Vrste i staništa

Čigra – elegancija u bijelom

Čigre su prekrasne i elegantne ptice gnjezdarice koje se nastanjuju uz jadransku obalu, rijeke, ali i  močvare jer vole biti uz vodene površine. U Hrvatskoj se nalazi velik broj različitih vrsta čigri (crvenokljuna čigra, mala čigra, bjelobrada čigra i dr.), a kao životinjske vrste sve su svrstane na popis ugroženih vrsta. Veći dio čigri ima bijelu boju perja.

Čigre su ptice selice, stoga hladne zime provode u nekim toplijim krajevima, često u Africi, da bi se vratile u Hrvatsku svakog proljeća i ljeta.

Čigra i njene zračne vragolije

Većina čigri je bijele boje dok im se na vrhu glave najčešće nalazi kosa crne boje. Ova je elegancija u bijelom još više naglašena njihovim kljunovima i nogama koje su vrlo često izražajno crveno-narančaste boje. Neke vrste čigri su tamnije, što je čest slučaj kod močvarnih čigri.

Čigre su ptice srednje veličine pa najveća čigra ima otprilike pola kilograma, no mala čigra je vrsta čigre koja je deset puta manja od ostalih. Imaju izrazito snažna i duga krila srpastog oblika koja im omogućuju lakše letenje pa su poznate po svojoj letačkoj sposobnosti i spretnosti u zraku. Na tlu se kreću puno teže jer nemaju toliko duge i čvrste noge kao primjerice galeb.

Čigre obožavaju letjeti i jako su vješte u tome stoga tijekom leta obavljaju i neke druge radnje kao što je primjerice prikupljanje hrane i pijenje vode. Lov u vodi je često vrlo atraktivan za gledanje jer se većina čigri strmoglavljuje velikom brzinom u vodu kako bi ulovila ribu u njoj.

Kolonije čigri i život uz vodu

Život čigri se u potpunosti odvija na vodi i uz nju jer se hrane ribama i beskralježnjacima u vodi. Najveći dio populacije čigri smješten je uz more, a dio vrste živi uz rijeke i močvare. Najpoznatija vrsta čigre u Hrvatskoj je crvenokljuna čigra, a ona je ujedno posebna po tome što se gnijezdi i uz more i uz rijeke.

Čigre koje se nalaze na morskoj obali svoja gnijezda svijaju na hridima i otočićima, dok se riječne čigre gnijezde na riječnim otocima i tokovima Drave i Save. Jako je malo prirodnih gnjezdilišta i upravo je to ono što ugrožava njen opstanak. Broj prirodnih gnjezdilišta je naprasno smanjen regulacijom rijeka, izgradnjom hidroelektrana i vađenjem šljunka iz šljunčara.

Čigre se gnijezde u velikim skupinama – kolonijama, koje se mogu sastojati i od nekoliko stotina parova. Gnijezda koja grade su plitka, oskudno obložena suhom travom i algama. Močvarne vrste često naprave i plutajuća gnijezda.

Čigre u Hrvatskoj

Crvenokljuna čigra je najčešća vrsta čigre u Hrvatskoj. Poznata je i Bjelobrada čigra koja se gnijezdi na ribnjacima šarana te Mala čigra koje ima puno manje i koja se redovito gnijezdi samo na dravskim sprudovima i to u malom broju. Ostale vrste čigre su redovne preletnice, ali se ne gnijezde u Hrvatskoj. Crna čigra i Bjelokrila čigra su se nekoć gnijezdile u parku prirode Kopački rit no to je prestalo 1980-ih godina.

Redovno gniježđenje odvija se samo na otocima smještenim na šljunčarama rijeke Save, te na prirodnim gnjezdilištima na srednjem toku rijeka Drave i Save.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *