Mamba je zmija koja pripada rodu Dendroaspis, u kojeg pripadaju neke od najotrovnijih zmija na svijetu, a ime ove zmije na latinskom u doslovnom prijevodu znači „drvna zmija“. Ime joj potječe iz Zulu jezika, od riječi imbamba, a ova zmija pripada istoj obitelji kojoj pripada i kobra.
Postoji nekoliko vrsti mamba, a najpoznatije su crna mamba i zelena mamba. Iako i unutar roda ima nekoliko razlika među mambama, postoje neke zajedničke karakteristike koje imaju sve mambe, a to su otrovnost, brzina i agilnost.
Također, iako njihov latinski naziv sugerira da su mambe zmije prilagođene životu na drveću, mambe su izrazito prilagodljive zmije koje koriste razne vrste staništa, čime su još opasnije.
Što je zajedničko svim mambama?
Osnovna karakteristika roda zmija poznatog kao Mamba (Dendroaspis) je njihova otrovnost i brzina. Evo 8 ključnih karakteristika koje obično opisuju zmije ovog roda:
1. Otrovnost
Sve vrste mambi su izuzetno otrovne. Njihov otrov sadrži neurotoksine koji utječu na živčani sustav plijena i mogu uzrokovati paralizu ili smrt. Ovaj otrov čini ih vrhunskim lovcima, slično kao kod anakondi.
2. Brzina
Mambama je zajednička izrazita brzina. One su sposobne za izuzetno brzo kretanje, kako po tlu tako i po drveću. Ova brzina pomaže im u lovu na plijen i izbjegavanju potencijalnih prijetnji.
3. Agilnost
Mambama je također zajednička izrazita agilnost. One su spretni penjači i često se penju po drveću kako bi pronašle hranu ili se sakrile. Upravo su zato i nazvane drvnim zmijama.
4. Dužina tijela
Većina vrsta mambi je dugačka i vitka, što im omogućava da se kreću kroz različite tipove staništa i prilaze plijenu.
5. Boja tijela
Boja tijela mambi može varirati od svijetlo zelene do tamno smeđe ili crne, ovisno o vrsti i staništu. Crna mamba, kao što joj ime sugerira, često je crne boje.
6. Izbjegavanje sukoba
Iako su otrovne i opasne, mambama je prirodno izbjegavati sukobe s ljudima. Obično će se povući ako imaju priliku, a napadaju samo ako se osjećaju ugroženima ili pritisnutima.
7. Prehrana
Prehranjuju se raznim plijenom, uključujući male sisavce, ptice i druge životinje. Love aktivno i koriste svoju brzinu i otrov kako bi uhvatile plijen.
8. Rasprostranjenost
Različite vrste mambi žive u različitim dijelovima Afrike, ovisno o vrsti. Njihovo stanište obuhvaća širok spektar terena, uključujući šume, savane i brdovite regije.
Ukratko, otrovnost, brzina i agilnost glavne su karakteristike zmija roda Mamba. Ove zmije su fascinantne, ali potencijalno opasne divlje životinje koje zahtijevaju oprez prilikom susreta s njima.
Zašto je mamba drvna zmija?
Iako se zmije iz roda Mamba, kao što je crna mamba, često povezuju s brzinom i otrovnošću, one nisu “drvne zmije” u uobičajenom smislu tog termina. Izraz “drvne zmije” obično se koristi za opis zmija koje su prilagođene životu na drveću i provode veći dio svog života u krošnjama.
Ovdje je nekoliko razloga zašto mambe nisu tipične drvne zmije:
– Mambama nije specifično stanište u krošnjama drveća. Iako su agilne i mogu se penjati po drveću kad je to potrebno, njihova glavna teritorijalna oblast obuhvaća različite vrste staništa, uključujući šume, savane i brdovite regije.
– Mambama je prirodno izbjegavati sukobe s plijenom i potencijalnim prijetnjama. To znači da će se povući kad god je to moguće, a neće napadati plijen na drveću ako ne moraju.
– Također, iako mamba može uloviti plijen i u drveću, njihova prehrana obično uključuje različite vrste plijena koji se kreću na tlu, kao što su ptice i sisavci. Lovit će na drveću kad imaju priliku, ali nisu specijalizirane za lov isključivo u krošnjama.
Napominjemo da uistinu postoje vrste zmija koje su specijalizirane za život na drveću i koje se obično nazivaju “drvne zmije” ili “krošnjarske zmije”. Ove zmije imaju posebne prilagodbe za penjanje po drveću i lov u krošnjama. Mambama je, međutim, karakteristična njihova sposobnost za penjanje, ali to nije njihova glavna životna sredina.
Koje vrste mambi postoje – 5 veličanstvenih
Postoji nekoliko vrsta zmija koje spadaju u rod Mamba (Dendroaspis).
1. Crna mamba (Dendroaspis polylepis)
Crna mamba (Dendroaspis polylepis) jedna je od najpoznatijih i najopasnijih zmija na svijetu.
Može naći u raznim dijelovima subsaharske Afrike, uključujući zemlje kao što su Južna Afrika, Mozambik, Kenija, Tanzanija i mnoge druge. Njihova rasprostranjenost varira ovisno o staništu.
Ona je jedna od najotrovnijih zmija na svijetu. Njen otrov sadrži neurotoksine koji napadaju živčani sustav plijena, uzrokujući paralizu i smrt ako se ne primi odgovarajuća medicinska pomoć. Smatra se da je smrtonosna u roku od nekoliko sati ako se ne liječi.
Unatoč svom nazivu, crna mamba nije uvijek crna. Boja njihovog tijela može varirati od svijetlo sive do tamno smeđe ili crne, ovisno o staništu i uvjetima. U njenom slučaju crna boja se odnosi na boju unutar njenih usta.
Odrasle crne mambe često dosežu duljinu od 2,5 metra, iako se mogu naći i veći primjerci. Imaju vitko tijelo i glavu s karakterističnom oblikom.
Izuzetno su brze i agilne zmije. Mogu se brzo kretati po tlu ili se penjati po drveću, ali manje je poznato i da je mamba i odličan plivač.
Unatoč svojoj opasnosti, crne mambe obično izbjegavaju sukobe s ljudima. One će se povući ako imaju priliku, a napadaju samo ako se osjećaju ugroženima.
Prehranjuju se malim sisavcima, pticama i drugim životinjama. Lovi na različite načine, uključujući lov na tlu i penjanje po drveću kako bi pronašla hranu.
Crna mamba nije ugrožena vrsta, ali prijetnje uključuju gubitak staništa i loš odnos ljudi prema ovim zmijama, što ponekad rezultira njihovim ubijanjem.
2. Zelena mamba (Dendroaspis viridis)
Zelena mamba (Dendroaspis viridis) je otrovna zmija koja se može pronaći u nekim dijelovima subsaharske Afrike. Nazvana je prema svojoj običnoj zelenoj boji tijela, koja može varirati od svijetlo zelene do tamnozelene.
Zelena mamba je vrlo otrovna zmija. Njen otrov sadrži neurotoksine koji utječu na živčani sustav plijena i mogu uzrokovati paralizu i smrt ako se ne primi odgovarajuća medicinska pomoć.
Odrasle zelene mambe obično dosežu duljinu od 1,2 do 2 metra, a nastanjuju različite vrste staništa, uključujući šume, savane i močvare. Često se mogu naći u blizini vode.
Slično crnoj mambi, zelene mambe obično izbjegavaju sukobe s ljudima. One će se povući ako imaju priliku i napadaju samo ako se osjećaju ugroženima ili pritisnutima.
Prehranjuju se raznim plijenom, uključujući male sisavce, ptice i druge životinje. Koriste svoju brzinu i otrov kako bi uhvatile plijen.
Rasprostranjene su u nekoliko afričkih zemalja, uključujući zapadnu i središnju Afriku.
Važno je napomenuti da su zelene mambe, poput drugih vrsta mambi, divlje zmije i treba ih pažljivo izbjegavati i ne provocirati kako bi se izbjegli sukobi ili ugrizi.
3. Istočna smeđa mamba (Dendroaspis jamesoni)
Istočna smeđa mamba (Dendroaspis jamesoni) je vrsta zmije koja se može pronaći u nekim dijelovima subsaharske Afrike.
Istočna smeđa mamba je otrovna zmija. Njen otrov sadrži neurotoksine koji utječu na živčani sustav plijena i mogu uzrokovati paralizu i smrt ako se ne primi odgovarajuća medicinska pomoć.
Odrasle istočne smeđe mambe obično dosežu duljinu od 1,8 do 2,7 metara. Imaju vitko tijelo i karakteristično izduženu glavu.
Ova vrsta mambi nastanjuje različite vrste staništa, uključujući šume, savane i močvare. Često se mogu naći u blizini vode, što je uobičajeno i za ostale mambe.
Poput drugih mambi, istočna smeđa mamba obično izbjegava sukobe s ljudima. Preferira povlačenje ako ima priliku i napada samo ako se osjeća ugroženom.
Prehranjuje se raznim plijenom, uključujući male sisavce, ptice i druge životinje. Lovi aktivno i koristi svoju brzinu i otrov kako bi uhvatila plijen.
Istočne smeđe mambe se mogu naći u nekim istočnim dijelovima Afrike, uključujući Keniju, Tanzaniju i Mozambik.
Važno je napomenuti da su istočne smeđe mambe, kao i druge vrste mambi, otrovne i treba ih pažljivo izbjegavati kako bi se izbjegli sukobi ili ugrizi.
4. Istočnoafrička zelena mamba (Dendroaspis angusticeps)
Istočnoafrička zelena mamba je otrovna zmija. Njen otrov sadrži neurotoksine koji utječu na živčani sustav plijena i mogu uzrokovati paralizu i smrt ako se ne primi odgovarajuća medicinska pomoć.
Ova vrsta mambi obično je svijetlo zelene boje, s nijansama koje mogu varirati od svijetlo zelene do tamno zelene. Odrasle istočnoafričke zelene mambe obično dosežu duljinu od oko 1,5 do 2 metra.
Ove zmije se uglavnom mogu naći u istočnom dijelu Afrike, u zemljama poput Kenije, Tanzanije i Ugande. Nastanjuju različite vrste staništa, uključujući šume i brdovite regije.
Slično drugim mambama, istočnoafričke zelene mambe obično izbjegavaju sukobe s ljudima. One će se povući ako imaju priliku i napadaju samo ako se osjećaju ugroženima ili pritisnutima.
Prehranjuju se raznim plijenom, uključujući male sisavce, ptice i druge životinje. Koriste svoju brzinu i otrov kako bi uhvatile plijen.
5. Zlatna mamba (Dendroaspis viridis)
Zlatna mamba (Dendroaspis viridis) je otrovna zmija koja se može naći u zapadnim dijelovima subsaharske Afrike. Ova vrsta zmije često se naziva “zlatna” zbog svoje karakteristične svijetlo žute ili zlatne boje tijela. Ova boja pomaže u kamuflaži u njenom prirodnom staništu.
Zlatna mamba je otrovna zmija. Njen otrov sadrži neurotoksine koji utječu na živčani sustav plijena i mogu uzrokovati paralizu i smrt ako se ne primi odgovarajuća medicinska pomoć.
Odrasle zlatne mambe obično dosežu duljinu od 1,2 do 1,8 metara.
Zlatne mambe obično nastanjuju šumske i močvarne regije zapadne Afrike, uključujući zemlje poput Gane, Obale Bjelokosti i Liberije.
Poput drugih vrsta mambi, zlatne mambe obično izbjegavaju sukobe s ljudima. One će se povući ako imaju priliku i napadaju samo ako se osjećaju ugroženima.
Prehranjuju se raznim plijenom, uključujući ptice, male sisavce i druge životinje. Koriste svoju brzinu i otrov kako bi uhvatile plijen.
Koja je uloga mambe u kulturama i mitologiji?
Mambe, posebno crna mamba i zelena mamba, imaju svoje mjesto u afričkoj kulturi i mitologiji. Njihova uloga u mitovima i pričama varira od regije do regije, ali postoje neki zajednički motivi i vjerovanja koja su povezana s ovim zmijama.
1. Crna mamba, s obzirom na svoju izuzetnu brzinu i otrovnost, često se smatra simbolom snage i brzine. U nekim kulturama, zmija se može pojaviti u pričama kao životinja koja predstavlja te osobine.
2. S obzirom na opasnost koju predstavljaju, mambama se pripisuju negativna značenja u mnogim kulturama. Često se percipiraju kao simbol smrti i opasnosti. Priče i legende mogu sadržavati mambu kao prijetnju protagonistu ili zajednici.
3. U nekim afričkim kulturama, zmije, uključujući mambe, igraju ulogu u šamanskim ritualima i obredima. Šamani ponekad koriste zmije kao simbole i sredstva za komunikaciju s duhovima ili za liječenje bolesti.
4. Iako su mambe često percipirane kao opasne, u nekim kulturama se koriste kao zaštitni amuleti. Vjeruje se da nošenje slika mambi ili njenih dijelova može donijeti zaštitu od zla ili opasnosti.
5. U nekim mitovima i pričama mambe su žive, inteligentne životinje koje imaju svoje motive i uloge u svijetu. Mogu se pojaviti kao likovi u narodnim pričama koje prenose moralne ili poučne poruke.
6. Mambe su često povezane s prirodom i ekosustavima u kojima žive. U nekim mitovima se priča o ravnoteži između zmija i drugih životinja ili o njihovoj ulozi u održavanju prirodnog reda.
Važno je napomenuti da se uloga i značenje mambi u kulturi i mitologiji razlikuju ovisno o regiji i zajednici. Te interpretacije i vjerovanja često odražavaju odnos ljudi prema ovim opasnim zmijama i okolini u kojoj žive.
6 zanimljivosti o crnoj mambi
1. Za smrt je dovoljna jedna kap otrova.
Mamba posjeduje izuzetno jak neurotoksin koji djeluje na živčani sustav žrtve. Količina otrova koju ove zmije mogu ubrizgati svojom otrovnom zubnom iglom je dovoljna da brzo paralizira ili ubije svoju žrtvu.
Iako je mamba sposobna ubrizgati veće količine otrova, često je dovoljna i samo mala količina otrova koja se može naći u jednoj kapljici. To je zato što je njihov otrov iznimno potentan, pa i mala količina može uzrokovati teške posljedice ili smrt.
2. Mambe su aktivnije danju.
Mambama je potrebno sunce kako bi se zagrijale. Tijekom dana, sunčeva svjetlost pomaže im da postignu optimalnu tjelesnu temperaturu koja je potrebna da bi njihov metabolizam pravilno funkcionirao. To im omogućava da budu brže i agilnije u lovu na plijen ili u obrani.
Također, mambama je lakše uloviti plijen tijekom dana kada su i plijen i oni sami bolje vidljivi. Njihova izvanredna brzina i agresivnost čine ih učinkovitim lovcima, a danju imaju bolju vidljivost za pronalaženje i hvatanje plijena.
3. Crne mambe imaju odličan vid i njuh.
Crne mambe imaju izvanredan vid. Njihove oči su velike i sposobne su detektirati boje i pokrete. Ovo im pomaže u pronalaženju plijena, izbjegavanju opasnosti i navigaciji kroz njihovo stanište tijekom dana.
Crna mamba ima sposobnost širenja i sužavanja svojih očnih zjenica kako bi bolje prilagodila količinu svjetla u okolišu. Očni kapci i neprozirni štitnici štite njihove oči od prašine i drugih čestica tijekom kretanja kroz svoje stanište.
Također imaju dobro razvijeno osjetilo mirisa. Koriste ga kako bi otkrile plijen ili pratile tragove drugih zmija. To im omogućava da budu učinkovite i pronađu hranu čak i ako je plijen skriven ili nedavno prošao kroz područje.
Ove zmije imaju vibrosenzore, posebne strukture na glavi koje im omogućavaju osjetiti vibracije u tlu. To im pomaže da detektiraju prisustvo plijena, predatora ili drugih zmija.
4. Crne mambe nisu ljubitelji drveća.
Crna mamba je zmija koja je obično asocirana s kopnenim staništima i često je viđena na tlu, u travi ili u niskom raslinju.
Iako su crne mambe sposobne penjati se po drveću i granama, nisu toliko usko vezane uz drveće kao neke druge vrste zmija. Uglavnom su kopnene zmije i preferiraju staništa koja im omogućuju lako kretanje po zemlji.
5. Crne mambe su mesožderi.
Crne mambe (Dendroaspis polylepis) su mesožderne zmije i hrane se životinjskim plijenom. Vole jesti različite vrste životinja, uključujući male sisavce, ptice, glodavce i druge zmije. Njihova prehrana obično uključuje miševe, štakore, zečeve i druge male sisavce.
Crne mambe su iznimno brze i agilne zmije, pa mogu loviti i ptice koje se kreću po tlu ili u niskom raslinju. Ponekad će crna mamba napasti i pojesti druge zmije, uključujući i one iz svoje vrste.
6. Crne mambe ne moraju jesti često.
Ove zmije ne moraju često jesti jer su sposobne uhvatiti relativno veliki plijen u jednom obroku, što ih dugo čini sitima. Nakon što uhvate veći plijen, mogu se hraniti njime tijekom nekoliko dana ili čak tjedana, ovisno o njihovim energetskim potrebama.
Crne mambe ne moraju redovito tražiti hranu. Nakon što se najedu, mogu provesti duže vrijeme bez hrane. To je posebno važno u okruženjima gdje ima manje hrane ili gdje su ugrožene zbog lovaca.
One također imaju sposobnost skladištenja hrane u svojim tijelima. Nakon što se najedu, mogu skladištiti hranu u svojim želucima i postupno je probaviti tijekom vremena kako bi iskoristile njezinu energiju.