Čak jedna trećina ukupne kopnene površine našeg planeta zauzimaju velika područja koja poznajemo pod imenom pustinja, ali prevarili biste se ako mislite da su sve pustinje pješčane kao što ih većina nas zamišlja. Zajednički faktor svih pustinja nije njihovo suho tlo ili visoke temperature već količina padalina koja padne u njima.
Evo koji su faktori zajednički svim pustinjama:
1. Pustinje su sva područja u kojima godišnje padne manje od 250 mm padalina.
2. Upravo zbog toga one imaju još jedan zajednički nazivnik, a to je manjak vlage.
3. Treći zajednički element koji imaju sve pustinje vezan je uz temperaturne oscilacije: u pustinjama postoje velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Neke pustinje dosegnu dnevnu temperaturu do 40 stupnjeva Celzijevih, a noći su ipak iznimno hladne jer temperatura pada ispod nule.
4. Većina pustinja ima i jake vjetrove. U pustinjama nema prepreka za strujanje zraka (nema vegetacije koja bi zaustavljala strujanja zraka) pa vjetrovi mogu biti prilično jaki. Oni su glavni kreatori izgleda u pješčanim pustinjama jer pomiču dine i premještaju njihove pješčane grebene. Jake pustinjske oluje također utječu i na udaljenije prostore jer struje vjetra nose čestice pijeska i na okolne prostore. To vrijedi i za Hrvatsku u koju ponekad stižu čestice pijeska iz Sahare.
5. Pustinje su najslabije naseljena područja na svijetu zbog teških životnih uvjeta koji obično prevladavaju u njima.
Pustinja – od najveće do najmanje
1. Antarktik
Najveća pustinja na svijetu je Antarktik što je mnogima vrlo iznenađujuća činjenica, ali s obzirom na to da je riječ o velikom području na kojem tijekom godine padne manje od 10 milimetara kiše Antarktik u biti i jest pustinja. Riječ je o polarnoj pustinji, drugačijem tipu pustinje od onih koje inače zamišljamo, a koja se nalazi na području većem od 14 milijuna kilometara kvadratnih i to je jedina pustinja na svijetu koja pokriva jedan cijeli kontinent.
Samo 2 posto ovog kontinenta na sebi nema trajnu ledenu ploču što je iznimno fascinantna činjenica. Neki znanstvenici idu toliko daleko da tvrde da određeni dijelovi Antarktika duboko u unutrašnjosti nisu doživjeli kišu već nekoliko milijuna godina.
2. Arktička tundra
Sljedeća po veličini najveća pustinja na svijetu je Arktička tundra. Nešto manja od 14 milijuna kilometara kvadratnih ova se pustinja prostire na područja država kao što su Kanada, Rusija i Danska. Ovo je također polarna pustinja u kojoj ima jako malo oborina pa iako ima 25 puta više padalina od Antarktika, ova pustinja još uvijek nema dovoljno padalina da bi ju prestali zvati pustinjom.
3. Sahara
Treća po veličini pustinja na svijetu je Sahara koja je ujedno i najpoznatija pustinja, a riječ je o najvećoj suptropskoj pustinji veličine 9 milijuna kilometara kvadratnih što čini čak jednu trećinu cijelog afričkog kontinenta. Ova se pustinja proteže kroz čak 11 afričkih država.
Kad pomislimo na Saharu većini od nas na pamet prvo dolaze velike vrućine i pješčane dine. Saharske dine su iznimno velike jer su tamo jaki tropski vjetrovi, a najveća dosad izmjerena dina bila je visoka preko 180 metara. Iako su životni uvjeti u Sahari jako teški u njoj se ipak mogu pronaći mnogobrojne pustinjske životinje i to upravo one koje se prilagodile životu u vrućoj klimi bez mnogo vode, a to su gušteri, škorpioni i naravno deve. Sahara ima tek nekoliko izvora vode, ali kroz nju prolaze dvije rijeke, a u njoj se nalazi i dvadesetak sezonskih jezera.
4. Arabijska pustinja
Četvrta po veličini na svijetu, a druga po veličini suptropska pustinja je Arabijska pustinja koja zauzima većinu Arapskog poluotoka (Azija), a prostire se na 2,6 milijuna kvadratnih kilometara. Iako je područje ove pustinje neplodno zbog manjka padalina u njemu se nalaze posebno bogati resursi: nafta i sumpor. Ovo je jedna od pustinja s najvećim temperaturnim oscilacijama zbog toga što u jednom periodu godine temperature u Arabijskog pustinji dosižu čak 50 stupnjeva Celzijevih, ali tijekom noći drastično padaju i gotovo su na nuli.
5. Pustinja Gobi
Peta po veličini svjetska pustinja je pustinja Gobi o kojoj ćemo reći nešto više u nastavku teksta .
Pustinja Gobi je peta po veličini svjetska pustinja koja se prostire na 1.3 milijuna kilometara kvadratnih. Pustinja Gobi nije pustinja kao gore navedene već je riječ o pustinji koja je uglavnom prekrivena kamenjem i jako tvrdom suhom i nabijenom zemljom. Pustinja Gobi se prostire kroz Mongoliju i Kinu i imala je veliki utjecaj na razvoj ovih istočnih zemalja zbog toga što je bila važan trgovački put u prošlosti.
Pustinja Gobi nema padalina zbog planinskog masiva Himalaja koji blokiraju sve kišno vrijeme pa se ona često naziva i pustinjom kišnih sjena. Što se tiče temperatura pustinja Gobi tijekom ljeta ima izuzetno visoke temperature dok one tijekom zime postaju izuzetno niske.
6. Patagonija
Patagonija je šesta po veličini pustinja na svijetu koja se smjestila u Argentini, a prostire se na 0.7 milijuna kilometara kvadratnih.
Smjestila se na jug južne Amerike, u državu Argentinu, a jedan mali dio pustinje pripada i Čileu. Patagonijska pustinja smatra se jednim od najsušnijih i najvjetrovitijih područja na čitavom planetu, a riječ je o području prekrivenom hladnim ravnicama bez vode u kojima vlada negostoljubiva pustoš uzrokovana gorskim lancom Anda koji sprječavaju prodor kišnih oblaka.
Patagonia je jedna od najhladnijih svjetskih pustinja, a s obzirom na njen smještaj i surovost kraja često ju nazivaju i krajem svijeta.
7. Velika Viktorijina pustinja
Sedma po veličini pustinja smjestila se na jedan veliki otok i to Australiju, a riječ je o Velikoj Viktorijinoj pustinji čija je površina 0.65 milijuna kilometara kvadratnih. Velika Viktorijina pustinja jedna je od nekoliko australskih pustinja i uz Gibsonovu pustinju ovo je najpoznatija.
Velika Viktorijina pustinja prava je pješčana pustinja koja se nalazi na jugu Australije na području između Gibsonove pustinje koja se smjestila na sjeveru zemlje i ravnjaka koji se nalazi na jugu zemlje. Ljetne dnevne temperature u Velikoj Viktorijinoj pustinji kreću se između 30 i 40 stupnjeva Celzija dok su zimi dnevne temperature između 18 i 23 stupnja Celzijevih. Prosječna količina padalina u ovoj pustinji je između 200 i 250 milimetara.
Zapadni dio ove pustinje bogat je rudama i to zlatom i niklom, dok se na istočnom području pustinje nalaze rezervati u kojima žive domoroci. Stoga ova pustinja nije toliko surova.
8. Kalahari
Osmu po veličini pustinju ponovno ćemo naći u Africi, a riječ je o pustinji Kalahari koja se prostire na površini od 0.56 milijuna kilometara kvadratnih. Kalahari je pustinja koja se smjestila na sam jug Afrike i prolazi kroz više zemalja, a to su Angola, Bocvana, Namibija i Južnoafrička Republika.
Kad govorimo o pustinji Kalahari mislimo na polusuhu i pješčanu savanu koja se prostire na velikom području, ali se njezine granice mijenjaju zbog toga što je riječ o polupustinji što znači da u njoj dolazi do obilnih kiša pa neki dijelovi pustinje postaju bogati biljnim pokrovom.
Iako ima kiša u ovoj pustinji riječ je o jako malim količinama s obzirom na to da su ljetne temperature izuzetno visoke ta voda jako brzo isparava. U suhom dijelu godine padne najviše 200 milimetara kiše, ali u vlažnim dijelovima može pasti i 500 milimetara.
Pustinja Kalahari jako je bogata rudama pa se u njoj nalaze velike rezerve ugljena, urana i nikla, a svakako moramo spomenuti i najveći rudnik dijamanata na svijetu koji se nalazi u sjeveroistočnom dijelu ove pustinje, u državi Bocvani.
U pustinji Kalahari žive Bušmani, domorodački narod koji se smatra najstarijim narodom na svijetu. Uz njih se u pustinji nalazi jako mnogo životinjskih i biljnih vrsta, od žirafa i slonova do lavova i leoparda.
9. Veliki Bazen
U top 10 najvećih pustinja na svijetu pripada i jedna američka pustinja, a riječ je o pustinji Veliki Bazen koja se prostire na teritoriju od 0.49 milijuna kilometara kvadratnih. Riječ je o najvećoj pustinji u Sjedinjenim Američkim Državama koja se prostire na prostoru država Nevade, Utaha, Oregona, Idaha i Kalifornije.
Ova je pustinja hladna pustinja s jako malom količinom godišnjih snježnih oborina. Naco ovom su području tisućljećima živjeli Indijanci, no sada se ovdje mogu naći razni poljoprivrednici i rančeri te mormoni. U pustinji Veliki Bazen se nalazi preko 800 biljnih vrsta, a u njenom području u kojem je tlo posebno slano nalaze se i posebne biljke koje mogu preživjeti u takvom okolišu.
10. Sirijska pustinja
Posljednja na listi i deseta po veličini je Sirijska pustinja koja se nalazi u istoimenoj državi Siriji i prostire se na nešto manje od pola milijuna četvornih kilometara. Sirijska pustinja je ravno i stjenovita a unutar nje postoje mnoge manje pustinje kao što je recimo Palmira. u ovoj pustinji ima i mnogo oaza a 1 od najpoznatijih je ona u koju je smješten grad Damask.
Ovo je pustinja koju krasi poseban izgled jer je nastala izbacivanjem lave iz vulkanskog područja smještenog na jugu Sirije.
Kako klimatske promjene utječu na pustinje
Klimatske promjene utječu na sva područja na kugli zemaljskoj pa isto tako utječu i na pustinje. Globalno zatopljenje već neko vrijeme utječe na topljenje leda na polovima čime se smanjuje veličina polarnih pustinja, to jest Antarktika i Arktika, ali osim toga ono utječe i na povećanje dezertifikacije. To znači da se smanjuje količina plodne zemlje, a povećava količina žemlje koja postaje suha i sve je sličnija pustinjskoj.
Ne smijemo zaboraviti niti ulogu onečišćenja i ostalih ljudskih aktivnosti koja zadiru u prirodu jer ona uzrokuju velike suše i mnogobrojne šumske požare te ujedno povećavaju razinu soli u zemlji. Svi ovi razlozi u konačnici omogućuju nagli rast temperatura većine pustinjskih područja, osobito suptropskih pustinja.
Znanstvenici koji pokušavaju ukazati na loš utjecaj ljudi na prirodu često koriste za primjer Saharu koja je u posljednjih 100 godina narasla za čak 10 posto, što znači da je 10 posto plodnog tla promjenom klime i globalnim zatopljenjem postalo pustinjsko i neplodno tlo.
Važno je naglasiti da pustinja nije uvijek iste veličine te da se za vrijeme vlažne sezone pustinja malo smanjuje dok se za vrijeme sušne sezone ona ponovno vraća na svoju veću površinu. No ljudski utjecaj napravio je da pustinje rastu sve brže i da su sve veće, ali se tijekom vlažne sezone više toliko ne smanjuju i ne vraćaju na prvobitnu veličinu. Znanstvenici upravo zbog toga upozoravaju na loš utjecaj ljudi na klimu smatrajući da će se kroz nekoliko desetljeća povećati kopnena površina čije će tlo biti pustinjsko.
Pustinja u Hrvatskoj – upoznajte pustinju Krvavi peski
Đurđevački pijesci, u narodu poznati kao Krvavi peski ili Hrvatska sahara, jedina je pustinja u Hrvatskoj i zaštićen je prostor koji se nalazi na istočnom rubu grada Đurđevca i koji je proglašen geografsko botaničkim rezervatom 1963. godine.
Jedina pustinja u Hrvatskoj, Đurđevački pijesci, nastali su zajedničkim radom ledenjaka i vjetra koji je puhao toliko jako da je nanose finog pijeska iz rijeke Drave nanosio na ovo područje istovremeno oblikujući pustinjski reljef koji nije uobičajen u Republici Hrvatskoj – dine.
Dine u Đurđevačkim pijescima dosežu visinu od 4 do 6 metara. N, ovdje je ipak riječ o izuzetno malom prostoru koji je zarastao u bilje pa je Hrvatska Sahara možda malo prejaka riječ za ovu minijaturnu pustinju.
Cjelokupna površina ovog štićenog prostora iznosi 20 hektara. Pješčane dine zarasle su u pustinjske biljke i trave koje su prilagođene naletima vjetra. Na ovom se području nalazi jako mnogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, a posebno moramo spomenuti više od tri stotine različitih vrsta leptira.
Deve
Ovdje se nalazi i jedna vrsta životinja koju ne možemo smatrati domaćom životinjom, a koja je stigla iz pravih pustinjskih područja. Riječ je naravno o devama čiji se dom našao u nastambama pokraj utvrde Starog grada Đurđevca. Ove su se deve jako dobro snašle na ovom prostoru u koji su stigle 2016. godine. Deve su ubrzo postala atrakcija, osobito za najmlađe, a izuzetno simpatično je da su nazvane domaćim imenima kao što su Dina, Tomica, Romeo i Đurđica.
Osim deva ovdje se možete susresti i s nekim drugim zanimljivim članovima životinjskog carstva poput konja, magaraca, kamerunskih ovaca, vijetnamskih svinjica, mandarinskih patki i ljama.
Znate li zašto su domoroci ovo područje nazvali Krvavi peski? U prošlosti kada je čovjek počeo krčiti šume i baviti se poljoprivredom ispod sloja zelenila i bilja pronašao je pijesak. No to nije donijelo ništa dobro jer nakon što su očistili taj pješčani prostor pijesak se počeo širiti i zatrpavati vrtove i staze, ali i ulaziti u kuće. Upravo zbog ove teške borbe s pijeskom seljaci su ovaj prostor nazvali „krvavi peski“. Kako bi spriječili širenje pijeska stanovnici su pošumili područje.