Crveni koralj (Corallium rubrum) je zaštićena vrsta koralja čiji izgled zbunjuje mnoge jer izgleda kao biljka, a u stvari je riječ o mineralu koji je sastavljen od nekoliko tisuća minijaturnih životinjica. Njegova prekrasna boja i neobičan izgled pretvorile su ga u vrlo poželjan materijal za izradu nakita što je dovelo do sustavnog izlova ovog organizma i uništenja njegovog staništa.
Najstarija legenda o nastanku koralja vezana je uz poznatu legendu o Meduzi, Gorgoni koja je ljude pretvarala u kamen. Legenda kaže da je crveni koralj nastao u trenutku kada je grčki junak Perzej Meduzi odrubio glavu i njenom krvi prekrio morske alge koje su se u tom trenutku okamenile.
Gdje se nalazi crveni koralj?
Crveni koralj je organizam kojemu za rast i razvoj treba jako čisto more pa se u Jadranu nalazi najčešće na vanjskim stranama otoka, od Kvarnera pa sve do Albanije. Nalazi se na dubinama od plitkih 30 metara do dubokih 200 metara, a najbitnije mu je da je podloga na kojoj raste što čišća i da se nalazi pod utjecajem struje. Zašto je struja potrebna koralju? Zato jer čisti njegov dom od sedimentacije i zato što mu donose hranu u obliku sićušnih planktona.
Crveni koralj naraste do promjera od 50 centimetara, ali raste jako sporo i vrlo je osjetljiv na djelovanje čovjeka što ga, osim izlova, još dodatno ugrožava. Velika eksploatacija crvenog koralja dovela je do toga da je njegova populacija u malim dubinama izuzetno smanjena, a pitanje je dana kada će se to dogoditi i s većim dubinama, s obzirom na to da tehnike ronjenja i izlova napreduju svakim danom.
U traženje koralja uključena je čak i robotika pa se tako crveni koralji na velikim dubinama traže uz pomoć robota s kamerom, a ronioci zaranjaju tek kada se nađe njihova kolonija.
Osim u Jadranskom moru crveni se koralj nalazi i u Sredozemnom moru, a zakonom su donesene razne preporuke koje pokušavaju suzbiti prekomjerni ulov ovog fantastičnog morskog bića. Zabranjuje se vađenje koralja bilo čime osim čekićem; izlov je zabranjen na područjima plićim od 50 metara kako bi se izlovljeni koraljni fond mogao oporaviti (osobito jer jako sporo raste); ne smiju se vaditi koralji koji su manji od 7 centimetara u promjeru.
Ovo su samo neke od odredbi kojima EU pokušava spriječiti pretjerani izlov crvenog koralja i tako spriječiti njegov nestanak. Strašne brojke koje govore o izlovu do 20 tona crvenog koralja godišnje, samo u Sredozemnom moru, nikome ne mogu ići u korist.
Problem izlova koralja u Hrvatskoj
Što se tiče Hrvatske, zakon je vrlo neobičan jer su crveni koralji kod nas ugrožena vrsta ali nisu zaštićena vrsta (jednom su bili i na listi strogo zaštićenih), ali istovremeno postoje društva koja imaju koncesiju na vađenje koralja pa to i dalje čine. Ovako slaba zaštita prirode i koralja je loša, a tome nije pomogao niti Domovinski rat kada su se neke zaštićene lokacije doslovno opustošene i očišćene od koralja. Najbolji primjer za to su Kornati, koji su imali nepregledne nizove koralja koji su nepovratno izgubljeni.
Zaštiti takvih područja ne pomaže ni mali broj rendžera i ljudi koji bi se brinuli o njihovoj zaštiti. Loš utjecaj imaju i ribari koji uništavaju morsko dno, osobito oni koji koriste dinamit i tako uništavaju kolonije i njihova staništa.
Ronioci koji žele vidjeti crvene koralje mogu to učiniti u nacionalnim parkovima i parkovima prirode kao što su Kornati, Telašćica i Mljet, ali je njihov izlov tamo strogo zabranjen i kažnjiv zakonom. Koralje se ne može vaditi niti na bilo kojem drugom području Jadrana, izuzev ako imate koncesiju. Nove koncesije Ministarstvo zaštite okoliša više ne izdaje.
Utjecaj klimatskih promjena na crveni koralj
Uništenju populacije koralja pridonose i klimatske promjene jer je porast temperature mora pogibeljan za koralje. Crveni koralj obitava na temperaturama od 12-14 stupnjeva Celzijusa, a temperature više od tih ga ubijaju. Ovime su najviše ugrožene kolonije koje se nalaze na manjim dubinama, do 50 metara, jer se one brzo ugriju. Temperatura je ponekad i do 24 stupnja.
Visoke temperature ne bi bile problem da potraju nekoliko dana, ali one potraju mnogo duže i time unište mnoge morske organizme, ne samo crveni koralj.
Preporuka znanstvenika s hrvatskih učilišta je stvaranje zona u kojima se crveni koralj ne smije loviti te zona u kojima se ne smije loviti riba. Time bi se očuvali ekosustavi, a neće doći do smanjenja izlova, kao što se većinom boje ribari, jer će se na tim mjestima riba i koralji razmnožavati, ali će se njihova populacija širiti i van tog područja.