Toplinski valovi i ekstremni vremenski uvjeti prošlog su ljeta u Europi opet dosegnuli nezabilježene razmjere i još jednom pokazali važnost prilagodbe klimatskim promjenama.
Nedavno izvješće EEA-e pokazuje nepovoljne izglede za europske poljoprivrednike. Možete li nam reći nešto više o tome?
U izvješću „Učinci klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednom sektoru u Europi” ispituje se utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredni sektor i iznose izgledi za predstojeće godine. Jasno je da će predviđene klimatske promjene nepovoljno utjecati na poljoprivredu u mnogim dijelovima Europe, posebno na jugu. Izvješće se bavi dijelom poljoprivrednog sektora, ponajprije prinosom usjeva te stokom i stočnim proizvodima, te je usredotočeno na potrebe u pogledu proizvodnje ljudske i stočne hrane. U njemu se daje i pregled mogućih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama koja nude politike na različitim razinama upravljanja, konkretno u okviru programâ i predstavljanjem raznih mjera prilagodbe na razini poljoprivrednih gospodarstava.
Kakav će učinak klimatske promjene imati na poljoprivredu? Na koje će dijelove Europe one najviše utjecati?
Klimatske promjene već nepovoljno utječu na poljoprivredni sektor, što će se i nastaviti. Promjene u temperaturi i oborinskom režimu te ekstremni vremenski i klimatski uvjeti već utječu na prinose usjeva i stočarsku proizvodnju u Europi. To može dovesti do napuštanja poljoprivrednih zemljišta pogođenih nepovoljnim klimatskim uvjetima u dijelovima južne Europe.
Vremenski i klimatski uvjeti utječu i na dostupnost vode potrebne za navodnjavanje, prakse pojenja stoke, obradu poljoprivrednih proizvoda te uvjete prijevoza i skladištenja. Klimatske promjene u budućnosti mogle bi imati neke kratkoročne povoljne učinke na sektor zahvaljujući duljim sezonama rasta i povoljnijim uvjetima za uzgoj usjeva u dijelovima sjeverne Europe, ali očekuje se da će nestašica vode, toplinski valovi, velika količina oborina koje pridonose eroziji tla i drugi ekstremni vremenski i klimatski uvjeti uzrokovati slabije poljoprivredne prinose.
Osim toga, brojni učinci klimatskih promjena izvan Europe mogli bi utjecati na cijenu, količinu i kakvoću proizvoda te, kao posljedica toga, na trgovinske tokove, što bi pak moglo utjecati na prihode od poljoprivrede u Europi.
Je li zbog klimatskih promjena poljoprivredni sektor ugroženiji od drugih sektora?
Klimatske promjene utječu i utjecat će na sve gospodarske sektore. Poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o vremenskim i klimatskim uvjetima, što je čini jednim od najugroženijih sektora. Promjene u temperaturi i oborinskim režimima te ekstremni vremenski i klimatski uvjeti utječu na prinose usjeva i stočarsku proizvodnju pa time i na prihode od poljoprivrede te uzrokuju znatne ekonomske gubitke u mnogim europskim regijama.
Što se u izvješću preporučuje, osobito poljoprivrednicima koji žele osigurati da njihova gospodarstva ostanu isplativa i održiva?
Već imamo brojne mogućnosti za provedbu raznovrsnih postojećih mjera na razini poljoprivrednih gospodarstava čiji je cilj poboljšati gospodarenje tlom i vodom, što može pridonijeti prilagodbi, ublažavanju promjena te koristiti okolišu i gospodarstvu. Međutim, prilagodba na razini poljoprivrednih gospodarstava u mnogim slučajevima još iz brojnih razloga nije provedena, kao što su nedostatak sredstava za ulaganja, inicijative politike za prilagodbu, institucionalnog kapaciteta i pristupa znanju u tom području.
Što je Europska unija dosad poduzela da bi pomogla u prilagodbi sektora i poljoprivrednika?
Poljoprivredni sektor EU-a uređen je politikama EU-a, ponajprije zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP). Strategija prilagodbe EU-a, donesena 2013. i evaluirana 2018., ključni je pokretač prilagodbe na razini EU-a. Ta strategija i zajednička poljoprivredna politika omogućile su mjere prilagodbe u poljoprivrednom sektoru. Prilagodba čini jedan od evidentnih ciljeva nove predložene zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. – 2027., što bi moglo dovesti do obvezivanja država članica EU-a na to da povećaju financiranje mjera prilagodbe u tom sektoru.
Osim toga, države članice EU-a poljoprivredni su sektor odredile kao prioritet u nacionalnim strategijama prilagodbe ili nacionalnim planovima prilagodbe. Uobičajene mjere prilagodbe na nacionalnoj ili regionalnoj razini su povećavanje osviještenosti, praktične mjere za smanjenje učinaka i rizika od ekstremnih vremenskih uvjeta ili strategije podjele rizika te razvoj i uvođenje infrastrukture za navodnjavanje i zaštitu od poplava.
Koja je uloga Europske agencije za okoliš u prilagodbi klimatskim promjenama?
EEA podržava razvoj i provedbu prilagodbe klimatskim promjenama u Europi, vrednovanje politika EU-a i razvoj dugoročnih strategija za prilagodbu klimatskim promjenama te smanjivanje rizika od katastrofa pružanjem relevantnih informacija. Objavili smo veći broj izvješća o prilagodbi, uključujući procjenu učinaka klimatskih promjena i osjetljivosti na klimatske promjene u Europi i procjene prilagodbe u pojedinim sektorima (energetskom, prometnom i poljoprivrednom).
Agencija izrađuje i procjene nacionalnih, regionalnih i gradskih strategija te akcijskih planova u pogledu klimatskih promjena. Osim toga, EEA zajedno s Europskom komisijom održava Europsku platformu za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT) i upravlja njome.
Razgovor je objavljen u izdanju biltena Europske agencije za okoliš br. 03/2019 za rujan 2019.