I sam pogled na prizor u kojem dupini plešu na morskoj pučini oduzima dah, a još nas više fascinira saznanje da je riječ o vrlo inteligentnim životinjama koje se mogu jako zbližiti s čovjekom i koje svojim ponašanjem pokazuju da su važan dio ciklusa života. Najpoznatija vrsta dupina je dobri dupin i to je upravo ona vrsta koja živi u našem Jadranskom moru.
Riječ je o sisavcu koji pripada grupi kitova zubana, a koji su u svijetu najpoznatiji po svom izgledu. Tijelo dobrog dupina je hidrodinamičkog oblika i vrlo često ga ljudi opisuju riječju „vretenasto“. Njegovo se tijelo prelijeva kroz mnoge nijanse sive, a trbuh mu je bijel. Često se na njegovoj koži
Ne smijemo zaboraviti spomenuti da bijeli trbuh dubina može postati lagano ružičast ako je temperatura mora viša, a to se obično događa ljeti.
Dupini mogu biti dugački i do 4 m, te u prosjeku teže do 300 kg iako je moguće da narastu i do pola tone težine. Dupin u prirodi može doživjeti starost od 50 godina iako je primijećeno da umiru najčešće oko 30. godine života. Ženke dubina živjet će nekoliko godina dulje od svog partnera.
Znate li zbog čega ljudi misle da se dupini uvijek smiju? Dupini uvijek imaju jednak izgled usta pa će uvijek izgledati nasmijano čak i kada su ljuti – takva im je ekspresija njuške.
Jesu li dupini ugroženi i zašto?
Na ugroženost dupina jako utječe zagađenje mora jer se otrovne tvari koje dolaze u more nakupljaju u njihovim organizmima, a zbog toga dolazi do problema u populaciji dupina poput nastanka lošeg imuniteta, pojavljivanja raznih bolesti i slabe reproduktivne sposobnosti dupina.
Ugroženi su i izlovom zato što se izlovljava jako puno morskih organizama kojima se dobri dupini hrane pa nisu mogućnosti uvijek osigurati hranu za svoje potrebe. Njihova su omiljena hrana lignje i ribe, a hranu obično love u grupama od kojih su neke manje, a neke veće.
Osim toga ljudi ih često uznemiravaju, a ovdje ponajviše mislimo na kretanje brodova i plovila, te na buku koji stvaraju motori, koji time onemogućavaju dupinima da međusobno komuniciraju što ih može dovesti do nesnalaženja i napuštanja vlastite obitelji bez znanja povratka.
Osim toga neki ih ribari namjerno love i ubijaju, neki im uništavaju staništa što se najčešće događa zbog koćarenja u moru, ali događa se i da dupini progutaju plutajući otpad koji onda prouzroči njihovu smrt.
Dupin su u Hrvatskoj zaštićeni, baš kao i sve vrste kitova, a kazne za njihovo ubijanje su prilično velike i sežu do nekoliko desetaka tisuća kuna. Kazne ne uključuju samo hvatanje ili ubijanje dupina već i kaznu za njihovo namjerno uznemiravanje.
Jeste li znali..
- Dupin se pod vodom nikada ne zadržava duže od 1 min. Iako je riječ o morskoj životinji on izlazi na površinu kako bi udahnuo te nema potrebu za ronjenjem. Njegov glavni organ za život su uši, ali dupini imaju i jako dobar vid koji im pomaže u kretanju.
- Dupini se snalaze u prostoru pomoću eholokacije što znači da zvukovima stvaraju sliku prostora. Zbog toga se glasaju zvukovima visoke frekvencije koji izlaze kroz izbočinu na njihovoj glavi, a funkcionira tako da se taj zvuk širi prostorom i kad naiđe neku prepreku zvuk se odbija i vraća dupinu koji na taj način dobiva sliku prostora i zna kuda se mora kretati.
- Dupine u Hrvatskoj moguće je vidjeti većinom na području sjevernog Jadrana i to kod Cresa i Lošinja, a do sad ih je zabilježeno gotovo 200