Žižula, žižulja, čičimak, čingulin, ćićindula, cicindra ili kineska datulja su različiti nazivi za potpuno istu biljku, a riječ je o drevnoj azijskoj voćki koja je već dugo vremena omiljena biljka za uzgoj u mediteranskim zemljama, pa tako i na hrvatskoj obali, osobito u području oko Dubrovnika i Trogira.
Po broju stabala, ova biljka je najbrojnije voće u Kini gdje se s uzgojem počelo još prije 9 tisuća godina.
Žižula (lat. Ziziphus jujuba) je listopadna vrsta porijeklom iz Japana i Kine, a pripada porodici krkavina. Osobito je popularna kod uzgajivača zbog svoje izuzetne otpornosti na velike vrućine, sušu, ali i niske temperature.
Što je žižula i kako izgleda?
Žižula je stablo koje može narasti do visine od čak 9 metara, ali se većinom oblikuje u niže grmoliko stablo kako bi se olakšalo skupljanje plodova. Ono ima vrlo gustu krošnju i trnovite grane, koje blago uvijene stvaraju iluziju oblika kišobrana.
S obzirom na to da je listopadna vrsta sa sjajnim kožnim listovima, njeno lišće opada prije dolaska zime i tada biljka ide u mirovanje. Niske temperature joj ne mogu jako naštetiti jer je biljka vrlo otporna i na visoke i na niske temperature.
Žižula cvate sitnim cvjetovima tijekom svibnja i lipnja, a plodovi u nijansama crvene, narančaste i smeđe boje izgledom podsjećaju na male datulje ili šljive i dozrijevaju u jesen.
Plodovi počnu dozrijevati u kolovozu, a zreli su u listopadu i studenom. Kad su plodovi potpuno zreli tada se njihova kora nabora jer je meso potpuno meko.
Je li žižula ljekovita?
Žižula je plod u kojem se nalazi jako velika količina vitamina C, ali i raznih minerala poput kalija, kalcija, magnezija i željeza. Također je bogata flavonoidima koji su snažni antioksidansi i koji se bore protiv razvoja svih bolesti.
Ova biljka u sebi ima najmanje 20 puta više vitamina C nego agrumi.
Žižula se koristi u sljedeće svrhe:
- Ublažava probavne tegobe
- Snizuje krvni tlak
- Umiruje oštećenu kožu i pomaže u njenom zacjeljivanju
- Smanjuje bol u mišićima
- Djeluje protiv depresije
- Djeluje kao afrodizijak
- Štiti jetru
- Štiti stanice od oksidativnog stresa
- Jača imunološki sustav
- Djeluje sedativno
- Pomaže održavanju tjelesne težine
Žižula – način upotrebe
Meso ploda je vrlo aromatično, istovremeno slatko i kiselo, a plodovi se mogu jesti svježi ili osušeni.
Svježa žižula okusom podsjeća na jabuke. Često se od njih pripremaju sokovi i marmelade, a sušeni plodovi okusom su slični datuljama pa ih mnogi nazivaju zimskim datuljama.
Ljubitelji domaćih rakija često ih koriste za stvaranje aromatične rakije tako da plodove žižule potope u rakiju. I plodovi i list biljke mogu se koristiti za izradu čaja i raznih biljnih pripravaka.
Čaj od žižule se koristi kao lijek protiv nesanice jer biljka sadrži saponin koji je prirodni sedativ koji pomaže smiriti um i tijelo.
U nastavku vam donosimo najpopularnije recepte i načine kako iskoristiti ovu zdravu biljku.
Žižula – najbolji recepti
1. Čaj od žižule i đumbira
Čaj od jujube omiljeni je zimski azijski čaj, osobito jer blagotvorno djeluje na želudac. Također je odličan za smirenje jer otklanja osjećaj stresa.
U kombinaciji s đumbirom žižula ima još jači efekt, pri čemu đumbir čaju daje pikantnu notu.
Sastojci:
- 15 osušenih plodova žižule
- 20 grama đumbira
- 25 grama meda
- 1 štapić cimeta
- 1 litra vode
Priprema:
Na šnitice narezan đumbir stavite kuhati s ostalim sastojcima (osim meda) na vrijeme od 10 minuta. Držite posudu poklopljenom na srednje jakoj vatri. Nakon toga smanjite vatru i kuhajte još 10 minuta. Procijedite i zasladite.
2. Kolačići sa žižulama
Sastojci:
- 4 šalice svježih plodova žižule
- 40 grama brašna
- 140 grama zobenih pahuljica
- 80 grama smeđeg šećera
- Malo soli
- Žličica cimeta
- 75 grama maslaca
- Sok od limuna
Priprema:
Prepolovite plodove i uklonite koštice iz njih. Zatim ih još malo usitnite. Prelijte ih s 2 velike žlice limunovog soka te ih stavite u zdjelu. Dodajte ostale sastojke i umiješajte zajedno.
Zagrijte pećnicu i pecite oblikovane kolačiće 30 minuta na 200°C.
3. Džem od žižule
Sastojci:
- 500 grama žižule
- 250 grama smeđeg šećera
- Sok od 1 limuna
- 2 paketića vanilin šećera
- Hladna voda
Priprema:
Žižule je potrebno dobro oprati i očistiti od njihovih tvrdih koštica. Nakon toga ih stavite u posudu i prelijte hladnom vodom toliko da ih prekrijete. Kuhajte ih na laganoj vatri oko 90 minuta.
Kada su mekane, usitnite ih štapnim mikserom, dodajte šećere i limun te sve skupa kuhajte 20 minuta. Miješajte svih 20 minuta.
Kad je smjesa gotova prelijte ju u vruće tegle i pokrijte do hlađenja. Nakon toga ih zatvorite i stavite na hladno mjesto. Naravno, nemojte zaboraviti svoje posude sterilizirati prije korištenja tako što ćete ih staviti barem 5 minuta na 100 stupnjeva Celzijevih u pećnicu. Sigurni smo da ne želite plijesan u svojem džemu!
10 korisnih savjeta za sadnju i uzgoj
1. Vodite brigu o tlu.
Žižula je biljka koja se može vrlo lako prilagoditi na tlo u kojem će rasti, ali ipak najviše voli plodno i duboko tlo. S obzirom na to da je vrlo popularna na jadranskoj obali, gdje je tlo karbonatno, preporučuje se gnojidba tla kako bi se biljka razvila u zdravu i plodnu voćku. To je najbolje učiniti uz pomoću stajskog gnoja i treseta, ali možete koristiti i ureu.
Žižula se ne smije gnojiti u vrijeme sadnje! Ovo je savjet koji svakako valja pratiti, pogotovo ako ste početnici i još niste sigurni kako žižule točno funkcioniraju.
2. Pazite gdje ćete posaditi žižulu.
Žižula je stablo koje jako naraste stoga je važno odabrati dobro mjesto za sadnju. Ona mora imati mjesta za rast jer će jedino na taj način do izražaja doći njena lijepa kišobranasta krošnja.
3. Ako imate maslinik, posadite žižulu.
Maslinici su dobro mjesto za sadnju žižule. Čini se kako ova biljka, koja je prilično otporna na sve štetnike, odbija i druge nametnike. U maslinicima u kojima se nalazi ova biljka, smanjilo se pojavljivanje maslinine muhe koja je glavni štetnik maslina kod nas, a to se dogodilo jer žižula pogoduje razvoju predatorske osice koja uništava maslinine muhe.
Preporuka je zasaditi najviše 5% sadnica takozvanih kineskih datulja u nekom masliniku. Engleski jezik dao im je posebno zanimljivo i simpatično ime, pa se tako nazivaju “jujube”. Tako da, ako tražite recepte iz svijeta, probajte ubaciti ključne riječi “jujube recipes”.
4. Iskoristite mladice.
Oko svakog stabla žižule na tlu uvijek ima mladih biljčica iz kojih će izrasti nova žižula. Dovoljno je izvaditi mladi izdanak iz tla i posaditi u teglu do vremena sadnje, za što je najbolje jesensko doba, ali se može saditi i u proljeće.
Izdanak morate posaditi u posudu s supstratom, redovno zalijevati i njegovati jednu godinu nakon čega žižulu možete posaditi u tlo. Stablo će početi nositi plodove već 3 godine nakon sadnje.
Ona se može razmnožavati i cijepljenjem i reznicama.
5. Pazite na razmak prilikom sadnje.
Žižula se sadi u jesen ili proljeće, a posebnu pozornost treba obratiti na udaljenost među stablima. Razmak bi trebao biti između 4 i 6 metara, ali je moguć i manji razmak ako je riječ o intenzivnom kultiviranju.
6. Žužula je izuzetno pogodna za ekološki uzgoj.
S obzirom na to da je riječ o jako otpornoj voćki koja ne treba mnogo vode ona je odličan izbor za ekološki uzgoj. Ne vole je nametnici jer ima trnje pa ih gotovo niti nema što znači da nije potrebno koristiti nikakve pesticide za održavanje zdravlja biljke. Ima izuzetna ljekovita svojstva, baš kao i runolist.
7. Žižula daje plod svake godine.
Žižula obično daje plod svake godine, a u prosjeku je to oko 40 do 50 kilograma. S obzirom na to da nije zahtjevna za sadnju i uzgoj možemo reći da je riječ o vrlo zahvalnoj voćki koju može uzgajati bilo tko.
8. Obratite pozornost na rezidbu.
Rezidba žižule radi se ljeti i zimi. Ljeti se formira oblik koji će osigurati bolju osvijetljenost krošnje i koji će biti prigodan za branje. Zimi se uklanjaju slabi izboji, suhe grane ili grane koje su se formirale van željene krošnje.
9. Pazite na vjetrovitost.
Žižula podnosi širok raspon temperatura, ali ne voli jake udare vjetra stoga ju je dobro posaditi na mjesto gdje će biti zaštićena od jakih vjetrova, posebice hladnih.
Ako žižulu želite saditi plantažno tada morate obratiti pozornost na navodnjavanje tla jer je riječ o stablu koje će dati još veće i obilnije plodove ako je redovno zalijevana. Može podnijeti period suše, ali ne na dugo vremena.
Žižula – zanimljivosti
- Žižulu su u Hrvatski donijeli pomorci s Dalekog istoka
- U Skradinu postoje stabla ove biljke starija od 100 godina
- U prošlosti je svaki ljetnikovac na obali Jadrana imao dekorativnu žižulu u vrtu
- U svijetu postoji oko 400 različitih sorti jujuba
- Najpoznatije sorte u svijetu su sorta Li (koja daje okrugle plodove i izuzetno je slatka) i sorta Lang (koja daje kruškolike plodove, a stablo nema trnja)
- Kinezi su uspjeli stvoriti i sortu žižula bez koštice
- Svježa biljka može zadržati svoja početna svojstva i više od 4 mjeseca
- Voćka je opjevana u djelu „Knjiga pjesama“ koje datira u 10. stoljeće prije Krista
- Iako se uzgaja u većini zemalja, na Madagaskaru je ona invazivna vrsta
- U Kini su se tiskale knjige koje su bile načinjene od drva žižule
- ovaj se plod spominje čak i u Kur’anu