Dopri dupin (lat. Tursiops truncatus) mistična je, ali prekrasna životinja znana po svojoj dobroti, inteligenciji i snalažljivosti koja ga čini poznatim svuda u svijetu. Zapravo je jedna od najpoznatijih vrsta dupina na svijetu jer ćete upravo ovu jedinku najčešće pronaći u filmovima, morskim parkovima i medijima.
Dobri dupin jedna je od vrsta dupina koja živi i u Jadranskome moru, na što smo vrlo ponosni. Dupini se već desetljećima smatraju najvoljenijim, najljepšim i najpoznatijim morskim sisavcima. Da, da, dobro ste čuli – dobri dupin nije riba! On je također jedna od najbolje znanih vrsta dupina u svijetu, a ako ćemo biti biološki precizni, u pitanju je sisavac iz grupe kitova zubana.
U nastavku možete saznati nešto više o ovim sisavcima, prvo na općenitoj razini, a onda i neke specifičnosti. Sigurni smo da će vam se svidjeti zanimljivosti koje smo vam pripremili te da ćete ih rado podijeliti s najmilijima.
Glavne karakteristike najdruštvenijih morskih sisavaca
Iako mnogi misle da je dobri dupin ugrožena vrsta, to zapravo nije istina. Oni jako vole otvorena mora pa zbog toga ne idu blizu obali, stoga ih rijetko imamo priliku vidjeti uživo. Generalno, dupini jesu vrsta na koju moramo paziti, ali ova specifična podvrsta nije ugrožena niti izumrla.
Dobri dupin ima prepoznatljiv izgled koji je vrlo jednostavan i lagan za upamtiti. Ako u budućnosti naiđete na dupina, sigurni smo da ćete bez problema razlikovati ovog dupina od neke druge vrste. Dobri dupini imaju „vretenasti“ oblik tijela koji im pomaže da se bolje kreću u vodi. Hidrodinamika je za njih vrlo bitna jer se vole kretati brzo.
Boja njihovog tijela može varirati, ali uvijek nekako vuče na sivu. Plavkasta, smeđe-siva, svijetlo siva i bijela neke su od boja koje krase dupine, a nerijetko je da na trbuhu imaju svijetlije tkivo no na gornjoj strani trupa. Zapravo, ta je boja dinamična i ovisna o okolišnim faktorima!
Ovi dupini mogu promijeniti boju trbuha ukoliko su temperature vrlo visoke. Vjerovali ili ne, pod visokim temperaturama trbuh ovog dupina može biti pomalo ružičast. To nije nikakva jarka boja, jednostavno im trbuh poprimi blagu, ružičastu nijansu.
Težina i duljina među odraslim dupinima može biti vrlo različita, a između ostalog ovisi i o geolokacijskom području na kojem dupin obitava najviše. Odrasli dupini mogu biti dugački između 2 i 4 metra, a najdulji dobri dupin zabilježen u Jadranu iznosio je 3 metra. Prosječni odrasli dobri dupini teže između 200 i 300 kilograma. Sigurni smo da vam dupini na slikama ne izgledaju baš tako veliko, ali oni su zapravo prilično krupne životinje.
Dobri dupini također su pametni, druželjubivi i dobre naravi. Njihove njuške nerijetko će vam izgledati kao smiješak, a u raznim parkovima možete vidjeti dupine kako se igraju s ljudima koji se brinu o njima. Ipak, danas se sve više razgovara o tome koliko su uvjeti boravka na takvim mjestima nehumani čak i kod najvećih i najboljih parkova, stoga se apelira da se dupine pušta natrag na slobodu.
Znate li da je životni vijek dobrog dupina i do 50 godina? Većina ljudi ne zna da dupin živi tako dugo jer ga percipiraju kao ribu, ali on je zapravo sisavac. U Hrvatskoj su, unatoč tome što nisu izumrli niti se globalno ne smatraju ugroženima, dobri dupin, obični dupin i kitovi zaštićene životinjske vrste.
Gdje ima dobrih dupina?
Ako vas zanima gdje biste mogli naići na dobre dupine, imamo za vas jednu lijepu vijest – nećete morati dalje od Jadrana. Ipak, treba vam dosta sreće da biste vidjeli dupina uživo, a na kraju to možda neće biti dobri dupin, već kratkokljuni obični dupin. Sve ih je manje na Jadranu te se orijentiraju na otvorene morske površine, a uglavnom se smatra da na Mediteran zalutaju.
Prugasti dupin još jedna je vrsta na koju biste mogli naići. Bitno je napomenuti da dupini generalno vole raznolika staništa, a dubina i salinitet nisu im tako jako bitni dok god ima dovoljno prostora za kretanje i plivanje. Zbog toga ih nekad možemo naći i na priobalnim podrućjima, pa čak i ušćima rijeka te zaljevima i lagunama. Posebno je zanimljivo naći dupina u rijeci!
Zbog tih karakteristika, dupini se dijele na pučinske i priobalne. Možemo o ovoj kategorizaciji razmišljati kao o stilu života. Neki dubini preferiraju otvoreni ocean i velike prostore te se tu često radi o većim vrstama. Dakle, postoje i priobalni dupini koji su obično manji i uživaju biti blizu raznih zajednica ljudi. Kod nas se, jasno, javlja priobalni ekotip dupina.
Komunikacija je dupinima vrlo bitan dio života
Kao što smo rekli, obični dupin i dobri dupin dvije su vrste koje su kod nas nerijetko bile viđane jer su se mogle održavati na životu zbog razmnožavanja. Danas se pak obični dupin po nekim istraživanjima smatra izumrlim. Zbog toga je, u današnje vrijeme, dobri dupin ipak glavna vrsta dupina koju možemo vidjeti u Jadranu. Najčešće je viđen i fotografiran samostalno, iako voli živjeti u skupini.
Dobri dupini, a i dupini općenito, vrlo su društvene životinje koje vole živjeti u skupinama. Te skupine često sadržavaju dupine različitih veličina i sastava, a biolozi misle da je razlog ovome činjenica da različiti dupini mogu raditi različite stvari i mogu raspodijeliti poslove inteligentnije. Dobri dupin najviše voli živjeti u skupini jer mu je tako lakše preživjeti. Naime, dupini si međusobno jako puno pomažu u lovu i dobri dupin empatiju pokazuje neovisno o tome radi li se o njegovoj zajednici ili srodnoj zajednici.
Hrane se isključivo ribom, mekušcima i glavonošcima, a ponekad i rakovima. Najčešće i najviše love ribe različitih veličina zato što ih je najlakše loviti u skupini. Dobra vijest je da žive tamo gdje jedu pa ne moraju putovati vrlo daleko da nađu hranu! Također, jedna vrlo bitna stvar za preživljavanje – lov u skupini odlična je taktika za neometani lov jer ponekad zavaravaju plijen socijalizacijom.
Znanstvenici su još davno utvrdili da je dupinima jako bitna međusobna komunikacija i njihovo se glasanje, ono koje podsjeća na klikove i pucketanje, često naziva „dupinskim jezikom“. Osim glasanja, oni komuniciraju i dodirima i pokretima, a ponekad se koriste i drugim predmetima. Dakle, dobri dupini su svakako vrlo inteligentni i znanstvenici vole proučavati njihove obrasce jer se čini da su zaista dosta slični ljudima što se tiče emocija.
Dobri dupin u Jadranskom moru
Populacija dupina raste polagano jer se ženke kote svakih nekoliko godina, a ponekad se radi i o pet godina razmaka. Za razliku od mnogih drugih životinja, dobri dupini ne mogu se razmnožavati jako brzo te im treba preko šest godina da dožive spolnu zrelost. Trudnoća ženke traje godinu dana, a malim dupinima posebno je bitna toplina i svjetlost, zbog čega ih nećete naći u polarnim vodama.
Mladunac dupina ne sisa iz bradavice kao kod ostalih sisavaca, već majka svoje mlijeko štrca u vodu, a mladunac ga može piti jer je toliko gusto da se ne miješa s morskom vodom. Naravno, vrlo je malo sisavaca koji obitavaju u moru trajno, zbog čega ovakva ponašanja nisu česta i posebno ih je zanimljivo proučavati.
Dupine možemo susresti u cijelom Jadranu, a lokacije gdje su najčešće viđeni uključuju mjesta oko otoka Cresa, Visa, Lošinja i Kornata. Dakle, dok god u našim morima ima dovoljno ribe za konzumaciju, dupini bi se trebali rado vraćati jer im je temperatura pogodna, klima je blaga i još uvijek nema velike količine morskog prometa koja bi im mogla zasmetati.
Dobri dupin – 10 zanimljivosti
Sad kad znate mnogo toga o dobrim dupinima, vrijeme je da pređemo na zanimljivosti i činjenice koje će vas zasigurno iznenaditi. Mnogima je teško povjerovati u neke od ovih stvari, ali imajte na umu da su dupini sisavci, a ne ribe, zbog čega manifestiraju mnoga fascinantna ponašanja koja ribe nemaju. Pa, krenimo!
1. Dupini moraju “disati”.
Iako su dupini sisavci i imaju pluća, oni pod vodom mogu roniti i do 5 minuta bez da izađu na površinu i uzmu dodatan zrak. Posebnost njihovog disanja je u tome što oni sami odlučuju o svom disanju tj. o trenutku kada će izdahnuti a kada udahnuti. Obično se pod površinom vode dugo nalaze kako bi našli objed, ali baš kao i ljudi, postoji vremenski interval nakon kojeg dupini moraju “udahnuti”.
2. Dupini spavaju vrlo neobično.
Ako ste mislili da je čudno što konji stoje dok spavaju, trebate vidjeti dupine. Njihovo „spavanje“ vrlo je neobično i mnogima smiješno. Dupini, naime, često spavaju s jednim zatvorenim okom i spavaju isključivo jednom polovicom mozga. Naravno, moraju mijenjati koja se polovica mozga odmara tijekom spavanja.
