Ekologija i okoliš

Motorni promet: treba li putovati vlakom, brodom ili zrakoplovom?

Sve vrste motornog prometa imaju iznimno visok i negativan utjecaj na okoliš, što se najviše očituje u klimatskim promjenama koje su velikim dijelom uzrokovane upravo prometom. Cestovni promet jako negativno utječe na klimu i to ispuštanjem štetnih ispušnih plinova u atmosferu pa je ova vrsta prometa najlošiji izbor za putovanje. 

S obzirom na to da je onečišćenje zraka veliki problem današnjice koji utječe na mnoge sfere života potrebno je pokušati smanjiti negativni eksterni učinak prometa, osobito cestovnog. Emisija stakleničkih plinova se sve više povećava i efekt staklenika postaje sve izraženiji pa je bitno sniziti razinu emisije na što nižu. 

Ispušni plinovi iz vozila koja sudjeluju u prometu prepuni su štetnih spojeva: sumporovih spojeva koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, dušikovih oksida i ugljikovih dioksida te raznih sitnih čestica i čađe. Iako je doneseno nekoliko direktiva koje ograničuju onečišćenje vozilima, broj vozila je izuzetno visok pa je emisija štetnih plinova i dalje daleko izvan granica.

No, što je s ostalim prometnim sredstvima i njihovim utjecajem na onečišćenje zraka? U nastavku pročitajte koja vrsta prometa najmanje zagađuje okoliš i kako svako prometno sredstvo utječe na svijet oko nas.

Putovanje avionom, brodom ili vlakom?

Mnoge zemlje svijeta, uključujući zemlje Europske unije, pokušavaju implementirati određene vrste promjena u svoje prometne zakone kako bi oni postali ekološki osvješteniji i bolji za planet. Europski plan se naziva „Zeleni plan“ i on predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova nastalih u prometu za fascinantnih 90%, do 2050. godine, s tim da se početna točka računanja nalazi u 1990. godini.

Najveće nade smanjenju utjecaja prometa na okoliš daju studije koje pokazuju da se prelaskom na željeznički promet drastično smanjuje ispuštanje štetnih plinova u atmosferu. Promet u prosjeku stvara 25% emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji, a da stvar bude još tragičnija on je nadmašio čak i industrijski promet u tom pogledu.

Sveukupno gledano, ekološki najpogubnija vrsta prometa je cestovni promet, koji u gore navedenih 25% ima udio od čak 70%. Pomorski i zračni promet drže neslavno drugo mjesto s po 13-15%, dok najbolji rejting ima željeznica – s manje od 1% emisije štetnih plinova. 

Putovanje željeznicom – najrazumniji način putovanja

Željeznički promet ima najniže emisije plinova računajući po prijeđenom kilometru pa se željeznički promet smatra najboljim rješenjem za putovanja. Nažalost, napredak u tom smjeru je vrlo malen, jer većina ljudi preferira cestovni, a ne željeznički promet. Slično je i s proizvođačima i distributerima kojima je jeftiniji kamionski nego željeznički prijevoz.

Osim što je željeznički promet najviše ekološki način putovanja, što se vidi po statistici nesreća, zagađenju zraka, buci i zagušenju. Oni su mnogo manji i niži kod vlakova nego kod privatnih automobila.

Zbog sve većih prijetnji eko sustavima, čovjekovom zdravlju i atmosferi, većina zemalja svijeta, pa i EU, pokušava utjecati na promjene u navikama potrošača i velikih industrijskih poduzeća. Posebna pozornost se pridaje uvođenju goriva s niskim emisijama i potiče se proizvodnja vozila bez emisija. Zakonodavstvo se usmjerava na ograničavanje i smanjenje vrijednosti emisija za sve vrste vozila, od automobila do kamiona i autobusa.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *