Anakonda je velika vrsta zmije koja pripada porodici Boidae. Anakonde su najpoznatije po svojoj veličini i sposobnosti da žive u vodenim staništima u tropskim šumama Južne Amerike.
Anakonda je čest predmet interesa i istraživanja herpetologa, znanstvenika koji se bave proučavanjem zmija, zbog svoje impresivne veličine i uloge u ekosustavu tropskih šuma. Također su često prisutne u lokalnoj mitologiji i kulturi južnoameričkih naroda.
Ove zmije su postale simbol moći i misterije te su uključene u različite priče i legende, što dodatno povećava interes za njih, a u prilog tome govore i mnogi filmovi koji su snimljeni o njima.
Postoje dvije glavne vrste anakonda: zelena anakonda (Eunectes murinus) i žuta anakonda (Eunectes notaeus), a obje su vrste jednako impresivne i to ne samo veličinom.
Iako se za anakonde smatra da su opasne za ljude, pa postoji i niz filmova o njima u kojima su tako prikazane, do danas još nema nijednog zabilježenog slučaja anakonde koja je pojela čovjeka. One se većinom povuku iz sukoba s većim sisavcima.
Zelena anakonda i njene osobitosti
Zelena anakonda (Eunectes murinus) je jedna od najpoznatijih i najvećih zmija na svijetu. Njen izgled, karakteristike i ponašanje učinile su je poznatom diljem svijeta. Evo koje su sve njene osobitosti:
1.Veličina
Zelene anakonde su poznate po svojoj impresivnoj veličini. Odrasle jedinke obično dosežu duljinu između 4 i 5 metara, ali iznimke nisu rijetkost. Najveće zabilježene zelene anakonde su premašivale 6-7 metara, iako se takve iznimno velike jedinke rijetko susreću.
Težinom mogu doseći i 250 kilograma, a ženke su uvijek veće od mužjaka, i težinom i dužinom.
2. Stanište
Zelene anakonde žive u tropskim šumama Južne Amerike, koje obuhvaćaju područje od Venezuele i Gvajane do Brazila, Paragvaja i sjevera Argentine. Najčešće se nalaze u blizini vodenih staništa, kao što su močvare, jezera, rijeke i druge stajaće ili sporo tekuće vodene površine.
Zbog toga su rasprostranjene u slivu rijeke Orinoco na istoku Kolumbije, u brazilskoj Amazoni, a male populacije se mogu naći čak i na Floridi, što je otkriveno tek nedavno.
3. Izgled
Ova zmija je teška i ima izuzetno snažno tijelo, dok joj je koža nalik boji drveta. Boja joj može varirati, od svijetlozelene do tamnozeleno smeđe, što joj pomaže da se kamuflira u okruženju tropskih šuma i tako neprimjetno lovi svoj plijen.
Na leđima ima okrugle smeđe mrlje te male i glatke ljuske na leđima. Koža joj je meka i labava što joj omogućuje lakše plivanje i dug boravak u vodi.
Od ostalih se zmija razlikuje po tome što nema supraorbitalnih kostiju na krovu lubanje, ali ima vanjsku rožnatu kandžu te račvasti jezik. Ima i nosnice te male oči, a na glavi joj se nalazi i vrlo uočljiva crna pruga koja se proteže od očiju do ruba vilice.
4. Prehrana
Zelene anakonde su grabljivice koje se hrane različitim vrstama životinja. Njihova prehrana uključuje ptice, vodozemce, ribe, sisavce, kao što su kapibare (najveći glodavci na svijetu), pa čak i druge manje gmazove. Ponekad će pojesti čak i kornjaču.
5. Ponašanje
Ove zmije su izvrsni plivači i velik dio svog života provode u vodi. Kako bi se zaštitile od predatora i osigurale plijen, koriste svoje moćno tijelo i sposobnost gušenja. Njihova čeljust je fleksibilna i može se širiti kako bi ulovila veći plijen, a često ga i u potpunosti proguta, bez žvakanja.
Gutanje plijena kreće od glave jer se na taj način anakonda osigurava da joj udovi plijena neće zapesti. U slučaju da nema hrane zmija može biti bez nje i do mjesec dana, ali u slučaju kada treba roditi mlade ovo nije moguće stoga ženka anakonde zna pojesti i svog mužjaka.
Zelena anakonda svoj će plijen napasti u bilo koje doba dana, iako preferira noćni lov, a ulovit će ga svojim oštrim i zakrivljenim zubima, istovremeno stišćući plijen svojim tijelom. Otpor žrtve samo će pojačati njen stisak sve dok se plijen ne prestane micati. U stvari, plijen kojeg anakonda ulovi na kraju većinom umire od zastoja disanja i prestanka cirkulacije.
6. Reprodukcija
Zelene anakonde su viviparne zmije, što znači da rađaju žive mlade umjesto da polažu jaja. Ženke se pare svake 2-3 godine, a broj mladih može varirati od nekoliko do više od 20. Mladi su relativno veliki i sposobni za samostalan život ubrzo nakon rođenja.
Zelena anakonda u prirodi živi oko 10 godina, a u zatočeništvu može živjeti i tri puta dulje.
7. Termoregulacija
Iako su zmije hladnokrvne, što znači da njihova tjelesna temperatura zavisi od okolne temperature, zelena anakonda ima zanimljivu strategiju termoregulacije. Ona može birati različite podloge za odmor, uključujući i sunčeve zrake, kako bi se zagrijala ili rashladila, ovisno o trenutnoj potrebi.
Žuta anakonda i njene osobitosti
Žuta anakonda (Eunectes notaeus) je manja vrsta anakonde, ali i dalje ima neke zanimljive karakteristike. Evo osnovnih informacija o žutoj anakondi:
1. Veličina
Žuta anakonda je znatno manja od svoje rođakinje, zelene anakonde, a često ju nazivaju i paragvajska anakonda jer se tamo nalazi njeno najveće stanište. Obično dosežu duljinu između 3 i 4 metra, a rijetko prelaze tu granicu. To ih čini puno manjima u usporedbi s veličinom zelenih anakonda koje mogu biti znatno duže.
2. Stanište
Ova vrsta anakonda obično se nalazi u južnim dijelovima Južne Amerike, uključujući Argentinu, Urugvaj i susjedne dijelove Brazila i Paragvaja. Također obitava u blizini vodenih staništa, poput močvara, močvarnih područja i vodenih tokova.
3. Boja
Žute anakonde svoje su ime dobile zbog svoje žute nijanse, koja može varirati od svijetložute do tamnije smeđe. Imaju parove preklapajućih ovalnih crnih mrlja, a uzorak na donjoj strani repa jedinstven je za svaki primjerak.
Ova boja pomaže im da se dobro kamufliraju u svom prirodnom okruženju.
4. Prehrana
Kao i zelene anakonde, i žute anakonde su grabljivice i hrane se raznim vrstama plijena, uključujući ribe, ptice, male sisavce i druge životinje koje mogu naći u blizini vodenih staništa. Jedu čak i druge zmije.
Ako pojede veliki plijen ne mora jesti tjednima jer ima spori metabolizam pa joj se hrana sporo probavlja.
5. Ponašanje
Iako su poznate kao manje agresivne od zelenih anakonda, i dalje je važno pristupiti im s oprezom. Kao i sve divlje zmije, ako se osjećaju ugroženima, mogu se braniti. Važno je promatrati ih iz sigurne udaljenosti i ne ometati njihovu prirodnu aktivnost.
Žuta anakonda svoj plijen lovi slično kao i zelena, ali češće traže svoj plijen u blizini vode, zbog čega se njene žrtve većinom utapaju kad ih ulovi, a ne uguše, kao što je slučaj kod drugih zmija.
6. Razmnožavanje
Do parenja dolazi u periodu između travnja i svibnja, a obično se odvija u vodi. Mužjaci s lakoćom pronalaze ženke jer one otpuštaju feromone kojima ih privlače. Mužjaci se natječu za ženku, a obično su najjači i najveći mužjaci pobjednici.
7. Zaštita
Populacije žutih anakonda također su podložne prijetnjama, uključujući gubitak staništa, ilegalni lov i trgovinu egzotičnim kućnim ljubimcima. Mnoge zemlje imaju zakone koji ih štite kako bi se osiguralo očuvanje ove vrste.
Anakonda – 11 zanimljivosti o najtežoj zmiji na svijetu
- Anakonda nije zmija otrovnica i ne koristi otrov već ubija plijen gušenjem ili utapanjem.
- Ženka anakonda uvijek je već od mužjaka, i to gotovo dvostruko veća što nije česta situacija u prirodi.
- Većina zmija polaže jaja, ali ne i anakonda. Ona rađa žive mlade.
- Najveći primjerak pronađen je na jednom brazilskom gradilištu: anakonda u pitanju je bila duga čak 10 metara.
- Anakonda pod vodom može preživjeti i do 10 minuta, pa vrlo često ubija plijen pod vodom, držeći ga toliko dugo u stisku dok se ne utopi.
- Anakonda koja se želi pariti ima poseban način biranja mužjaka. Ona će se naći u središtu pozornosti, a okružit će je mnogo mužjaka. Tada će izabrati mužjaka s kojim će se pariti, a obično je riječ o najjačem i najvećem primjerku.
- Za anakondu nije neobično da pojede svog mužjaka nakon parenja jer slijedi gestacijski period u kojem joj je potrebna hrana i energija za razvoj potomstva.
- Osim što je među najdužim zmijama na svijetu, anakonda se može pohvaliti i to da drži 1. mjesto na natjecanjima u težini: može težiti i do 500 kilograma.
- Anakonda je zmija koja je do nedavno živjela samo u Južnoj Americi, ali se u posljednjih nekoliko desetljeća može susresti i na Floridi, na Everglades močvarama i to kao invazivna vrsta. Tamo su anakonde dospjele vjerojatno tako što su ih pustili njihovi vlasnici koji su ih držali kao kućne ljubimce.
- Znanstveno ime anakonde, koje glasi Eunectes murinus, na prijevodu s latinskog jezika znači „dobar plivač“.
- Anakonda može povratiti hranu, neprobavljenu, ako je pod stresom ili ako nije gladna.
Anakonda na filmskom platnu
1997. godine premijerno je prikazan američki avanturistički horor film jednostavnog naziva „Anakonda“. Riječ je o filmu peruanskog redatelja Luisa Llose koji je okupio velik broj poznatih imena za snimanje filma o ovoj fascinantnoj zmiji.
Tu su se našla imena glumaca poput Jennifer Lopez, Owen Wilsona i Jon Voighta, a iako film nije dobro prošao kod kritičara publika ga je smatrala zanimljivim pa je snimljeno još nekoliko nastavaka.
Radnja filma govori o filmskoj ekipi koja dolazi u Amazoniju snimiti dokumentarac o jednom amazonskom plemenu, ali umjesto snimanja dokumentarca završe kao taoci lovca na zmije koji ih natjera da mu pomognu uloviti najveću zelenu anakondu u Amazoniji – živu!
Većina ekipe izgubi život tijekom potrage za zmijom, ali nakon što uspijevaju ubiti zmiju i riješiti se zlog lovca na glave, nailaze na Shirishama pleme za kojim su tragali te započinju snimanje dokumentarca zbog kojeg su i došli u Amazoniju.
Film nije pozitivno ocijenjen kod kritičara, ali je postao kultni klasik o anakondi te zaradio nekoliko puta više od budžeta filma.
Nakon prve uspješnice snimljeni su i nastavci: Anakonda: Lov na krvavu orhideju iz 2004., Anakonda 3: Potomci iz 2008., te Anakonda: Trag krvi iz 2009.
Legende o anakondama
Anakonde su često prisutne u lokalnoj mitologiji i folkloru Južne Amerike, gdje su postale simbol moći, misterije, a ponekad i straha. Različite kulture i narodi imaju svoje priče i legende o ovim velikim zmijama.
U nekim narodima, poput domorodaca u Amazoniji, postoje legende o duhovima anakonda koji čuvaju tajne dubokih šuma. Ove zmije se smatraju zaštitnicima šuma i prirode, a njihovo prisustvo se poštuje.
Nekoliko legendi opisuje anakonde kao nadnaravno moćne. Priče ponekad govore o zmijama koje mogu kontrolirati vodu ili utjecati na vremenske prilike. Takve legende često pojačavaju značaj i misteriju ovih zmija.
U nekim pričama, anakonde postaju ogromne i nepobjedive, sposobne progutati cijele ljude ili životinje. Ove priče ponekad služe kao upozorenje ili opomene o opasnostima šuma.
U nekim narodima, anakonde su povezane s transformacijama ili magičnim moćima. Priče opisuju ljude koji se mogu pretvoriti u anakonde ili koje su anakonde transformirale, često kao dio inicijacija ili mističnih iskustava.
Osim pozitivnih priča, postoje i legende koje opisuju sukobe između ljudi i anakonda, gdje hrabri junaci ili lovci moraju pobijediti ove ogromne zmije kako bi zaštitili svoje zajednice ili osvojili poštovanje.