Nosorog je jedna od najprepoznatljivijih afričkih životinja: svojim velikim tijelom sliči na slona, a njegovi su rogovi pozicionirani na njuški i daju mu vrlo karakterističan izgled. Nažalost, ovi rogovi jedan su od razloga zašto danas postoji relativno malo živih jedinki: duga povijest korištenja rogova u medicinske i estetske svrhe doveli su ovu vrstu gotovo do ruba istrebljenja. Iako je ovo i danas problem, situacija je malo bolja i populacije se polako oporavljaju jer se mnogo radi na njihovoj zaštiti.
Jesu li nosorozi ugroženi?
Danas u divljini nalazimo sveukupno oko 30 tisuća nosoroga, nešto više nego krajem prošlog stoljeća, no ta brojka je još uvijek relativno malena, pogotovo jer se većina odnosi na bijele nosoroge i velike indijske jedinke. Crna vrsta, kao i sumatranski i javanski, kritično su ugrožene vrste, a javanskih ima samo četrdesetak, dok sumatranskih ima nešto manje od stotinu. To su iznimno malene brojke stoga ovim vrstama prijeti izumiranje.
Vrste nosoroga
1. Bijeli nosorog
Bijeli nosorog je nakon slona najveća kopnena životinja i naseljava savane, većinom južne Afrike. Živi u područjima niske ili visoke trave gdje pase travu svojim dobro prilagođenom širokom gornjom usnom.
Ovaj nosorog živi u prosjeku tridesetak godina i jedan je od najdruštvenijih vrsta. Muške jedinke često su samotnjaci, no ženke i mladunčad jako su društveni. Važno je spomenuti da je ova vrsta također poprilično teritorijalna. Osim što se može prepoznati po širokoj usni, ova vrsta ima dva roga za razliku od nekih drugih.
2. Crni nosorog
Crni nosorog naseljava travnjake i savane Afrike te je drugi i zadnji predstavnik afričkih vrsti. Ima specifičnu gornju usnu zbog toga što se hrani lišćem s grmlja i drveća, za razliku od svojih bijelih rođaka. U divljini također živi oko tridesetak godina i pokazuje sličan stupanj društvenosti.
Ova vrsta često je tamnije boje zbog toga što se jedinke vole valjati u blatu. Crni nosorozi također imaju dva roga pa je glavna razlika u izgledu ustiju.
3. Veliki indijski nosorog
Kao što i naziv govori, veliki indijski nosorog nastanjuje Indiju, ali začuđujuće i Nepal. Ova je životinja prekrasan primjer ljudskog pomaganja očuvanju prirode. Naime, zahvaljujući novim strogim zakonima indijske i nepalske vlade, izlov velike indijske vrste je smanjen, a populacije se polako obnavljaju.
Živi u područjima travnjaka jer pase travu, ali važno je i da se područje nalazi u blizini vode jer se osobito vole kupati. Ova vrsta dosta je samotna i puno je manje društvena od afričkih vrsta. Ovaj je model lako prepoznatljiv po tome što ima samo jedan iznimno velik rog i kožu koja je naizgled napravljena od malih pločica, poput oklopa.
4. Javanski nosorog
Javanski nosorog iznimno je ugrožena vrsta koja se može pronaći samo u indonezijskom nacionalnom parku. U zadnjih par godina se populacija lagano povećala, ali još uvijek nema čak ni 100 živih jedinki.
Ova vrsta živi u tropskoj kišnoj šumi i ima raznoliku prehranu. Radi s o vrlo samotnoj vrsti, no teško je reći s obzirom na to da postoji toliko malen broj jedinki. Vrsta ima jedan, slabo razvijen rog i tamniju kožu od drugih vrsta.
5. Sumatranski nosorog
Sumatranski nosorog je ujedno i najugroženiji. Osim što ga zovemo sumatranskim, koristi se i ime azijski dvorogi nosorog jer za razliku od javanskog i velikog indijskog ima dva roga.
Nastanjuje guste tropske šume te nizinska i brdska područja na indonezijskom otoku Sumatra. Radi se o preživaču s raznolikom prehranom i samotnjačkim načinom života. Osim što je prepoznatljiv po tome što ima dva roga, on ima i relativno dugu dlaku po čemu se lako prepoznaje.
15 zanimljivosti o nosorozima
1. Nosorog može težiti preko 3 tone
Ovisno o vrsti nosoroga, oni variraju u veličini i težini. Tako su najmanji oni sumatranski, koji teže oko 600 kg, što je još uvijek značajna težina. Naime, od kopnenih životinja, nosorozi su jedni od najtežih životinja, teže su samo neke vrste slonova.
Najveći nosorozi su bijeli koji mogu težiti preko 3500 kg, što je jednako težini afričkih slonova i debljih nilskih konja. Veličina je posebno impresivna s obzirom na to da se radi o biljojedima koji jedu uglavnom travu i lišće, a svejedno mogu zadržati ovakvu tjelesnu težinu.
2. Postoji 5 različitih vrsta
Oni su rasprostranjeni isključivo u Africi i Aziji. Razlikujemo dvije vrste afričkih nosoroga, crni i bijeli, i čak tri azijske vrste – velikog indijskog, sumatranskogi javanskog. Čak 3 od ovih 5 vrsti kritično je ugroženo i na rubu izumiranja u prirodi.
3. Ne postoje crni i bijeli, već sivi
Crni i bijeli nosorozi koje nalazimo u Africi zapravo su sive boje. Ime je dobio po afrikanskoj riječi „wyd“ koji znači širok i koji se odnosi na širinu usana ove jedinke. Kasnije je ta riječ pogrešno protumačena kao „white“ te je stoga trajno dobio naziv „bijeli“.
Crni nosorog ima šiljastu gornju usnu, i svoje ime je dobio isključivo kako bi se razlikovao od bijelog, no nema nikakvo karakteristično obilježje crne boje.
4. Rogovi su im napravljeni od iste tvari kao i naši nokti
Rog je napravljen od tvari keratina, proteina koji čini naše nokte i kosu. Upravo je ovo razlog zašto se radi o tako čvrstim strukturama. Ovi rogovi razlikuju se od primjerice rogova jelena, koji su napravljeni od kostiju. Rogovi su uistinu korisni za obranu, ali nosorozima su stvarali više problema nego koristi: u nekim azijskim kulturama vjerovalo se da smrvljen rog ima razna ljekovita svojstva te su stoga ove masivne životinje bile ubijane samo radi svojih rogova.
5. Nosorozi imaju iznimno loš vid
Iako se ne čini tako, nosorog ima iznimno loš vid. Ako je osoba daleko životinja ga uopće ne može vidjeti što može biti prilično opasno za same životinje. Zbog toga oni imaju izvrstan njuh i jako razvijen sluh kako bi kompenzirali manjak vida.
6. Imaju fascinantne načine komunikacije
Nosorozi ispuštaju širok spektar zvukova kako bi komunicirali s drugim jedinkama. Radi se o pomalo smiješnom režanju i trubljenju sličnom slonovima. Ako su uplašeni mogu čak i vrištati. Ovo nije jedini način komunikacije ovih životinja: poznato je da komuniciraju i putem izmeta i urina. Naime, nosorog može nanjušiti izmet drugih jedinki i tako znati da se na području nalazi drugi.
7. Obožavaju blato
Nosorozi se poput svinja velik dio dana valjaju u blatu. Razlog je to što im blato služi kao zaštitni pokrov – štiti ih od ugriza insekata i drugih parazita. Neke azijske vrste izvrsni su plivači i mogu se ohladiti u vodi, no njihovi afrički srodnici nikako nisu vješti u vodi. Oni zato koriste blato i kao način da se rashlade.
8. Imaju dobar odnos s pticama
Zanimljivo je to da imaju gotovo simbiotski odnos s pticama. Posebno je zanimljiv odnos afričkih jedinki s pticama koje im sjede na leđima i koje se hrane kukcima koji se penju po njima. Ptica zauzvrat daje upozorenje nosorogu ako primijeti potencijalnog neprijatelja i tako na neki način služi kao njegove oči.
9. Fosilna lubanja zmaja ipak je od nosoroga
Legendarni kip zmaja u Klagenfurtu, u južnoj Austriji, podignut je 1500. godine, nedugo nakon pronalaska velike lubanje za koju se smatralo da je zmajeva. Tek stoljećima nakon znanstvenici su identificirali ovu lubanju kao lubanju danas izumrlog vunastog nosoroga koji je živio tijekom ledenog doba, a koji je bio toliko ogroman da su ga zamijenili sa zmajem.
10. Rogovi nisu jedino oružje za obranu
Većina životinja brani se upravo sa svojim čvrstim i šiljastim rogovima. Ipak, neke vrste poput indijskog nosoroga brane se svojim jakim zubima: oni posjeduju oštre sjekutiće koji su im posebno korisni u obrani.
11. Najbliži živući srodnici nosoroga su konji i zebre
Iako bi mnogi rekli da su slonovi u bliskoj srodnosti našim velikim sisavcima zbog sličnosti u izgledu, ovo nije slučaj. Najbliži srodnici ove jedinke upravo su neparnoprstaši poput konja i zebre. To možemo vidjeti po tome da ove životinje također imaju papke na kojima se nalaze po tri prsta.
12. Nosorozi ne nose djecu 9 mjeseci kao ljudi
Ova životinja jako dugo nosi mladunče u utrobi. Trudnoća kod ženke traje 15 ili 16 mjeseci, što znači da samo slonovi dulje nose svoje potomke. Ako to usporedimo s nekim drugim životinjama poput medvjeda koji nosi mladunčad 8 mjeseci, ili pasa i mačaka koji nose mladunčad 2 mjeseca, ovo je vrlo dug period vremena.
13. Najveća prijetnja nosorozima su ljudi
U divljini, ove sisavce najviše love lavovi i tigrovi, no tu se obično radi o mladunčadi. Međutim, jasno je da su glavni neprijatelji upravo ljudi zbog pretjeranog izlovljavanja i ubijanja vrste kako bi se došlo do njihovih rogova koji se koriste kao trofeji, ili u tradicionalnoj medicini.
14. Rogovi su se koristili kao lijek
Krivolov je u prošlosti bio iznimno raširen, no i danas nije potpuno nestao. Naime, rogovi su užasno tražena krijumčarena roba. U tradicionalnoj kineskoj medicini koriste se u ljekovite svrhe, tj. za liječenje groznice, reumatizma i slično.
Vjerovalo se da prah napravljen od rogova može izliječiti ugrize zmija, halucinacije, tifus pa čak i opsjednutost vragom. Ipak, ovo nije bio jedini razlog za krivolov, posjedovati rog često se smatralo i simbolom visokog statusa zbog toga što ga je bilo iznimno teško nabaviti.
15. Ljudi vjeruju da je rog afrodizijak
U zapadnim zemljama postoji uvjerenje da je rog svojevrstan afrodizijak, no ovo je bilo razotkriveno kao pogrešno. Ipak, krive informacije se nastavljaju širiti i danas pa u Vijetnamu postoje mnogi pojedinci koji žele konzumirati rog iz ovih razloga. Osim toga u Vijetnamu se vjeruje da osobe koje konzumiraju ili jednostavno posjeduju rog imaju iznimno visoko obrazovanje i dobar imidž.