Veliki ronac ili Mergus merganser malobrojna je vrsta ptice gnjezdarice u Hrvatskoj, a poznata je po tome što je odličan ronilac. U Hrvatskoj se nalazi na popisu strogo zaštićenih životinja, osobito zbog degradacije staništa i nestanka gnijezda. Životni prostor ove prekrasne ptice su jezera i rijeke, uz uvjet da su bistre i čiste kako bi ronac imao obilje hrane u njima.
Veliki ronac – patka zvana oraš
Veliki ronac je ptica koja pripada porodici plovki što znači da su prilagođene životu uz vodu, a sposobne su prijeći na tisuće kilometara tijekom seobe. Ronac se gnijezdi na bistrim vodama, ali sporijim, a omiljene rijeke su mu rijeke šumovitih i brdskih područja jer im svojom čistoćom i bogatstvom pružaju dobro stanište za razmnožavanje i odlično mjesto za lov.
Veliki ronac naraste do dužine od 70 centimetara, prekriven je crnim i bijelim perjem, a na glavi mu se vidi kukma. Tjelesna težina mu je do 2 kilograma.
Ronac zime provodi na nezaleđenim rijekama i jezerima te bočatim močvarama i lagunama. Ženka i mužjak su kao prava obitelj jer je ronac monogamna životinja. Iako se najčešće gnijezde sami ponekad to čine i u grupi s još nekoliko parova. Svoja gnijezda grade u dupljama drveća, pukotinama u stijenama, ali i u kućicama za ptice ako ih ima.
Nakon što se mladi izlegnu ženka će brinuti o njima nekoliko tjedana iako oni vrlo brzo postaju samostalni. Ako predosjeća da su u opasnosti ili se osjeća ugroženo ženka će ih ponijeti na svojim leđima. Ovo je evolucijska prilagodba koja štiti mlade jedinke i znatno poboljšava evolucijsku sliku za ovu vrstu.
Veliki ronac – lovac na sporim rijekama
Ronac je dobio naziv po svojim odličnim ronilačkim sposobnostima koji mu omogućuju nabavljanje hrane iz vode, a hrane se većinom ribom. Imaju dugi, uski i nazubljeni kljun na kojem se nalazi kuka koja pomaže u lakšem hvatanju plijena. Lov većinom obavljaju u paru i to roneći, a vrlo često će loviti i u skupinama. Imaju i poseban sustav za lov ribe tako da se organiziraju u crtu kojom ribe tjeraju prema naprijed kako bi ih lakše ulovili.
U slučaju nedostatka ribe veliki se ronci hrane i vodozemcima, malim sisavcima pa čak i manjim pticama. Ovisno o tome kakvo je stanište i koje je doba godine, ova životinja prilagođava se migraciji drugih organizama te mijenja svoju prehranu.
Veliki lovac u Hrvatskoj je ugrožen degradacijom staništa, ali i onečišćenjem čistih rijeka i jezera.