Vrste i staništa

Obična kockavica – rijetka i prekrasna hrvatska šahovnica

Kao što i samo ime kaže, biljka kockavica je cvijet čija su posebnost kockaste šare na njegovim laticama koje iznimno podsjećaju na uzorak hrvatske šahovnice. Ovaj cvijet pripada porodici ljiljana i zbog svoje osjetljivosti i degradacije staništa uvrštena je na crveni popis flore Hrvatske pa je tako strogo zaštićena i zakonom je zabranjeno njeno branje.

Ova se biljka nastanila na područjima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, ali može ju se naći i na nekoliko izoliranih staništa na planini Velebit gdje su svoje mjesto pronašle još neke ugrožene biljke.

Otrovna ljepota kockavica

Kockavica pripada porodici ljiljanovki, a svojim izgledom jako podsjeća na tulipan. Zvonoliki i teški cvijet mijenja svoju boju od crvenkasto – smeđe do izrazito purpurne, a na laticama se izmjenjuju tamne i svijetle šare koje zajedno stvaraju ovaj poseban izgled šahovnice. U većini slučajeva svaka biljka nosi samo jedan cvijet, iako se ponekad, ali rijetko,  može vidjeti i primjerak s dva cvijeta na istoj jedinci.

Listovi kockavice su prilično uski i duguljasti, a na biljci su rijetko raspoređeni i nema ih puno. Bogate su zelene boje, a cijela biljka izgleda vrlo jako zdravo zahvaljujući vlažnosti livade na kojoj se nalazi i bogatstvu tla iz kojeg vuče hranu.

Najpoznatije stanište kockavice su vlažne livade, poplavne šume i slična staništa koja su bogata vodom. Kockavica se pojavljuje u rano proljeće, u ožujku i travnju, a osim što ju oprašuju bumbari i pčele, ona se također može razmnožavati i lukovicama, a ne samo sjemenkama.

Kockavica je iznimno dugotrajna biljka i može poživjeti tridesetak godina, s tim da joj se cvijet pojavljuje tek nakon par godina. Ova je biljka otrovna, posebice za sisavce pa rukovanje s njom mora biti oprezno.

Ugroženost obične kockavice u Hrvatskoj

Iako u svijetu postoji stotinjak vrsta ove biljke, u Hrvatskoj se mogu naći samo tri samonikle vrste: obična kockavica, gorska kockavica i vitka kockavica. Od njih je zakonom zaštićena samo obična kockavica ili Fritillaria meleagris čija se populacija ubrzano smanjuje.

Ona je osjetljiva vrsta i brzo nestaje iz područja koja joj više ne odgovaraju, stoga je strogo zaštićena. Najveći razlog pada broja populacije je gubitak vlažnih livada koje su njeno primarno stanište. Razlog nestajanja ovih staništa je u potpunosti uzrokovana čovjekovim radom koji uključuje melioraciju zemljišta, pretvaranje vlažnih livada u oranice i nestanak livada zbog urbanizacije.

Gubitak staništa ima i svoj sekundarni uzrok, i to prirodni, a to je zarastanje livada drvećem i njihovo zapuštanje kroz smanjenje stoke za ispašu i prestanak košnje istih.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *