Kako možemo kreirati održiviji i otporniji svijet nakon krize izazvane koronavirusom? U ovom izuzetno važnom razdoblju tijekom kojeg će se donositi ključne odluke o oporavku koje će oblikovati našu budućnost, Europska agencija za okoliš objedinit će znanje o koronavirusu i ono o okolišu kako bi ponudila informacije potrebne za raspravu.
Broj umrlih od koronavirusa u svijetu premašio je, nažalost, brojku od 400 000 i nastavlja rasti, doduše u nekim područjima intenzivnije nego u drugima. Troškovi i rizici povezani s bolešću COVID-19 stvarni su i zahtijevaju globalno djelovanje i solidarnost.
Kako bi se zaustavilo širenje virusa, stroge mjere zaključavanja uvedene su u mnogim zemljama, uključujući gotovo sve države članice EU. Neke zemlje su uspjele sniziti stopu zaraze i počinju se s oprezom ponovno otvarati. Nakon prvih nekoliko mjeseci u kojima su napori bili usredotočeni na zdravstvene učinke i hitna rješenja, postalo je potpuno jasno da su gospodarski učinci pandemije ogromni i da će se osjetiti u narednim godinama. Vlade usmjeravaju javnu potrošnju kako bi ublažile najteže posljedice i ojačale gospodarstvo. Hoće li se ta sredstva koristiti za povratak u svijet kojeg smo imali prije pandemije ili za razvoj novog održivog i pravednog svijeta?
Europa je jasno odredila svoj cilj: zelena, digitalna i otporna Europa.
Europski plan oporavka potvrđuje put prema održivosti
Europa je jasno odredila svoj cilj: zelena, digitalna i otporna Europa. U Europskom zelenom planu Europska komisija već je predložila ambiciozan i pravedan prijelaz prema dugoročnoj održivosti, stavljajući naglasak na okolišna i klimatska pitanja. Za provedbu te vizije predstavljeni su glavni paketi mjera, uključujući nedavno predložene Strategija biološke raznolikosti i Strategija od polja do stola.
Ti se prioriteti jasno odražavaju i u višegodišnjem prijedlogu proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. u iznosu od 1,1 bilijuna eura. U okviru plana oporavka od ove gospodarske krize, Europska komisija nedavno je predložila novi, dodatni financijski instrument pod nazivom „EU sljedeće generacije”, u iznosu od 750 milijardi eura. U okviru dobro definiranih političkih ciljeva, ta sredstva mogu pomoći Europi da preobrazi svoje gospodarstvo uz istodobno postizanje klimatske neutralnosti i održivosti te rješavanje društvenih nejednakosti.
Tijekom perioda tranzicije znanje će igrati ključnu ulogu kako bi se osiguralo da se raspoloživa sredstva dodijele koherentnim aktivnostima u kontekstu postizanja zajedničke vizije.
Ulaganje u znanje kao temelj odluka o tranziciji
Globalnoj zajednici će trebati godine, ako ne i desetljeća, da spozna i potpuno procijeni razmjere ove krize, od demografskih promjena i nejednakosti do trendova u korištenju resursa i emisija onečišćujućih tvari. Međutim, već postoje neke naznake da bi mjere uzrokovane koronavirusom mogle kratkoročno i dugoročno utjecati na okoliš.
Jedan od prvih mjerljivih ishoda mjera povezanih s koronavirusom jest vidljivo poboljšanje kvalitete zraka. Uz smanjeni cestovni promet, mnogi europski gradovi pod mjerama ograničenja kretanja zapazili su smanjenje koncentracije nekih glavnih onečišćujućih tvari u zraku. Radi boljeg uvida u razmjere tih poboljšanja Europska agencija za okoliš pratila je prosječne tjedne koncentracije dušikova dioksida, a u nekim su gradovima koncentracije bile za više od 50 % smanjene u odnosu na isti tjedan 2019. godine. Također možemo očekivati smanjenje buke iz cestovnog prometa. Međutim, kada se gospodarske aktivnosti nastave, za očekivati je da će se ta poboljšanja vjerojatno poništiti.
Smanjenje gospodarskih aktivnosti vjerojatno će rezultirati manjom emisijom stakleničkih plinova tijekom 2020. Cjelovita procjena na temelju konkretnih podataka bit će dostupna krajem 2021. Slično kvaliteti zraka, podaci o drastičnom padu emisija zasigurno će se promijeniti u suprotnom smjeru kad se gospodarstvo počne oporavljati.
Iz svih krajeva svijeta stižu izvješća o oporavku divljih biljnih i životinjskih vrsta zbog smanjenih ljudskih aktivnosti, ali i o većim količinama plastike za jednokratnu uporabu koja završava u okolišu. Istraživači i tijela javne vlasti diljem Europe i svijeta razvijaju inicijative za identifikaciju i validaciju ovih trendova.
Kako bismo ostali na putu prema kreiranju klimatski neutralnog i održivog kontinenta i planeta, dijelit ćemo rastuće znanje koje posjeduju Europska agencija za okoliš i naši partneri te olakšavati informiranu raspravu na svojoj novoj platformi: Planet nakon koronavirusa.
Jedan planet, jedna zajednica
Prolazimo kroz teško razdoblje. Sve se oko nas u kratkom vremenu promijenilo neviđenom brzinom: društvene interakcije, način rada, obrazovanje, odmori, mogućnosti zapošljavanja i digitalna povezanost. Budućnost će donijeti još mnoge neizvjesnosti. Ali u ovim zahtjevnim vremenima ne smijemo zaboraviti impresivnu snagu, otpornost i solidarnost koju smo pokazali kao pojedinci, obitelji i kao dio globalne zajednice. Zajedno možemo djelovati, izumiti, prilagoditi se i krenuti naprijed. To moramo učiniti na održiv način.
Uvodni članak objavljen u izdanju biltena Europske agencije za okoliš 2/2020 za lipanj 2020.