Pravilno recikliranje ne mora biti teško. Većina nas daje najbolje od sebe, no ponekad je teško zaključiti kako i gdje reciklirati svaki komadić ambalaže koji se nađe u našim rukama. Stoga je važno oboružati se pravim znanjem i usvojiti jednostavnu rutinu koja nam odgovara i koja neće predstavljati problem našim životnim navikama.
Dobra je vijest da u pravilu i nije teško naučiti osnovna pravila recikliranja, primjerice što znače oznake na ambalaži, odnosno simboli recikliranja, što se može reciklirati, kako očistiti i sortirati materijale te gdje ih reciklirati.
Ljudi često postavljaju pitanja zašto je recikliranje važno, kako funkcionira recikliranje i kako recikliranje štedi energiju. Teme kao što su održivost, održivo življenja i zelena filozofija su vrlo široke i danas su posebno in zbog sve veće zabrinutosti za okoliš. Kada reciklirate, smanjujete količinu otpada na odlagalištima, sprječavate onečišćenje, čuvate prirodne resurse, pomažete u borbi protiv klimatskih promjena i pomažete u otvaranju novih radnih mjesta u vašoj zajednici.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, prosječan Europljanin godišnje proizvede 5 tona otpada, u EU se reciklira samo 38% otpada, a više od 60% otpada iz kućanstava još uvijek završava na odlagalištima u nekim zemljama EU-a.
Donosimo 7 savjeta za bolje i pametnije recikliranje.
1. Plastične vrećice se ne recikliraju
Plastične vrećice na koje smo navikli u trgovinama su opasne zato što se rastvaraju u potencijalno štetnu mikroplastiku i, u slučaju gutanja ili zapetljavanja, ozljeđuju i ubijaju životinje. Iako se ove vrećice tehnički mogu reciklirati, nije ih preporučljivo odlagati u tipičnu kantu za smeće, bilo u kući ili na ulici.
Plastične vrećice su zagađivač broj jedan zato što su najčešći krivac gašenja reciklažnih strojeva – vrlo često se zapetljaju u dijelove opreme te ugase čitav sustav koji se zatim mora ručno očistiti i ponovno pokrenuti.
U ovu kategoriju otpada ulaze i omoti od sendviča, mjehurićaste folije i druge plastične folije koje se lako trgaju i raspadaju. Ako plastični omot možete potrgnuti palcem, onda ga nije preporučljivo bacati u smeće niti odlagati zajedno s ostalom plastikom, već sakupljati i odnijeti do lokalnog reciklažnog dvorišta.
Ovo znači i da se reciklažni otpad ne bi trebao stavljati u vrećice nego jednostavno istresti u odgovarajuću kantu.
Rješenje: Kupite nekoliko platnenih vreća za kupovinu i nabavite posude za višekratnu upotrebu.
2. Male stvari su veliki problem
Nemojte reciklirati ništa što je manje od kreditne kartice. To uključuje slamke, kapsule za kavu, plastični pribor za jelo, spajalice i milijun drugih sitnih stvarčica kojima se služimo u svakodnevnom životu. Ovi objekti su premali da bi se sortirali i mogu zaglaviti opremu za recikliranje, što se nekada događa i 10-15 puta dnevno.
Što s plastičnim čepovima za boce? Ako ih ponovno pričvrstite na njihovu originalnu bocu, postat će dio veće ambalaže i bez problema će proći kroz strojeve za sortiranje.
Rješenje: Budite svjesni što bacate u kante za recikliranje.
3. Pobrinite se da je čisto, prazno i suho
Ostaci hrane i pića mogu iscuriti iz kutije ili boce, što znači da savršeno dobar materijal koji se može reciklirati odlazi na odlagalište. Velik broj pakiranja koja se mogu reciklirati sadržavala su hranu – ali u kantu se moraju odbaciti u dobrom stanju kako bi se mogla razvrstati u postrojenju za recikliranje.
Kao generalno pravilo, pobrinite se da je materijal koji se može reciklirati dovoljno čist za ponovno upotrebu, i dovoljno suh da ne može dodirnuti komad papira i smočiti ga. Nećete moći reciklirati kutiju za pizzu koja je prekrivena masnoćom – samo potrgajte prljave dijelove i reciklirajte čiste dijelove.
Rješenje: Baš kao što pravilo kaže, provjerite jesu li vaši materijali za recikliranje čisti, prazni i suhi. Za to će biti potrebno nekoliko sekundi, a kada bi svi to radili, uštedjelo bi se na tone materijala za recikliranje koji idu na odlagalište.
4. Kombinirani materijali su otpad
Recikliranje funkcionira samo kada su slični materijali zajedno. Nažalost, predmeti poput plastificiranih šalica za kavu, laminiranog papira i papirnatih omotnica sa zračnim jastučićima ne mogu se razdvojiti, što znači da su otpad.
Rješenje: Pokušajte izbjegavati kupnju materijala koji se ne mogu reciklirati i koji se ne mogu lako razdvojiti. Ako ste u mogućnosti, kupujte lokalno kako biste smanjili ugljični otisak svojih proizvoda.
5. Papir i karton: reciklirajte više
Zaboravite recikliranje samo kartonskih kutija – većina lokalnih reciklažnih dvorišta prihvatit će bilo koji čist i suh papir ili karton, što uključuje i rolice toaletnih papira.
Pobrinite se da nijedan vaš papirnati predmet nije od miješanih materijala – na omotnicama skinite plastični prozorčić, a s kartonskih kutija uklonite sav selotejp. Nažalost, ovo znači da se papirnate šalice za kavu i tetrapak za mlijeko ne mogu lako reciklirati – iznutra su obloženi plastikom ili tankim slojem aluminija.
Rješenje: Pobrinite se da sav papirnati otpad završi u kanti za papir, s tim da se svi plastični dijelovi moraju odvojiti prije odlaganja.
6. Upoznajte svoju plastiku
Nije sva plastika jednaka. Plastika se općenito može reciklirati, ali ima i dosta iznimaka. Općenito, što je veći broj u malom trokutu na vašoj plastičnoj ambalaži, to ju je teže reciklirati. Tanka plastična folija se odlaže u mješoviti otpad. Sve što se lako trga, poput vrećica od čipsa ili plastike u koju su upakirane vaše žitarice, često se ne mogu reciklirati. Potrebno je pronaći alternativno rješenje, a to ovisi o lokalnom sustavu recikliranja.
Rješenje: Potražite na stranicama komunalnog poduzeća vašeg grada koju plastiku prihvaćaju za recikliranje.
7. Prestanite se nadati da se nešto može reciklirati
Kada govorimo o recikliranju, jedna od najgorih stvari koje možete napraviti je nadati se da se nešto može reciklirati pa shodno tome ubaciti ne-reciklažne predmete u kante za recikliranje. Kada to činimo, kontaminiramo velike količine materijala koji se inače mogu reciklirati.
Gradovi moraju zadovoljiti određene uvjete kada šalju materijale za recikliranje tvrtkama za gospodarenje otpadom. Ako ne ispune ove uvjete – točnije, ako se previše smeća pomiješa s reciklažnim tovarom – cijeli taj tovar bi mogao završiti na odlagalištu otpada.
Rješenje: Prestanite se nadati da se nešto može reciklirati.
8. Smanjite i ponovno upotrijebite prije recikliranja
Recikliranje ima svoje mjesto u kružnoj ekonomiji – čuva resurse i sprječava dolazak materijala na odlagališta otpada. No poželjno je da, tamo gdje možemo, smanjimo količinu materijala koji stavljamo u naše kante za otpad.
Rješenje: Pokušajte što manje kupovati hranu u ambalaži, pogotovo ako je plastična i nastojte višekratno iskoristiti ambalažu koju imate kod kuće.
9. Educirajte se
Na kraju krajeva, ne možemo biti upućeni u sve. Postoji gomila predmeta koje akumiliramo tijekom naših života – baterije, elektronika, kante s bojom, igračke, odjeća, drvo – i svi ti predmeti, nažalost, imaju različita mjesta na kojima se prikuplja taj i njima sličan otpad, ili imaju neke sasvim specifične upute za recikliranje.
Stoga je važno i dalje se educirati, otkrivati lokacije u svom mjestu koja prikupljaju baterije i drugi zasebni otpad.
Rješenje: Potražite na internetskim stranicama vašeg grada ili komunalnog poduzeća detalje o praksama recikliranja u vašoj okolini.