Najdublja brazda na svijetu nalazi se u Tihom oceanu. Riječ je o udubini na dnu oceana koja započinje na dubini od 5500 metara što govori o tome da se najniža točka te brazde nalazi na dubini od gotovo 11 kilometara! Njezino ime je Marijanska brazda.
Marijanska brazda je smještena u područje južno od otoka Guama, na udaljenosti od oko 400 kilometara i njen je smjer pružanja sjever-jug. Ime je dobila po Marijanskom otočju koje se nalazi u blizini, a duga je ogromnih 2542 kilometara te široka čak 69 kilometara.
Uz Marijansku brazdu često se veže i pojam Challenger Deep, a riječ je najnižoj poznatoj točki na planeti koja se nalazi na samom južnom kraju Marijanske brazde. Upravo je ova točka bila cilj zarona ekspedicija koje su zaronile na samo njeno dno.
Challenger Deep – dno svijeta
Challenger Deep se prostire na jako velikom području od 11 kilometara dužine i kilometar i pol širine. Temperatura mora na ovako velikoj dubini kreće se u rasponu od 1 do 4 stupnjeva Celzijevih što znači da je temperatura vode jako blizu ledišta. S obzirom na veliku dubinu i tlak je na ovom području iznimno visok: smatra se da je više od tisuću puta jači od tlaka koji se mjeri na Zemljinoj površini.
Kako je Challenger Deep dobio svoje ime? Prva velika globalna ekspedicija mora dogodila se krajem 18. stoljeća, a plovilo koje je predvodilo ekspediciju i za ono vrijeme obilježilo i mapiralo područje od više od 8 kilometara mora u regiji zvalo se „Challenger Deep“ i bilo je jedno od najboljih plovila Britanske kraljevske mornarice. Ova se ekspedicija smatra začetkom moderne oceanografije i u čast njoj najdublji dio Marijanske brazde dobio je njeno ime.
Na ovom je području snimljen i nepoznat zvuk za kojeg se kasnije otkrilo da je riječ o novoj vrsti komunikacije kita usana, a kojeg do sada još nitko nije čuo.
Tko su bili istraživači Marijanske brazde?
Iako se Marijanska brazda mjerila više puta do dna se uspjelo doći samo četiri puta, s tim da je su tri zarona bila usmjerena na dno Challenger Deepa, a do posljednjeg je došlo 2019. godine. Pročitajte sve što je važno o ovim ekspedicijama u nastavku teksta.
1. Jacques Piccard i Don Walsh
1960. godine dogodio se prvi zaron u Marijansku brazdu, a zajedno su ga organizirali poznati francuski oceanograf Piccard i američki mornarički časnik Walsh. Zaronili su do najdublje morske točke na planeti, Challenger Deepa, pomoću batiskafa Trieste.
Batiskaf je ronilica koja je izgrađena za spuštanje na velike morske dubine, a ime Trieste je dobila po talijanskom gradiću Trstu u čijem je brodogradilištu izgrađena. Napravljena je od čelika debelog 13 cm, a da bi došli do dna Piccardu i Walshu je trebalo skoro pet sati. Tamo su se zadržali tek 20 minuta.
2. Podmornica Kaiko
Kaiko je svjetski poznata podmornica na daljinsko upravljanje, tzv. ROV, a koja je izrađena isključivo za istraživanje dubokih mora. Upravo je ona 1995. i 1996. godine zaronila na dubinu od 10.9111 metara i u Marijanskoj brazdi sakupila bentoske organizme kao što je Hirondellea gigas i snimila videozapise raznih morskih organizama od kojih su mnogi do tada bili nepoznati.
3. Hibridno vozilo Nereus
U svibnju i lipnju 2009. godine istraživački brod Kilo Moana vršio je velika istraživanja na području Marijanske brazde te je svoje vrhunsko hibridno vozilo kojim se moglo upravljati daljinskim putem spustio na dubinu od 10.902 metara, u najdublji dio oceana. Challenger Deep. Članovi ekspedicijskog tima bili su istraživači s najpoznatijih sveučilišta te poznati geolozi i biolozi. Nereus je skupio morsko bilje te uzeo uzorke morskog dna.
Kaiko je uspješno obavila svoj zadatak, ali je vozilo izgubljeno na dnu mora 2003. godine prilikom drugog istraživanja.
4. James Cameron i podmornica Deepsea Challenger
26. ožujka 2012. godine poznati filmski režiser i zaljubljenik u nepoznati svijet morskih dubina, James Cameron, postao je prvi čovjek koji je nakon 1960. godine stigao na dno Marijanske brazde u svojoj podmornici Deepsea Challenger.
James Cameron je jedan od najvećih ljubitelja podmorja, a prije nego što je zaronio do Challenger Deepa više puta je zaranjao na morska dna pomoću batiskafa, a sam je posjetio olupinu Titanica o kojem je snimao film više od 30 puta.
Na dnu oceana je proveo šest sati, a za to je vrijeme podmornica snimala okolinu svojim vrhunskim HD videokamerama i robotskom rukom uzimala uzorke s morskog dna. Za to je korišten i poseban usisavač.
5. Victor Lance Vescovo
Američki mornarički časnik, istraživač i investitor Victor Vescovo zaronio je na čak 10.928 metara dubine 2019. godine, čime je oborio rekord iz davne 1960. godine.
Osim što je pronašao do sada neotkrivene vrste morskih bića, Vescovo je doživio i veliko razočaranje jer je na tim ogromnim dubinama uspio pronaći smeće koje je proizvela ljudska ruka. Neke životinje su na sebi i u sebi nosile komade smeća.
Osim toga, pronađena je jedna plastična vrećica te omot slatkiša, čime je Vance dokazao u kojoj mjeri je čovjek uspio onečistiti okoliš, čak i u tako dalekim dubinama.
Morski život u mračnim dubinama
S obzirom na to da svjetlost putuje u oceane do dubine od oko tisuću metara Marijanska brazda je većinom u potpunom mraku pa u njenim dubinama nastaju fascinatna bića i morske životinje koje su prilagođene životu u mraku.
Na dnu brazde pronađeno je mnogo novih vrsta koralja i riba, od kojih su neke do sada neistražene vrste. Snimljene su nove vrste meduza, prozirna hobotnica i ogromna morska spužva veličine automobila. Izmjereno je da je spužva dugačka 3,3 metra, široka 2 metra i visoka 1,5 metara.
Pronađene su i niove vrste meduze, a 2014. godine i nova vrsta ribe te nove vrste rakova.
Izuzetno zanimljiva riba pronađena u dubinama Marijanske brazde je i Deep Sea Anglerfish, riba divovskih zubiju koja na sebi nosi organ koji proizvodi svjetlost što ova riba koristi za privlačenje plijena kojeg kasnije ubija. Tu su i Deep Sea Dragonfish, grabežljivac koji je jako sličan kineskim zmajevima iz legendi i Fanfin Seadevil, potpuno crna riba slična Anglerfishu.