Obnovljivi izvori energije su prilika koju ne smijemo propustiti jer nam daju tri stvari odjednom: stabilniju energetsku sigurnost, čišći zrak i dugoročno pametniji trošak energije. U Hrvatskoj to nije “neka daleka budućnost” nego smjer koji već gradimo kroz hidroelektrane, vjetroelektrane i sve brži rast solarnih sustava, uz jasne nacionalne ciljeve do 2030.
Kad pogledamo europsku sliku, vidimo da Hrvatska već ima jak temelj: udio električne energije iz obnovljivih izvora u bruto potrošnji struje bio je 58,8% u 2023. prema Eurostatu. A kad znamo da su neobnovljivi izvori energije ograničeni, volatilni i politički osjetljivi, jasno je zašto je “sada” najbolji trenutak. U nastavku donosimo rješenja kako ovu priliku pretvoriti u konkretne korake.
Key takeaways
- Hrvatska već ima vrlo visok udio obnovljive struje (58,8%).
- Cilj do 2030. je 42,5% obnovljive energije u ukupnoj potrošnji.
- Ključni pomak donose mreža, skladištenje i brži priključci.
- Jamstva podrijetla potvrđuju da je struja iz zelenih izvora.
- Neobnovljivi izvori ostaju rizik zbog cijena i uvoza.
Obnovljivi izvori energije kao hrvatska prednost, ne trend
Kad govorimo o obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, naša startna pozicija je realno dobra jer imamo snažan hidro-potencijal i već izgrađenu infrastrukturu, a vjetar i sunce zadnjih godina preuzimaju sve veću ulogu. To znači da ne krećemo od nule, nego “nadograđujemo sustav” i širimo miks.
Istovremeno, neobnovljivi izvori energije i dalje diktiraju dio rizika: cijene goriva, uvoz, geopolitičke napetosti i trošak emisija. Zato je ključ da obnovljivi izvori energije ne ostanu samo proizvodnja, nego postanu cijeli ekosustav: mreža, fleksibilnost, skladištenje i pametna potrošnja.
Zašto nam mreža postaje glavna tema.
Što više uvodimo sunce i vjetar, to je važnije da mreža može prihvatiti varijabilnu proizvodnju bez zastoja. U praksi to znači brže priključke, jaču distribuciju i prijenos, te više digitalizacije kako bismo u realnom vremenu balansirali sustav.
Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj: ciljevi koji traže brzinu
Ciljevi nisu “wish list”, nego obveza i smjer ulaganja. U nacrtu ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana 2021.–2030. navodi se cilj od 42,5% udjela obnovljivih izvora energije u bruto konačnoj potrošnji energije do 2030., uz cilj od 73,6% udjela u potrošnji električne energije.
Ovo je važna poruka za tržište: obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj nisu sporedna priča, nego nacionalni prioritet. Ali da bismo došli do tih postotaka, moramo ubrzati procedure, kapacitete priključenja i investicijsku sigurnost. Inače, vraćamo se na scenarij gdje neobnovljivi izvori energije “uskaču” kad sustav nema dovoljno fleksibilnosti.
Energija kao nova valuta sigurnosti.
Kad energiju možemo proizvoditi lokalno, sigurnost prestaje biti apstraktna riječ. Ona postaje stvar kućanstava, gradova i poduzeća koja znaju koliki dio potrošnje pokrivaju sami i koliko su osjetljivi na uvozne šokove.
Od papira do povjerenja: jamstva podrijetla i što ona znače
Kad kupujemo “zelenu struju”, logično je da želimo dokaz. Tu ulazi sustav jamstava podrijetla: HROTE registar jamstava podrijetla vodi evidenciju za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora ili iz visokoučinkovite kogeneracije.
Za biznis to znači lakše izvještavanje o emisijama i održivosti, a za potrošače jasniji izbor. Sustav jamstava podrijetla ne rješava sve probleme, ali jača transparentnost i povjerenje u to da obnovljivi izvori energije nisu samo marketinška etiketa.
Gdje najbrže dobivamo učinak
U obnovljivim izvorima energije najbrže vidimo rezultat tamo gdje se tehnologija može brzo instalirati i gdje potrošnja “prati proizvodnju” (krovni solar, industrijski krovovi, zajednice energije), te gdje postoji fleksibilnost (baterije, upravljanje potrošnjom). Paralelno, moramo smanjivati oslanjanje na neobnovljivi izvori energije u grijanju i transportu, jer tu često “curi” najveći dio fosilne potrošnje.
| Izvor energije | Prednosti u HR kontekstu | Glavno ograničenje |
| Hidroenergija | Stabilna baza i postojeća infrastruktura | Ovisnost o hidrologiji/sušama |
| Vjetar | Velik potencijal i brza izgradnja | Varijabilnost i mrežni kapacitet |
| Sunce | Krovni i veliki projekti, brzo skaliranje | Varijabilnost i sezonalnost |
| Biomasa/bioplin | Korisno za toplinu i lokalne sustave | Održivost sirovine i logistika |
| Fosilna goriva (neobnovljivi izvori energije) | Fleksibilnost u vršnim satima | Cijena, uvoz, emisije |
Zaključak
Obnovljivi izvori energije nisu samo “zelena priča”, nego naša konkretna prilika da Hrvatsku učinimo stabilnijom, konkurentnijom i otpornijom. Imamo dobar temelj, jasne ciljeve i tehnologije koje su sve pristupačnije, ali moramo ubrzati mrežu, priključke i fleksibilnost sustava kako bismo iskoristili puni potencijal obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.
Dok god neobnovljivi izvori energije ostaju oslonac “kad zapne”, plaćamo cijenu kroz rizik i uvoznu ovisnost. Ako odradimo ključne poteze sada, zanimljivosti o obnovljivim izvorima energije više neće biti “zanimljivosti”, nego normalna svakodnevica u kojoj energiju dobivamo pametnije.