Crvena moruzgva je čest prizor na našoj stjenovitoj obali. Ako ste ikada ugledali tamnocrvenu želatinastu grudicu prikvačenu na stijenu u morskom plićaku – tada ste vidjeli moruzgvu. Žive pričvršćene za stijene diljem naše obale, a baza njihova tijela djeluje poput sisaljke kako bi ih zadržala na jednom mjestu dok plima ne nestane.
Naziv anemona dolazi od grčke riječi “ánemos”, što znači vjetar, cvijet vjetra. U grčkoj mitologiji nimfa je bila ta koja se, gonjena vjetrom, pretvorila u cvijet, a to je slučaj i s ovim životinjama koje, iako su članice životinjskog carstva, podsjećaju na cvijet.
Kroz povijest, ta je sličnost sa biljnim svijetom dugo zbunjivala biologe. Nekada se mislilo da je crvena moruzgva cvijet morskih biljaka, što se kasnije pokazalo pogrešnim.
Ovaj morski beskralješnjak, poput brojnih vrsta moruzgvi ili morskih anemona, pripada redu Actiniaria i usko je obiteljski povezana sa smeđom vlasuljom (Anemonia sulcata), te se često mogu naći kako dijele isto stanište. Pripada koljenu žarnjaka (Cnidaria) iz razreda koralja (lat. Anthozoa, doslovno znači “cvjetajuća životinja”). Istom koljenu pripadaju i meduze.
Crvena moruzgva je prilično žilava životinjica. Ova otporna morska anemona može podnijeti različite temperature i razine slanosti. Osim toga, može neko vrijeme provesti i izvan mora, kada je oseka. Dobro će preživjeti sve dok se potpuno ne osuši. Kada je izložena zraku, zatvori se kako bi zadržala vodu, nalikujući maloj sluzavoj grudici.
Crvena moruzgva je nevjerojatno lijep član obitelji Actiniidae. Obično je ujednačene krvavo crvene boje, iako postoje i široke varijacije žutosmeđe, smeđe, ljubičaste, zelene ili narančaste nijanse. Postoji i zelena boja, ali je sugerirano da bi to mogla biti druga vrsta, A. prasina.
Gdje živi crvena moruzgva?
Crvena moruzgva nalazi se prvenstveno u Sredozemnom moru i Sjevernom Atlantskom oceanu. Jedna od najobilnijih koncentracija vrste može se pronaći oko Britanskog otočja. Populacija crvenih moruzgvi također postoji duž afričke atlantske obale.
Crvena moruzgva je prilično svestrana morska anemona koja živi u međuplimnoj, obalnoj zoni. Vezana za stijene, kamenje ili drugu tvrdu podlogu, obično se nalazi u blizini obale, ali može živjeti u podvodnim područjima do 20 m.
Može preživjeti potpuno uronjena u morsku vodu ili potpuno izvan mora, visoko na obali. Ponekad čak mora preživjeti prekrivena pijeskom, pod utjecajem vjetrova. Međutim, kada je izvan mora, uvijek je uvučena u sebe, i tada izgleda poput male crvene grude.
S obzirom da živi u međuplimnoj zoni, izložena je širokom rasponu temperatura, ali njezina optimalna temperatura za rast je od 19-20 stupnjeva Celzijusa. Crvena moruzgva također podnosi vode s promjenjivom slanošću, kao što su estuariji.
Može li se crvena moruzgva vidjeti i zimi?
Kako temperature postaju sve hladnije i noći sve duže, oprostit će vam se ako mislite da će se većina beskralježnjaka sada sakriti. Zapravo, ovo doba godine je fantastično za rockpooling.
Duge šetnje tijekom božićnih praznika savršene su za potragu za malim bićima kao što je moruzgva, bliski rođak meduze.
Kakva je anatomija crvene moruzgve?
Crvena moruzgva doseže samo između 3 do 7 cm u promjeru, s prosječnom veličinom od 4,5 cm. Neke morske anemone mogu doživjeti i stotine godina, a najstarija moruzgva u zatočeništvu doživjela je 65 godina starosti.
Crvena moruzgva ima pedalni disk koristi se ljepljivim sekretom za prianjanje na različite površine. Također koriste ovo “stopalo” za kretanje ako je potrebno. Pipci su raspoređeni u 6 krugova oko površine oralnog diska. Tijelo je izrazito odvojeno od ticala na disku grebenom i susjednom brazdom.
Usta su u središtu oralnog diska, a moruzgva kroz isti otvor uzima hranu i izbacuje otpad, kao i morski jež. Zdrave moruzgve imaju usta koja su zatvorena i stegnuta. Otvorit će se kad moruzgva ogladi, ali razjapljena usta su ujedno i znak upozorenja. Za vrijeme oseke, anemona će se zatvoriti kako bi zadržala vodu kada je izložena zraku. Također se obično otvaraju samo noću, pa se često zatvore tijekom dana.
Jesu li moruzgve opasne?
Iako nisu opasne za ljude, morske anemone imaju moćno oružje u rukavu. Na njihovim ticalima i tijelu mogu se pronaći žarne stanice poznate kao nematociste. Te se stanice ponašaju poput mikroskopskih harpuna koji se pokreću dodirom, ubrizgavajući svoj nesretni plijen otrovom. Osim toga, ima prsten svijetloplavih kuglica (poznatih kao acrorhagi) odmah ispod svojih ticala, koje sadrže visoku koncentraciju žarećih stanica koje ova životinja koristi u borbi protiv drugih anemona.
Jesu li moruzgve agresivne?
Crvena moruzgva jedna je od najagresivnijih žarnjaka i izrazito je teritorijalna. Ako njeni pipci dođu u dodir s bilo kojim susjednim jedinkama koje nisu u srodstvu, postaju izrazito neprijateljski raspoloženi. Tijekom nekoliko dana, žrtva će biti polako gurnuta i bockana žarnim stanicama u akroragijama dok ne otpuže ili padne sa stijena.
Kako se crvena moruzgva razmnožava?
Sperma mužjaka odlazi u gastrovaskularnu šupljinu, gdje se jajašce oplodi i zatim razvija. Crvena moruzgva je jedina vrsta morskih anemona koja koti svoje mlade. Iako se može razmnožavati spolno, može se razmnožavati i nespolno putem partenogeneze vegetativnog rasta.
Moruzgva počinje kao stadij planktonske larve gdje ispuže iz svog roditelja i kratko je vrijeme slobodna u oceanu. Nakon toga ulazi u šupljinu druge moruzgve, mužjaka ili ženke, i dalje se razvija. Jednom kada je mlada moruzgva spremna za “rođenje”, “roditelj” ju katapultira kroz vodu; mlada moruzgva sleti i potom čvrsto se učvršćuje na čvrstu, samostalnu podlogu.
Što jedu crvene moruzgve?
Moruzgva je poznata po tome što jede gotovo sve što može uhvatiti. Svi su žarnjaci mesojedi, a najizdašniji izvori hrane za ovog žarnjaka su: školjkaši, kukci i jednakonošci. Međutim, najveći organizmi kao što su gastropodi (puževi sa kućicom i puževi golaći), mahovnjaci i hitoni osiguravaju najveću količinu hrane.
Kada anemona “osjeti” prisutnost potencijalnog plijena, napada organizam koristeći svoje nematociste. Ubodna stanica je odmotana i može otpustiti toksine u plijen. Ovi toksini paraliziraju organizam, sprječavajući njegovu sposobnost da pobjegne. To vas sigurno podsjeća na ubod meduze, koja pripada istom koljenu žarnjaka.
Pokazalo se da crvena moruzgva, Actinia equina, ima najbržu brzinu probave od svih vrsta u rodu Actinia.
Zanimljive činjenice
- Mogu zadržati do 100 embrija u razvoju u svom tijelu prije nego što ih izbace kao mlade.
- Njihova ekstremna agresivnost prema susjednim moruzgvama može rezultirati borbama koje traju danima.
- Pojedinačne crvene moruzgve mogu imati svoje vlastite “osobnosti”, zbog individualnog ponašanja koje se stalno razlikuje od drugih, što je izvanredno s obzirom na njihov jednostavan živčani sustav. Moruzgve, kao i drugi žarnjaci, nemaju mozak ni neki drugi centralni živčani sustav. Umjesto toga, njihovi živčani sustavi sastoje se od mrežastih struktura neurona koji šalju različite kemijske signale jedni drugima i koordiniraju kretanje i druge ključne funkcije na izravan decentraliziran način koji zaobilazi potrebu za središnjim živčanim sustavom. Kao rezultat toga, nijedno njihovo djelovanje nije svjesno ili koordinirano, već je isključivo proizvod kemijskih refleksa.