Svjetlosno onečišćenje problem je s kojim su se države Europske Unije ozbiljno uhvatile u koštac, a smanjenju emisije ugljičnog dioksida može pomoći i korištenje modernih žarulja u kućanstvu.
Otkriće žarulje koju je Thomas Edison komercijalizirao potkraj 19. stoljeća bio je važan trenutak za čovječanstvo, no ogromna količina svjetlosti koja je njome oslobođena nije imala samo pozitivne posljedice za ovaj planet.
Da, sviđaju nam se gradovi koji izgledaju kao da nikad ne spavaju, sa snažnim svjetlima upaljenima čim se sunce povuče s neba. No, već osamdesetih godina otkriveno je da takva rasvjeta zapravo ima mnoge negativne posljedice, kako na ljudsko zdravlje, tako i na naš ekosistem pa i okoliš.
Baš zbog toga u novom mileniju počela je intenzivna borba protiv svjetlosnog onečišćenja, a u isto vrijeme razvijena su i moderna rasvjetna tijela koja efikasnije koriste električnu energiju i manje zagađuju naše okruženje…
Što je svjetlosno onečišćenje?
Industrijska revolucija donijela nam je sa sobom svjetlosno onečišćenje, odnosno umjetne izvore svjetlosti koji su poremetili prirodni odnos dana i noći.
U prvi mah se čini da u tome nema ništa loše, no svjetlosno onečišćenje zapravo negativno utječe na normalno funkcioniranje većine organizama. Naime, prirodni ritam dana i noći utječe na zdravlje živih bića, a ovakva umjetna svjetlost otežava funkcioniranje biološkog sata, što može čak biti i prijetnja opstanku nekih životinjskih vrsta.
Najbolji primjer su kukci, koji se skupljaju noći oko rasvjetnih tijela i zatim ošamućeni padaju na tlo, što je uzrokovalo porast broja crnih udovica, otrovnih paukova koji se njima hrane.
Ptice pak utjecajem snažnih svjetala postaju dezorijentirane i mogu se zaletjeti u objekte tijekom noćnog leta, a leptiri, kornjače i šišmiši također koriste zvijezde kao svoj noćni orijentir i ako se svjetlosno okruženje poremeti, poduzimaju radnje koje ugrožavaju njihovu egzistenciju.
Snažna svjetlost tijekom noći nije dobra ni za ljude. Noćno svjetlo utječe na proizvodnju melatonina, hormona važnog za ljudsko zdravlje, čiji nedostatak može u tijelu dovesti čak i do pojave karcinoma.
Uz sve to, poremećaji spavanja mogu dovesti i do depresije, zbog čega danas postoji tendencija ublažavanju svjetlosnih kulisa gdje god je to moguće, čak i u velikim gradovima. Cilj toga je da rasvjeta što manje ugrožava zdravlje ljudi, kao i zdravlje drugih živih bića u našem okruženju…
Nepotrebna emisija ugljičnog dioksida
Hrvatska je još 2011. godine dobila svoj Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, u svrhu planiranja gradnje, održavanja i rekonstrukcije rasvjete, kako umjetna svjetlost ne bi imala negativan utjecaj na našu svakodnevicu.
Ono najvažnije je učiniti da rasvjetna tijela ne rasipaju svjetlost prema zraku, već isključivo prema tlu, uz obavezno korištenje energetski efikasnih žarulja.
Kompaktne fluorescentne žarulje, kao i one koje pokreću svjetlosno-emitirajuće diode smatraju se ekološki prihvatljivim rasvjetnim tijelima. Ne samo što smanjuju račun za struju, već i značajno manje emitiraju ugljični dioksid u atmosferu.
Pa ako kupite LED žarulje u trgovini rasvjetnim tijelima i zamijenite one klasične, mogli biste godišnje emitirati 40 tona ugljičnog dioksida manje na svakom lusteru i lampi u vašoj kući. Isto vrijedi i za uličnu rasvjetu, gdje je smanjenje emisije još izraženije, zbog čega se od onih koji upravljaju gradovima očekuje da moderniziraju svoju rasvjetu i prilagode je najnovijim direktivama Europske Unije.
Dakle, svjetlosno onečišćenje je problem koji čovječanstvo ne smije zanemariti, jer ne samo što utječe na naš ekosistem, već i ima vrlo negativne posljedice za ljudski rod. Zato je važno ekološki svjesno pristupiti zamračivanju našeg okruženja, na čemu će nam biti zahvalna druga živa bića, ali i vlastiti organizam…