Ljekovite biljke u vašoj kuhinji: 4 najboljih za početnike

Ljekovite biljke

Ljekovite biljke nalaze se posvuda u našem okruženju, a neke od njih je vrlo lako prepoznati ili ih možda već poznajete. Ako je ovo vaš prvi susret s tematikom, budite bez brige, jer ćemo vas lako uputiti u ono osnovno, tek toliko da se blago zaljubite u fantastičan svijet divljih biljaka.

Ponekad je najjednostavnije koristiti biljke kao začin, u tom slučaju je bez konkurencije svakako kadulja koju se može pronaći u kamenjarima priobalnog područja, a koja će poboljšati okus mesnih jela.

Brojna istraživanja potvrđuju vrijednost biljaka u medicini, i vrlo često se istražuje njihov značaj kroz povijest, i iako svakodnevno koristimo biljke u kuhinji, postoje one biljke koje su savršen dodatak jelima, a nisu komercijalizirane pa će izazvati moment iznenađenja i poseban oblik uživanja u kuhinji jer koristite resurs svima dostupan, a većini nepoznat. Izuzetnu vrijednost i doprinos donosi i činjenica da za ove dodatke jelima nećete morati potegnuti za novčanikom, već za – šumskim puteljkom!

Ljekovite biljke za početnike

1. Mišjakinja (Stellaria media)

Jestivi dijelovi: list, stabljika i cvijet
Uporaba: u salatama ili smoothijima, pesto

Mišjakinja spada u one ljekovite biljke koje rastu baš posvuda, pa ćete na nju često naići u vrtovima, na poljima, livadama, u šumama i među kukuruzom. Oni koji nisu upoznati s njenim hranjivim i ljekovitim vrijednostima, često ju nazivaju korovom.

Ljekovite bijlke - Mišjakinja

Mišjakinja je mala jednogodišnja, sočna i dlakava biljka, do 30 cm duge puzave stabljike, s jajolikim, nasuprotnim listićima i bijelim cvijetićima koji su tijekom dana otvoreni, a zatvaraju se noću i prilikom oblačnog vremena.

Najčešće se bere ljeti, kada najintenzivnije cvate, no može ju se naći tijekom cijele godine.

Mišjakinja spada u one ljekovite biljke koje, osim svoje velike hranjive vrijednosti, ima i jako dobar i blag okus.

Mišjakinju je najbolje jesti sirovu, kao dodatak salatama ili sendvičima. Dobra je i kao dodatak smoothijima. Ako ju želite skuhati, možete ju upotrijebiti umjesto špinata, i na taj način mijenjate jednu ljekovitu biljku za drugu, i unosite uvijek dobrodošlu raznolikost u vašu prehranu.

Izvori potvrđuju da je mišjakinja bogata vitaminima C, B i A te brojnim mineralima. Ima protuupalno djelovanje i pomaže u probavi, a kroz povijest se koristila i u liječenju kožnih bolesti.

Mišjakinja je dobar primjer ljekovite biljke koja je savršen dodatak svakodnevnoj prehrani, a nikad nije doživjela značajniju komercijalnu vrijednost iz vrlo jednostavnog razloga – mišjakinja se ne skladišti dobro niti podnosi stajanje u frižideru, stoga ju je najbolje jesti svježu s livade.

2. Ljubičica (Viola sororia, V. odorata i druge vrste)

Jestivi dijelovi: list, cvijet
Uporaba: sirup, med, ocat, dodatak salati ili sendviču

Ljubičica se ubraja u ljekovite biljke koje se mogu naći u šumama, ali se može naći i na travnjacima, u gradskim parkovima, uz ceste i na zaraslim terenima. To je mala proljetna biljka vlaknastog podanka s nadzemnim puzajućim vriježama i srcolikim lišćem.

Ljekovito bilje - Ljubičica

Ljubičica je rod koji ima mnogo vrsta, no tu nema brige jer su baš sve vrste jestive, i sve spadaju u kategoriju ljekovite biljke. Vrlo ju je lako prepoznati po karakterističnom tamnomodrom ili ljubičastom, ponekad bijelom cvijetu koji se u našim šumama pojavljuje od ožujka do svibnja.

Prilikom berbe, važno je odabrati mlado i mekano lišće jer je starije lišće žilavo i neukusno. Nježan cvijet ljubičice prekrasan je dodatak sendvičima i salatama koji će svojim izgledom podići vašu kuhinju na razinu virtuoznosti.

Cvijet ljubičice izvrstan je izvor vitamina C, no okus vas neće pretjerano oduševiti – on je izrazito neutralan, stoga je najveći doprinos cvijeta u kuhinji ipak njegov vizual. Mali cvjetovi ljubičice mogu samo pozitivno utjecati na sveukupnu reprezentaciju jela, a slastičari ih često koriste u dekoraciji torti i kolača. Tko bi rekao da ljekovite biljke uz malo mašte mogu donijeti i estetsku vrijednost jelima!

3. Maslačak (Taraxacum officinale)

Jestivi dijelovi: list, korijen i cvijet
Uporaba: list se koristi u infuzijama octa ili kao dodatak salatama, a od korijena se može napraviti tinktura ili pržena zamjena za kavu

Maslačak je još jedan primjer ljekovite biljke koja raste svuda oko nas. Može se naći na vlažnim livadama, travnjacima, pašnjacima, brežuljcima, šetalištima i u vrtovima. Često se tretira kao korov, a zanemaruje se njegova velika nutritivna i ljekovita vrijednost.

Ljekovito bilje - Maslačak

Maslačak je trajna, zeljasta biljka s vrlo razvijenim korijenom iz kojeg izrasta rozeta krupnog nazubljenog lišća. Iz sredine rozete izdiže se do 30 cm visoka cvjetna stapka, bez lišća, okrugla, šuplja, nerazgranata, na čijem je vrhu zlatnožuti glavičasti cvat, sastavljen od mnogih jezičastih cvjetova. Kad latice cvijeta otpadnu, ostaju sjemenke s perjanicom u obliku prozirne kugle, koje vjetar lako raznosi. Biljka je gorka i puna mliječnog soka. Korijen je vretenast, valjkast, prilično dbeo i oko 20 cm dug, iznutra bijel, izvana crn, pun mliječnog soka.

Listove maslačka najbolje je ubirati kada su mladi, prije cvata biljke, u proljeće ili u hladnijim danima rane jeseni. Prilikom berbe lišća sa stabljike, odabire se nekoliko listova s jedne stabljike, a ostatak se ostavlja kako bi se biljka mogla obnoviti.

Listovi se mogu jesti sirovi kao dodatak salati ili sendvičima, a ako ih se prethodno skuha ili blanšira, oni će izgubiti svoj karakterističan gorak okus. Tekućinu koja je preostala od kuhanja možemo iskoristiti kao čaj zbog ljekovitih vrijednosti.

Cvjetovi maslačka su također jestivi, i izvrstan su dodatak jelima zbog svoje zanimljive hrskave strukture i slatkastog okusa. U sljedećoj šetnji prirodom probajte, nećete ostati razočarati – nježno otrgnite svježi cvijet maslačka i probajte ga na licu mjesta. Sigurno će se već istoga dana naći kao dodatak vašoj salati za ručak.

Korijen maslačka se može ubirati po potrebi u bilo koje doba godine. Odlična je zamjena za mrkvu ili pastrnjak, sve što je potrebno je oguliti ga od vanjske kore i dalje postupati kao s navedenim korjenastim povrćem, a može se jesti i sirov.

4. Kopriva (Urtica dioica)

Ljekovita biljka - kopriva

Jestivi dijelovi: list, sjeme
Uporaba: pesto, kuhano zelenje, sokovi, smoothiji, juhe, rižota; čaj

Ljekovite biljke nekada se i prave opasne, nepristupačne – najbolji primjer za to je kopriva, u narodu poznata kao „žara“. Definitivno ju se ne preporuča brati bez rukavica jer i pri kratkom dodiru kopriva ostavlja osjećaj žarenja i paljenja koji je teško zanemariti. Taj njen aspekt često se koristi u narodnoj medicini za poboljšanje cirkulacije, no za naše jednostavnije, kulinarske potrebe ipak savjetujemo da se opremite rukavicama i primjerenom odjećom. Hrabro se uputite u grm koprive dobro opremljeni, vaše će vam nepce biti zahvalno.

Kopriva je ljekovita biljka koja raste posvuda, na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka i potoka i uz ograde.

Kopriva je trajna biljka, 60-80 cm visoka, uspravna, četvorouglate stabljike s nasuprotnim, srcoliko šiljatim, grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Lišće i peteljke imaju krhke dlake, kojima se vrh na dodir odlomi, pa iz njih izlazi sok koji peče ili žari. Zelenosivi dvodomni cvjetići vise iz lisnih pazušaca kao metlice.

Kako bi se neutralizirao žareći efekt, koprivu je potrebno skuhati, a tada se preobražava u najhranjiviju divlju biljku koju možete pronaći. Može se koristiti umjesto špinata, u juhama i varivima ili se može napraviti prekrasan kremasti i izuzetno zdrav zeleni rižoto.

Važno je spomenuti samo kako se kopriva ne bere nakon što je procvjetala. Jednom kad kopriva osjemeni, biljka proizvodi alkaloid koji bi mogao biti štetan za bubrege ako se konzumira u većim količinama.

osjemenjena kopriva nije za jelo

Najbolje ju je brati u rano proljeće, i to mlado i mekano lišće. Najjednostavnije je ubrati vrh biljke, a s obzirom da kopriva spada u ljekovite biljke koje rastu u gustim skupinama, može je se nabrati mnogo za kratko vrijeme.

Istraživanje iz 2015. godine uspoređuje hranjive vrijednosti brašna od lista koprive s pšeničnim i ječmenim brašnima. Istraživači su otkrili da brašno od koprive ima tri puta više proteina nego ono od pšenice ili ječma, i čak 50% manje ugljikohidrata.

Samo 100 g koprivinog lista zadovoljava 37% dnevnog unosa kalcija i 25% dnevnog unosa vlakana, prema istraživanjama koja su objavljena na nutritionvalue.org.

Ako ijedna biljka zaslužuje status kraljice ljekovite biljke, onda je to svakako kopriva. Trebamo li vas još uvjeravati? Za sljedeću šetnju šumom, u džep utaknite rukavice i platnenu torbu, i krenite po ručak.