Mnogi ljudi nisu svjesni bioraznolikosti prirode oko nas i tvorevina koje stvara majka priroda. Jedna od tih čudnovatih tvorevina je i okruglolisna rosika, zeljasta biljka koja naraste na visinu od svega desetak centimetara. Može je se pronaći i u Hrvatskoj, a njen fantastičan način prehrane ostavlja bez daha.
Ovaj hermafrodit je iznimno vizualno atraktivan zbog sitnih prozirnih kapljica koje biljka luči, a koje mu pomažu u lovu na kukce. Slične su kapljicama rose, ali su mnogo ubojitije.
Biljka mesožderka raste hraneći se kukcima
Ova se biljka prilagodila svome staništu na izniman način. S obzirom na to da rastu u cretovima, posebnim vodenim staništima u kojima nedostaje kisika, hladnije su temperature i kisele reakcije biljaka koje rastu na tom tlu. Ovo je tlo u kojem raste ograničen broj biljaka, a one su i same izrazito teško razgradive, baš zbog tla.
S obzirom na to da rosika ne uspijeva dobiti sve hranjive tvari i ostalo što treba iz takvog tla ona potrebu za hranom nadoknađuje lovom na sitne kukce. To funkcionira tako da ona izlučuje primamljivu mirisnu tekućinu koja navede kukce da dođu na njene listove, a kada kukac sleti na list on se počne uvijati kako bi ga što jače uhvatio. List je sam po sebi čudo prirode jer sadrži enzime koji biljci omogućuju razgradnju ulovljenog plijena. Biljka tada jednostavno usiše sve meko tkivo u sebe, ostavljajući samo tragove hitinskog oklopa kojeg nije u stanju razgraditi.
Listovi rastu naizmjenično na principu da se jedan osuši nakon što je ulovio i razgradio nekoliko kukaca, ali je to biljci dalo dovoljno hranjivih tvari da joj naraste novi list.
Okruglolisna rosika u Hrvatskoj
Ova se neobična biljka može pronaći u prijelaznim cretovima, a najpoznatiji lokaliteti su Hrvatsko zagorje, Dubravica, Plitvice, Karlovac i Fužine. Okolica Varaždina je još jedno mjesto gdje je pronađeno nekoliko primjeraka.
Najvažniji razlog zbog kojeg je ova biljka stavljena na popis ugroženih vrsta je smanjenje njene populacije aktivirano nestajanjem cretova uzrokovano ljudskim radom, odvodnjavanjem, ali i zarastanjem područja.
Općina Dubravica, u kojoj se još može naći primjeraka ovog cvijeta, aktivno sudjeluje u njenoj zaštiti, a kako bi promovirala biljku njeni su čelnici odlučili da se ona nađe na samom grbu mjesta.