Vrste i staništa

Crna roda – ptica gnjezdarica močvarnog područja

Bijela i crna roda jedine su rode koje nastanjuju Europu. Nažalost, iz tog istog razloga došlo je do toga da je crna roda morala biti zakonom zaštićena i da je sada ugrožena vrsta.  Rode su ptice močvarice koje često možemo ugledati u normalnoj močvari, ali ukoliko vidite crnu možete biti sretni jer je ona vrlo rijetka za pronaći, za razliku od obične rode.

Ptica selica sjajnog perja i ponosnog hoda

Kao što je navedeno, ova roda stvarno jest skoro cijela obložena crnom bojom. Vrat, glava i cijeli dio gornjeg tijela prekriva im crno perje. Pri kraju tog perja crna roda ima jedan zanimljiv odsjaj koji je od čovjeka do čovjeka drukčije opisan. Kaže se da izgleda metalno, malo zelenkasto, purpurno ili čak malo bakreno. Jedini bijeli dio ove rode jesu prsa, trbuh i donji dio njezinih krila i repa. Kljun ove rode kao i kod većine drugih je vrlo dugačak, te je narančast ili žut. Kod ženki je ravan, a kod mužjaka je savijen prema gore. Njezine noge su slične boje kao kljun, te su vrlo dugačke i imaju plivače kožice.

Dugački kljun i duge noge vrlo su bitna karakteristika za ne samo crnu, već i za sve ostale rode. Bitne su jer se prehrana crne rode sastoji od pretežno malih morskih životinja kao što su žabe i ribe.  Uz dugački kljun i noge, ne moraju namočiti svoje perje pri lovu. Osim žaba i riba, crne rode mogu jesti i kukce ili male sisavce, no to im najčešće nije prva opcija.

Crna roda – ptica bez prirodnih neprijatelja

Crne rode jedne su od najbolje znanih ptica selica, isto kao i obične bijele rode. U Hrvatskoj ili u bilo kojoj Europskoj državi borave od ožujka do otprilike sredine ili početka listopada. Zimu najviše vole provoditi u Africi, ali u onom dijelu koji je južni od Sahare.  Naj ne opasniji način da se presele u Afriku je da ostanu u skupinama koje su najčešće obiteljske. One su najaktivnije po danu, i izvrsni su letači.

Jedna zanimljivost o crnoj rodi je da u prirodi ona nema grabežljivaca. Kroz cijelu povijest niti jedan grabežljivac crnih roda nije zabilježen.  Jedna nama poznata vrsta koja šteti crnim rodama smo mi, ljudi.  Zbog silnih uništavanja njihovih staništa i krivolova, mi ovoj predivnoj rodi uništavamo vrstu.

Crne rode mogu živjeti oko 20 godina u prirodi, ali ukoliko su u zoološkom vrtu mogu živjeti i puno duže. Mogu živjeti čak do 12 godina više ukoliko nisu u prirodi. To je većinom zbog toga što u zoološkom vrtu ne moraju letjeti u Afriku ili loviti same svoj plijen.

Iako izgledom izgledaju toliko slično bijelim rodama, one žive daleko od naselja. Ukoliko ih usporedimo sa bijelim rodama, crne rode imaju puno bolje glasanje od njih. One imaju svoje glasanje za puno situacija, od koje mi ljudi najbolje znamo ono koje koriste kada uoče opasnost. Tada proizvode tanak zvuk koji je ujedno vrlo visok. Taj zvuk ljudi često uspoređuju s glasanjem škanjca.

Crna roda u Hrvatskoj

Crna roda je veliki ljubitelj poplavnih šuma i riječnih područja pa nije neobično da je u Hrvatskoj svoj dom pronašla u poplavnim područjima Kopačkog rita i Lonjskog polja. Ovdje se obično može uočiti kako hoda uz obalu tražeći obrok ili mirujući tijekom dnevnog odmora.

Tijekom seobe se broj crnih roda na ovom području jako poveća pa nije neobično vidjeti i do pedesetak roda u ovim parkovima prirode.

Ovdje se može pronaći u periodu od travnja do rujna na području svojih gnjezdilišta. S obzirom na to da ne voli uznemiravanje i vrlo je plaha treba biti oprezan i ne preplašiti je. Iz istih sigurnosnih razloga ona mijenja mjesto gniježđenja svakih par godina.

Razlog da se crna roda, koje i inače ima deset puta manje nego bijele rode, našla na popisu ugroženih životinja u Republici Hrvatskoj leži u činjenici da ona gubi svoja staništa modernizacijom poljoprivrede, isušivanjem močvara, ali i zbog upotrebe štetnih pesticida.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *