Svjesnost važnosti zaštite okoliša u našoj zemlji značajno je veća nego prije dvadesetak godina, no još uvijek ima prostora za napredak, pod uvjetom da damo snažan poticaj našim sugrađanima u smjeru ekološke osviještenosti…
Zaštita okoliša postala je jedno od gorućih pitanja, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Zagađenje utječe na kvalitetu zraka i vode, a globalno zatopljenje dovelo je do čestih ekstremnih klimatskih pojava, kao i do podizanja razine mora, koje će s vremenom postati kritičan problem za brojne zemlje.
Dodajmo još tome plastiku kao materijal koji nije razgradiv tisućama godinama, a prevladava u industrijskoj proizvodnji, kao i pretjeranu eksploataciju šuma koja negativno utječe na ozonski omotač, da postane jasno da je pred nama još puno posla i važno je da što više ljudi bude ekološki osviješteno.
A u Hrvatskoj je situacija po tom pitanju svakako bolja nego u prošlosti, ali još uvijek nam divlja odlagališta pokazuju da je među nama pregršt onih kojima zaštita prirode ništa ne znači. Isto vrijedi i po pitanju odvajanja otpada, no postoje metode kojima se može podići svjesnost među našim građanima o važnosti zelenih pitanja. Izdvajamo tri modela koje bi svakako trebalo kombinirati…
Edukacija
Zaštita okoliša kreće prije svega od edukacije, jer jedini način da ljudi postanu svjesni opasnosti koja dolazi sa zagađenjem okoliša, definitivno je redovito informiranje o toj temi.
Mogućnosti je mnogo, od plakata uz cestu i obavijesti u svakom ulazu zgrade pa do promoviranja zaštite okoliša putem društvenih mreža, kao i drugih kanala na Internetu.
Što više obavijesti o važnosti ekologije ljudi dobivali, to će svakako više paziti što rade. A sve naravno kreće od malih nogu pa bi odlično bilo kad bi zaštita okoliša postala poseban predmet u osnovnoj školi, koji bi poticao rješavanje problema kroz obrazovni sustav, što bi u sljedećem desetljeću sigurno imalo pozitivan efekt na naše društvo…
Nagrađivanje
Pridavanje pažnje zaštiti okoliša definitivno bi bolje funkcioniralo među građanima kad bi za pozitivne poteze u tom smjeru bili nagrađivani.
Dovoljno je samo pogledati primjer industrije igara na sreću. Ona je u velikoj mjeri prešla na Internet i tako uštedjela gomile papira koje bi se inače potrošile na lutrijske i sportske listiće. Igrači u prvi mah nisu bili spremni igrati na Internetu, no priređivači sportskog klađenja i internetskog kockanja odlučili su ih nagraditi za taj prelazak. Pa se pojavio casino bonus dobrodošlice, koji je korisnicima značajno olakšao put do dobitka, a nešto slično dobili su i svi oni koji se klade na Internetu.
Dakle, nagrađivanje za prelazak na zelenu tehnologiju definitivno funkcionira, a funkcioniralo bi i davanje određenih pogodnosti onima koji uspješno odvajaju otpad, koriste bicikle umjesto automobila ili se brinu da njihova ulica ili kvart budu besprijekorno čisti…
Kažnjavanje
Naravno, osim nagrađivanja, uvijek postoji i ona suprotnost, odnosno kažnjavanje svih koji svojim potezima ugrožavaju čistoću zraka, vode i općenito prirode koja nas okružuje.
U Hrvatskoj je nepopularno kažnjavati, pogotovo kad je u pitanju ekologija, no nekad je to jedini način da se ljudi riješe loših navika. Posebno to vrijedi za divlja odlagališta, kao i automobile sa sumnjivim ispušnim sustavom. Prijedlog da se miješani otpad skuplje plaća, kako bi ljudi ozbiljno shvatili odvajanje plastike, papira, stakla i biootpada mjera je koja ide upravo u ovom smjeru.
Kazne moraju biti oštre i skupe kako bi funkcionirale, ali dobro bi bilo da tada postoje i primamljive nagrade, za one koji se brinu da naš okoliš bude što bolje zaštićen. Tu država, kao i lokalna samouprava moraju zajedno pronaći ravnotežu kojom ćemo ostvariti najbolje moguće rezultate i dati si šansu da postanemo izrazito ekološki osviještena zemlja, što se od jedne članice Europske unije i očekuje…