnost i omogućiti im bijeg od gradske vreve.

Ribolov

Ribnjak Golubovec i sportsko-rekreacijski ribnjak Jarak omogućuju svojim posjetiteljima dobar ulov. Ribnjake nastanjuju šarani, amuri, crvenperke, grgeči, a osim ovih riba moguće je vidjeti i sive čaplje i barske kornjače. Prilikom čišćenja pronađeni su i potočni rakovi, što govori da su ribnjaci izuzetno čisti. Na nasipima koji okružuju jezero uređene su šetnice. Uz ribnjak Jarak nalazi se ribička kućica s natkrivenom terasom i opremljenim roštiljem. To znači da ćete se odmah moći počastiti ulovljenom ribom!

Paraglajding i letenje – za one hrabrije

Letilište Medvednica, poznato kao Glistin start nalazi se blizu mjesta Jakovlje. Sa samog starta nije moguće vidjeti sletište, ali odmah po polijetanju moguće je vidjeti livade koje služe kao alternativno sletište. Službeno sletište je veliko parkiralište u podnožju mjesta Gornja Bistra. Iz zraka se pruža zanimljiv pogled na dvorac Oršić, koji je i vrlo koristan orijentir.

Poučne staze koje nudi Medvednica

Od brojnih poučnih staza, najatraktivnije su šumska staza Bliznec i 500 Horvatovih stuba.

Šumska staza Bliznec posebna je po tome što je u potpunosti prilagođena posjetiteljima s invaliditetom. Šetajući njezinom površinom od 800 metara saznat ćete mnogo toga o povijesti Medvednice kao i o njezinom osebujnom biljnom i životinjskom svijetu. Godine 2003. staza je obogaćena Križnim putem kojeg vjernici svaki Veliki petak vjerno obilaze. Staza je izgrađena većinom od drva koje se lijepo uklapa u prirodni okoliš, a završava kod pilane Bliznec u kojoj je danas smješten ugostiteljski objekt.

500 Horvatovih stuba djelo je Vladimira Horvata, novinara, fotografa i velikog zaljubljenika u Medvednicu. 1946. godine počeo je graditi kamene stube kojim možete otkriti mračne špiljice i prekrasne vidikovce. Njegove stube potpuno su uklopljene u prirodu, kao da su oduvijek sastavni dio krškog kamenjara. One su prelijepi dokaz da priroda i čovjek mogu egzistirati zajedno, ali za to je ipak potrebno malo truda.

Osim brojnih poučnih staza za pješačenje i planinarenje, postoji i osam kružnih staza za bicikliranje.

Ako tražite odmor od gradske gužve, mjesto za druženje s obitelji ili samostalan odlazak na kratki izlet, Park prirode Medvednica pravi je izbor za Vas. Udisanje svježeg i čistog planinskog zraka je dovoljna motivacija za svakoga.