3. Dupini se međusobno zezaju.
Već smo spomenuli da su dupini vrlo razigrani i da se vole međusobno družiti, ali znate li da su zapravo jako slični kopnenim sisavcima? Nerijetko će u vodi igrati lovice ili pak grickati peraje dupina koji je uz njih. Neki dupini su više, a neki manje razigrani te neki uzorci sugeriraju da su muške jedinke razigranije, dok se ženske jedinke češće fokusiraju na svoju djecu.
4. Dupini masturbiraju?
Što se tiče razmnožavanja, dupini su i u tome posebna vrsta među sisavcima te smatraju promiskuitetnim jedinkama. Što to točno znači? David Linden u svojoj knjizi Pleasure priča o životinjama te njihovim načinima za postizanje užitka, a na kraju je zaključeno da dupini zapravo imaju tehnike masturbiranja! Čak su uočeni i uzorci erotičnog ponašanja između jedinki istog spola.
5. Dupini spašavaju moreplovce.
Zašto se dobri dupin naziva upravo tako? Osim što su druželjubivi, ovi dupini su kroz povijest poznati i kao spasilaci. Mnogo se puta dogodilo da baš ovi dupini spašavaju brodolomce iz mora te ih nose na pučinu. Ponekad pomažu ribarima u ribolovu tjerajući ribu u njihove mreže. Biolozi vjeruju da je ovim dupinima empatija ugrađena duboko u njihovo funkcioniranje.
6. Dupini imaju poseban proces rađanja.
Već smo spomenuli da su ženke dupina skotne oko godinu dana, a po završetku rađaju mladunče koje doje oko godinu dana. Ono što je posebno zanimljivo jest da dupin koji rađa nikad ne rađa sam, osim ako ne živi u skupini dupina. Postoje vrste koje se izoliraju pri rađanju, ali kod dupina imamo takozvane “dupine babice” koji čuvaju majku koja rađa kako morski psi ne bi nanjušili krv i usmrtili majku.
Nakon što se mlado rodi, svi dupini zajedno pomažu podići ga na površinu kako bi mogao udahnuti zrak po prvi put. Fascinantno je koliko su dupini ponekad slični ljudima!
7. Dupinima je eholokacija glavni orijentir.
Kao što ljudi gledaju i slušaju, tako i dupini slušaju – puno preciznije i bolje, naravno. Eholokacija za njih je jako bitna i zbog toga ne vole živjeti u vodama gdje ima puno glisera, brodova, čamaca i sličnih stvari. Dakle, oni će uvijek radije živjeti na mjestima gdje je tiho i mirno pa tako mogu bolje promatrati frekvencije – pomoću njih doznaju gdje su drugi dupini, gdje je plijen, ali si i međusobno “dovikuju”.
8. Kod dupina nema spolnog dimorfizma.
Spolni diformizam kod životinja je termin koji opisuje kako između muških i ženskih jedinki životinja nerijetko postoji neka anatomska razlika. Kod dupina je spolni dimorfizam minimalan, odnosno ženske i muške jedinke dupina izgledaju gotovo identično. Minimalne razlike mogu se uočiti samo na području genitalija.
9. Ljudi najviše vole dupine “vandale”.
Ono što vam hoćemo reći je da, vjerovali ili ne, među dupinima postoje i teenageri. Vandali su dupini koji su spolno zreli, ali nisu još zauzeli svoje mjesto u društvenoj strukturi i na neki način se još uvijek nalaze u raznim skupinama dupina. Oni su brzi, znatiželjni, često putuju i najčešće se radoznalo ukazuju ljudima koji ih vole fotografirati.
S druge strane, dupini koji već imaju obitelji, a pogotovo skotne jedinke, ne izlaze toliko na priobalna područja već žive skromniji i usporeniji život dalje od ljudi. Na taj način štite cijelu zajednicu.
10. Dupini brzo uče trikove.
Dupini su jako inteligentni i brzo uče te je baš ova vrsta poznata po izvođenju raznolikih trikova u parkovima diljem svijeta. Ipak, svjetske organizacije koje štite prava životinja zgrožene su na procese hvatanja, “udomaćivanja” i poučavanja dupina. Iako oni prirodno brzo uče, parkovi nisu mjesto gdje oni mogu živjeti kvalitetno. Dupin u divljini na dan može preplivati i do 40 milja, a u najvećim parkovima niti 1% tog iznosa.
Zaključak
Dobri dupin druželjubiva je, otvorena i dobro raspoložena životinja koju možemo naći diljem svijeta. Postoje razne vrste, ekotipovi i različite grupe s različitim ponašanjima, ali svaka ima svoje zanimljivosti. Bitno je da dupine pustimo da žive tamo gdje žele i tako kako žele jer na taj način štitimo njihovo nasljedstvo.