Nacionalni parkovi

Nacionalni park Plitvička jezera – svjetski poznati jezerski vrtovi

Ne postoji fotografija niti slika koja može dočarati veličanstvenu ljepotu najpoznatijih hrvatskih jezera, veličanstvenih Plitvičkih jezera.

Ovaj nacionalni park svjetskoga glasa krase impozantna jezera nastala iz reljefa koji i dalje kontinuirano mijenja svoj oblik, a samim time i izgled parka.

Plitvička jezera smještena su u istočnom dijelu Like, a nalaze se između dvije planine: Male Kapele i Ličke Plješivice. Jezera se ne nalaze na jako visokoj nadmorskoj visini i potpuno su uklopljena u planinsko – šumski ambijent tako da izgledaju kao da moraju biti baš na tom mjestu.

Kad pomislite na Nacionalni park Plitvice prvo čega će te se sjetiti je jezerski fenomen ovog mjesta, zbog njegove atraktivnosti. No Park je mnogo veći od toga i njegova površina iznosi više od tri stotine četvornih kilometara – također zaštićenih. Kad malo bolje razmislite, to u potpunosti ima smisla jer kako zaštititi jezera, a ne zaštiti njegovo okruženje i sliv.

Plitvička jezera su odavna prepoznata kao vrlo važna baština i najstariji su nacionalni park u Hrvatskoj. Također se nalaze na UNESCO-ovom Popisu svjetske prirodne i kulturne baštine.

Nacionalni park je dom šesnaest većih jezera, od kojih svako jezero ima svoje ime, i velik broj manjih jezera koja su međusobno povezana slapovima.

Plitvička se jezera dijele na Gornja jezera (njih je 12) koja su smještena na dolomitnoj podlozi i Donja jezera (kojih je 4) a koja su usječena u vapnenačkom kanjonu. Svoja imena duguju stanovnicima tog prostora koji su ih jednostavno podijelili po smještaju, a imena su s vremenom zaživjela u puku.

Sve što treba znati o Plitvičkim jezerima

Jedinstveno zajedničko djelovanje bakterije i biljnog pokrova, ugodna klima i voda prepuna otopljenog kalcijevog karbonata stvorila je prekrasan prirodni reljef i stvorila je sedru koja Plitvice čini toliko posebnijima od ostalih parkova prirode.

Toliko neuobičajeni i toliko maštoviti reljef kojim se karbonat pretvara u kristale, a ti kristali pretvaraju u ograde između kojih se stvaraju jezera, mogla je stvoriti samo majka priroda.

Ova reljefna specifičnost je posebna i u tome što se ovaj proces neprestano događa i barijere se pomalo mijenjaju jer sedra stalno raste; svake godine izraste i do tri centimetra!

Ovo zapravo znači da Plitvička jezera nikad nisu ista i iako su promjene u kratkom vremenu prilično nezamjetne, na duži period od desetak ili dvadesetak godina razlika bi bila više nego očita u nekim dijelovima parka.

Starost Plitvičkih jezera procijenjena je na petnaestak tisuća godina što ih zapravo svrstava u mlađu skupinu jezera i slapišta. No, sedra nastala taloženjem kalcijevog karbonata na tom se mjestu nalazila i prije više stotina tisuća godina.

S obzirom na to da se sedra najbolje taloži u toplim razdobljima, a razara i puca tijekom zime, svaki se dio jezera u proljeće razlikuje od onog koji je viđen u prošlo proljeće.

U Gornja jezera ubraja se čak 12 jezera koja su međusobno odijeljena sedrenim barijerama. Nazivaju se  Prošćansko jezero, Veliko jezero, Ciginovac, Okrugljak i Batinovac. Tu su još i Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget te Kozjak. Najveća od njih su Prošćansko jezero i Kozjak.

Jezero Kozjak zapravo je posljednje u nizu Gornjih jezera i nalazi se na nadmorskoj visini većoj od pet stotina metara, a na nekim mjestima je duboko i do 40 metara.

Prošćansko jezero je drugo po veličini jezero, a nalazi se na visini od 636 metara i duboko je do 38 metara.

Najveća atrakcija Plitvica su svakako slapovi od kojih je najpoznatiji Veliki slap ili Slap Plitvice visok 78 m,  što ga čini najvišim slapom u Hrvatskoj.

Smješten je pokraj Plitvica Sela na kraju Donjih jezera, a stvara ga potok Plitvica koji pada s visine od gotovo osamdeset metara stvarajući prirodnu buku sličnu grmljavini čineći ovaj slap još efektnijim.

Veliki slap je dio Donjih jezera, a osim što mnogi misle da je najljepši slap na jezerima on se od ostalih jezera razlikuje i svojim nastankom jer je jedini slap koji nastaje obrušavanjem potoka, dok su svi ostali slapovi na Plitvicama nastali kao posljedica stvaranja sedrenih barijera.

Plitvičke šume su snaga koja sve pokreće

S obzirom da je riječ o krškom reljefu, vide ovog kraja prolaze i podzemljem i iznad zemlje. No kakve to veze ima sa šumom? Velike.

Šume su motor koji pokreće vodenu snagu Plitvičkih jezera jer reguliraju cirkulaciju vode u ovom ekosustavu. Tijekom vlažnih i kišnih razdoblja Plitvičke šume zadržavaju vlagu znajući da će biti potrebna za sušnih dana kada će ju otpuštati i raspoređivati ovim područjem, sprječavajući neugodne posljedice nedostatka vode u prirodi.

Šume na Plitvičkim jezerima sastoje se od čak jedanaest šumskih zajednica, od kojih je najočuvanija ona pod imenom Čorkova uvala. Na ovom velikom zelenom prostranstvu nalazi se miješana šuma jela i bukvi koja je jedna od najimpozantnijih u Hrvatskoj. Stabla u ovoj šumi visoka su i do pedeset metara!

Čorkova uvala je zapravo prašumski sustav, nastao potpuno samostalno, bez utjecaja čovjeka te je stoga potpuno stabilni i samoodrživi ekosustav.

Šume Parka odvojene su u nekoliko zona, i to zone bukove šume i  miješane bukovo-jelove šume. U prostorima između tih zona nalazi se i druga vegetacija, kao što su šume vrbe, bora, smreke i graba, koje su tamo niknule radi nekih drugih faktora klime, tla ili vlage.

Zašto su Plitvičke šume toliko bitne? Osim što štite tlo od erozije, ove šume utječu na klimu i vlagu čitavog područja, a samim time i na floru i faunu. Proizvode ogromne količine kisika pa su, uz vodu, šume ono što Plitvice čini toliko posebnim fenomenom.

Ovaj iskonski ekosustav čuva biljni i životinjski svijet Plitvica.

Plitvice su dom raznim životinjskim vrstama

Pitate li bilo kojeg autohtonog stanovnika ovog kraja koja je najpoznatija životinja odgovorit će vam: šumski medvjed. Uz vuka, šumski je medvjed zaštićena vrsta i smatra se bitnim za pravilan rad eko-sustava. Također je poznato u da često napušta područje Plitvičkog parka ali se isto tako i vraća.

Vode su najbitnije za život samih Plitvica, a u njenim dubinama kriju se dva važna stanovnika: riječni i potočni rak.

U jezerima ćete pronaći pastrve, klenove i štuke – uobičajene stanovnike visinskih voda.

Za ravnotežu sustava bitni su i kukci, pa posebno navodimo prekrasne leptire kojih je preko tri stotine vrsta, te tulare kojih je preko osamdeset s tim da na Plitvicama postoji vrsta tulara koje nema nigdje drugdje u svijetu.

Ovdje obitava i desetak vrsta vodozemaca i gmazova, tipičnih za ovaj dio Europe. Daždevnjaci i poskoci su najčešći primjeri.

Posebnost parka je i njegovo ornitološko bogatstvo s preko 160 vrsta ptica, od kojih je najrjeđa vrsta vodenkos.

Osim ranije spomenutog medvjeda i vuka na Plitvicama su dom pronašli i neki drugi rijetki i zaštićeni sisavci kao što su vidra i ris. Ovdje živi i mnoštvo šišmiša, čak 20 vrsta.

Zaštićena flora Plitvičkih jezera

Plitvičani su zaštitili i svoju floru: jeste li znali da na Plitvicama raste čak šezdeset različitih vrsta orhideja? Posebno moramo navesti rijetku gospinu papučicu, omiljenu među botaničarima. Ona je jedna od najljepših europskih orhideja pa je zbog toga bila istrebljivana i stoga se sada strogo štiti.

Na Plitvicama je zabilježeno postojanje preko 1400 različitih vrsta biljaka, što je gotovo trećina svih vrsta koja rastu u čitavoj Hrvatskoj. Ova brojka svjedoči raznolikosti i bogatstvu flore, posebno endemskog bilja.

Jedinstvene biljke mesožderke imena okruglolisna rosika, obična tustica i mala mješinka rijetke su biljke koje fasciniraju svakog tko ih ugleda, a postoje samo na Plitvicama.

Bitno je napomenuti da je kod Plitvica važna i raznolikost biljnih staništa, a od 40 zabilježenih 19 je ugroženih staništa rijetkog bilja koja se pokušavaju zaštiti pod svaku cijenu.

Kulturno-povijesna baština Plitvica

Osim veličanstvenog prirodnog i životinjskog svijeta Nacionalnog parka, postoje i neke druge nezaboravne stvari koje se vežu samo za Plitvice. U pitanju je kulturna i povijesna baština koja je svojstvena samo ovom kraju i pruža uvid u njegovu prošlost i naslijeđe.

