Jedan od najznačajnijih problema s kojima se susreće moderno društvo je onečišćenje okoliša i posljedice koje nastaju zbog toga. Zbog velikog porasta broja stanovnika na Zemlji, 20. stoljeće otvorilo je novi put uništavanju okoliša i to kroz proizvodnju plastike uzrokovanu povećanom konzumacijom raznih proizvoda koji dolaze u plastičnom pakiranju.
Dugogodišnje neadekvatno odlaganje, nedovoljno recikliranje, needuciranost i nezainteresiranost stanovništva za ekološki aspekt vezan uz korištenje plastike doveo je do situacije da je plastika ušla u sve pore našeg planeta i izazvala zabrinjavajuće stanje kopnenih i vodenih prostora te biljnih i životinjskih vrsta koje ih nastanjuju.
Osobito velika opasnost za planet leži u morskom onečišćenju, jer je more izuzetno zatrpano svim vrstama polimera koji su godinama kontinuirano odlagani u more, i to u ogromnim količinama. U roku od pedesetak godina, od pojave plastike 1950.godine količina proizvedene plastike se povećala s 1,5 milijuna tona godišnje na preko 300 milijuna tona godišnje.
Grube procjene govore o više od 5 trilijuna dijelova plastike koji plutaju svjetskim morima!
Bez obzira je li riječ o plastici koja u more dospijeva kopnenim ili morskim putem njen je izvor uvijek isti, a riječ je o čovjeku. Najlakši način da plastika dođe u more jest uz pomoć vjetra i riječnih struja kojima dolazi do obale, a zatim nastavlja svoj put u moru.
Potrebno je razlikovati dva pojma: makroplastiku i mikroplastiku. Makroplastiku čine veći komadi plastike koji također imaju veliki utjecaj na morski okoliš, osobito na ribolov, akvakulturu, pomorstvo i turizam. No najveću štetu makroplastika čini upravo ekosustavu i svim organizmima koji obitavaju na njemu. Neke od brojnih posljedica na morske organizme je njihova povreda i smrt (ptica, sisavaca i riba), prisilno preseljenje na plutajućim komadima plastike te uništavanje oceanskog dna koje nije u mogućnosti „disati“ od plastike kojom je zatrpan.
Što je najstrašnije, kad bi čovjek sada prestao s odlaganjem plastike u more kako bi spasio taj ekosustav, ne bi došlo do naglog poboljšanja ili stagnacije u morskom ekosustavu već bi se pogoršanje i dalje nastavilo – jer bi se u moru i dalje razgrađivala plastika koja se trenutno nalazi u njemu!
Mikroplastika ubija i životinje i ljude
Ako ne vjerujete da je činjenica u naslovu istinita, razmislite još jednom. U mikroplastiku se ubrajaju plastični dijelovi manji od pet milimetara, jedva vidljivi u moru. Upravo ih zbog toga jedu i morski organizmi koji ih pojedu zajedno sa hranom iz mora te zbog toga dolazi do blokada njihovih probavnih i respiratornih sustava.
Veliki je problem i to što mikroplastika u sebi nosi i organske zagađivače, a riječ je o onome što se ranije nalazilo u plastičnim spremnicima, bocama ili slično, a plastika je upila u sebe. Na taj se način razni toksini uvlače u hranidbeni lanac što za posljedicu ima da ljudi kroz konzumaciju ribe unose mikroplastiku i te toksine i u svoj organizam.
Mikroplastika se u moru najviše pojavljuje u obliku plastičnih vlakana, a komadići te mikroplastike kod morskih organizama dovode do blokiranja probavnog trakta, zaustavljanja rasta i razvoja jedinke, blokadi reprodukcije i smrti. Otkrivanje mikroplastike u nekim ribljim vrstama i kod tuljana potvrđuje da se ona prenosi preko hranidbene mreže, u ovom slučaju preko zooplanktona.
Dokazano je da ta ista mikroplastika može izmijeniti strukturu populacije neke vrste i tako utjecati na cijeli ekosustav. Osobito kada je otkriveno da se ta plastika, koja je akumulirana u morskim životinjama, putem prehrane „seli“ u čovjeka. Tada u ljudskom organizmu može doći do upalnog odgovora, uništavanja crijevnog bioma i čak dovesti do trovanja, ovisno o tome o kojoj vrsti mikroplastike je riječ i gdje je ona u osnovi korištena.
Jedini način da se smanji utjecaj plastike na zdravlje cijelog planeta jest da se smanji čovjekov negativni utjecaj na morske površine, napravi strateški plan koji će to omogućiti i riješiti ovaj problem ne samo na lokalnoj već i na globalnoj razini. Jedini način da se to napravi jest osvješćivanje ljudi o lošem utjecaju plastike na mjesto kojeg zovu dom – naš planet.
Alarm je podignut i u Hrvatskoj
Još prije četiri godine, u Hrvatskoj je napravljeno istraživanje u kojem je sudjelovala Hrvatska i još šest zemalja regije koje imaju izlaz na more i kojim je ribarstvo i konzumacija ribe visoko na listi prehrane stanovništva.
Šokantno otkriće govori u prilog crnim prognozama o širenju mikroplastike, a posebno je zabrinjavajuće što je u Hrvatskoj mikroplastika pronađena u najkomercijalnijim vrstama ribe, od kojih je jedna srdela. Više o ovom istraživanju i šokantnom otkriću o ribama u Jadranskom moru koje bi nas sve trebalo zabrinuti pročitajte ovdje.