Iako stopa krčenja šuma u svijetu već neko vrijeme usporava, svejedno smo na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće izgubili čak 1,7 milijuna četvornih kilometara šuma.
Šume su pluća našeg planeta i zaslužne su za apsorpciju čak 100 milijardi tona ugljika, što ih čini važnima za stabilizaciju klime na našoj planeti.
Baš zbog toga je izuzetno bitno sačuvati ih od nekontroliranog krčenja, jer svako izgubljeno stablo može ubrzati klimatske promjene i otežati uvjete za život u našem okruženju.
A Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda iznijela je nedavno aktualne podatke o krčenju šuma, prema kojima ovaj planet i dalje nastavlja gubiti svoje visoko drveće, što predstavlja opasnost koju ne smijemo ignorirati.
U posljednja tri desetljeća izgubljeno je 1,7 milijuna četvornih kilometara šuma iliti ukupno 4% ukupne šumske površine na ovoj planeti. Doduše, stopa krčenja posljednjih godina usporava i smanjila se za 40% između 2010. i 2020. godine, u odnosu na prethodno razdoblje. No, još je mnogo posla oko regulacije raspolaganja šumskim bogatstvom u svijetu, kako bi se situacija napokon stabilizirala…
Najgore u Brazilu i Africi
Postoje dva kritična kontinenta po pitanju krčenja šuma. Jedan je Južna Amerika, a drugi Afrika. U Južnoj Americi najveći problem predstavlja Amazonija u Brazilu, gdje se odvija nekontrolirano krčenje džungle u svrhu poljoprivrede. Pa su tako stotine tisuća četvornih kilometara amazonske šume zamijenjene stočnim pašnjacima, a baš stočarstvo dovodi do emisije plinova koji spadaju među najveće zagađivače naše atmosfere.
Osim stočarstva, šume se krče zbog sijanja žitarica, kao i zbog dobivanja ulja. To je posebno izraženo u Africi, a zemlje poput DR Konga, Gabona, Kameruna i Ekvatorijalne Gvineje dobivaju milijunske europske poticaje kako bi očuvali svoje šume, no pitanje je koliko tamošnji režimi zaista ulažu dobivena sredstva u očuvanje svojeg šumskog blaga.
Što se situacije u Europi i Aziji tiče, tu je situacija ipak pozitivna. Naime, posljednjih godina zabilježen je rast šumskih površina, što pokazuje da je moguće ići u pravom smjeru ako se donose dosljedne odluke. U Oceaniji je pak stanje ostalo nepromijenjeno, dok je u Sjevernoj i Srednjoj Americi došlo do tek neznatnog smanjenja šumskih površina.
Reciklaža i efikasnija poljoprivreda
Nekoliko je načina kako dovesti krčenje šuma pod kontrolu. Prva je svakako reciklaža papira, jer ako ga možemo ponovno pretvoriti u sirovinu, neće biti potrebno novo rušenje drveća za njegovo korištenje.
Pozitivno je što su mnoge industrije prešle na poslovanje preko Interneta pa više ne printaju toliko papira kao u prošlosti. Među njih spadaju web trgovine, jer one vam danas izdaju digitalne račune koji stižu u elektronsku poštu, umjesto da ih dobivate na papiru.
Industrija igara na sreću također je napravila veliki zaokret i prebacila se online. Pa se tako možete kladiti na Internetu, bez potrebe za papirnatim listićem kao dokumentom potrebnim za podići dobitak, što vrijedi i za loto. Besplatne kazino igre i sve ostalo što nude internetske kockarnice također je sada dostupno bez korištenja ikakvih papirnatih dokumenata, uključujući i gotovinu.
Još uvijek se mora pronaći rješenje za ogromnu potrošnju ambalažnog papira, izuzetno traženog u doba dostava na kućni prag, no nije samo razumno gospodarenje papirom način kako obuzdati krčenje šuma.
Ključ uspjeha je razvijanje efikasne svjetske poljoprivrede, one koja neće imati potrebu širiti se na šumska područja kako bi zadovoljila ljudsku potrebu za hranom. Tu će vrhunska tehnologija morati doći do izražaja za koju vjerujemo da može ponuditi rješenja za bolji urod. Svakako pomaže i prelazak brojnih ljudi na vegetarijansku ili vegansku kuhinju, što će obuzdati industriju mesa i mesnih prerađevina, također željnu preuzimanja šumskih područja za svoje potrebe.
U svakom slučaju, istraživanja UN-a pokazuju da srušene šume mogu biti obnovljene. Radi se o razdoblju od deset godina potrebnom da bi tlo ponovo postalo plodno, a 25 do 60 godina kako bi se dobila raznolikost biljki i životinja koja je postojala prije krčenja. Znanstvenici smatraju da takve šume čak mogu apsorbirati više ugljika od onih koje su na njihovom mjestu sasječene pa globalno pošumljavanje itekako ima smisla i nužno je kako bismo spasili naš planet…