Legenda o Crnoj Kraljici

Jedna od usmenih baština Plitvičkog kraja je i legenda o Crnoj Kraljici. Ona je direktno vezana uz Plitvička jezera jer govori o tome da je u prošlosti ovim krajem zavladala velika suša od koje je narod spasila baš Crna Kraljica. Ona se spustila s planine i poslala veliki vjetar i grmljavinu koja je donijela puno kišnih dana i tako spasila svoj narod od gladovanja i ispaćenosti.

Nastale vode i slapovi postali su pokretači života jer je narod sagradio mnogo vodenica i pilana te živio od toga.

Kuće se ipak nisu gradile uz jezera, nego u bližoj okolici, ali iz potpuno prirodnih materijala kao što su drvo, kamen i sedra. Posebnost, a istovremeno sličnost svake kuće je njeno prepoznatljivo središte – ognjište. Ono je bilo centar svih okupljanja, ali je bilo i višestruko korisno. Osim grijanja i kuhanja, ono je služilo i za sušenje mesa koje je visilo ispod krovišta jer ove kućice nisu imale strop.

Lokalna kuhinja iz prirode

S obzirom na to da se većina plitvičkog stanovništva bavila stočarstvom, poljodjelstvom, mlinarenjem i šumarstvom njihova je prehrana time bila u potpunosti određena.

Osnovna namirnica je bio kruh koji se većinom radio iz kukuruza, a posebno je mjesto zauzimala i palenta koja se kuhala od raznih žitarica, a mastila se maslom.

S obzirom na dobar razvoj stočarstva stanovnici su imali dobru opskrbu mlijekom, pa tako i mliječnim proizvodima kao što su sir, putar i vrhnje.

Tu su iz istog razloga nastali i mnogi životinjski proizvodi, većinom suhomesnati: kobasice, slanina i pršut.

Šuma je tada bila i izvor hrane za lokalno stanovništvo koje se posebno usmjerilo na lov divljači, ponajviše puhova, te na branje šumskih gljiva.

Aktivni odmor u NP Plitvička jezera

Osim divljenja prekrasnim jezerima i slapovima, neizmjerno zanimljivoj flori i fauni te uživanju u ličkim gastronomskim specijalitetima, u Plitvicama možete uživati i na drugačiji način.

Upustite se u avanturu aktivnog odmora i uživajte u čistom zraku i prekrasnoj prirodi koja vas prati u stopu.

Planinarenje u najljepšem okruženju

Plitvička jezera su posebno iskustvo za planinare, koji mogu uživati u pet planinarskih staza, većinom prekrivenih šumom.

Jedno od najpopularnijih mjesta za obilazak je svakako Medvjeđak, dug gotovo 8 kilometara, koji pruža poseban panoramski pogled na jezera i planine što ga okružuju.

Doći na Plitvice, a ne posjetiti Čorkovu Uvalu je svakako veliki gubitak. Postojanje poučne staze je veliki plus koji omogućuje svim posjetiteljima upoznavanje sa šumskim ekosustavom, uz prekrasne vidikovce koji omogućuju stvaranje posebnog ugođaja.

Posjetite špilju stvaranu milijunima godina

Voda je oblikovala Plitvice na mnogo načina, a njen učinak možete vidjeti i po Baraćevoj špilji. Ova je izvanredna špilja prepuna bogatih sigastih oblika, a posebno izdvajamo njen dio koji se naziva Dvorana izgubljenih duša.

Šetnju dugu 40 minuta pamtit ćete mnogo dulje, očarani stupovima visokim i do deset metara.

Uživajte u vožnji brodom

Park je vlasnik osam brodova kojima posjetitelji mogu obići jezero Kozjak i uživati u ljepotama Plitvica. Brodovi voze tijekom cijele godine, pa čak i zimi ako jezero nije zaleđeno.

Biciklističke staze za najaktivniji odmor

Biciklistima se nudi  mogućnost istraživanja Plitvica putem biciklistički staza. Tijekom bicikliranja područjima oko Mrsinja, obroncima Plješivice, Popoljem i ostalim stazama, upoznat ćete Plitvice na potpuno novi način.

Okruženi planinama, krškim poljima, malim ličkim selima i prirodom koja ostavlja bez daha, shvatit ćete zašto su Plitvice omiljena biciklistička destinacija.

Poučne staze za aktivnost i učenje

Šumski ekosustavi Nacionalnog parka Plitvička jezera idealni su za šetnju, a to je omogućeno kroz tri poučne staze.

Čorkova Uvala, Medvjeđak i Plitvica omogućuju potpun doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera jer posjetitelja u potpunosti zbližavaju sa šumskim ekosustavom parka, vizualno, olfaktivno i slušno.

Sve ove staze vode kroz velike šume i gorske livade gdje se možete odmoriti i uživati u prekrasnim vidikovcima. Uz sve staze se nalaze i poučne ploče koje opisuju sve bitne detalje i znamenitosti vezane uz park i njegove osebujne stanovnike.

Posjet Plitvicama posjet je posebnom mjestu koje zauvijek ostaje u sjećanju.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *