Što je vulkan? Vulkan je otvor u Zemljinoj kori, kroz koji može izaći magma ili lava, zajedno s plinovima, pepelom i drugim materijalima iz dubina Zemlje. Vulkani su prilično česti u zemljinoj kori, posebno u područjima intenzivne seizmičke aktivnosti, a mogu se naći na epikontinentalnom pojasu ili na dnu oceana. Njegove erupcije, obično su cikličke i sporadične, različitog intenziteta i destruktivnog potencijala.
Smatraju se jednim od glavnih izvora kamenih materijala u zemljinoj kori. Osim toga, aktivni vulkani su jedna od glavnih prirodnih prijetnji okolišu, sposobni su izazvati velike šumske požare, izbaciti tone plinova i pepela u atmosferu i tako promijeniti kemijsku ravnotežu zemaljske biosfere. Mnoga masovna izumiranja u geološkoj povijesti Zemlje pripisuju se intenzivnim i/ili dugotrajnim epizodama vulkanske aktivnosti, zato je vrlo bitno znati što je vulkan i kako djeluje. Vulkane proučavaju geolozi i oni imaju važnu korelaciju s kopnenom seizmičkom aktivnošću, kao što su potresi i tektonska kretanja.
Glavne karakteristike vulkana
Vulkani mogu imati mnogo oblika, ali se općenito sastoje od stožaste strukture koja je rezultat taloženja materijala nakon uzastopnih erupcija. Mogu doseći visinu od čak 8000 metara nadmorske visine. Materijali koji ih tvore mogu biti raznoliki, ovisno o vrsti vulkana i prirodi podzemlja u kojem se proizvode.
S druge strane, oni imaju dug i raznolik životni ciklus, koji se sastoji od tri faze:
- Aktivnost ili stanje latencije. Kada vulkani mogu eruptirati u bilo kojem trenutku
- Neaktivnost ili mirovanje. Kada vulkani pokazuju određene znakove aktivnosti, ali nisu eruptirali stoljećima;
- Stanje izumiranja. Kada nisu imali erupciju 25.000 godina ili više, iako nije moguće potpuno isključiti da jednom iznenade i ožive
Što je vulkan i kako nastaje?
Vulkani nastaju na rubu tektonskih ploča, posebno tamo gdje se jedna potopila ispod druge, odnosno gdje su se dvije ploče sudarile, a jedna od dvije deformirana prema dolje, uranjajući u vruću magmu litosfere. Stoga se njegova lokalna koncentracija povećava, što na kraju proizvodi prasak natrag na površinu. Međutim, postoje “vruće točke” bez kontakta ploča, gdje je veća vjerojatnost da će se magma pojaviti. Vulkani su prirodni fenomen prilagodbe površinskih slojeva planeta. Obično proizvode nove magmatske stijene i prekrivaju površinu materijalima koji će, kada se ohlade, formirati nove reljefe.
Vrste vulkana
Sad kad smo naučili što je vulkan, treba spomenuti da postoji nekoliko vrsta vulkana, ovisno o mjestu nastanka i specifičnom obliku. Najčešći su:
Stratovulkan: Vrsta vulkana velike visine i stožastog oblika, sastavljenog od brojnih slojeva ili slojeva stvrdnute lave, rezultat prijašnjih erupcija i stvrdnutog pepela. Obično prelaze 2500 metara visine i nalaze se na kontinentalnim pločama.
Vulkanska kaldera: Za razliku od prethodnih, ovi vulkani imaju udubljenja u kojem se obično nalaze termalna voda, gejziri ili čak vulkanski otoci.
Štitni vulkan: To su veliki vulkani, formirani bazaltnim slojevima nastalim uzastopnim erupcijama. Imaju blaži nagib, odnosno manje su strmi, i obično imaju ponavljajuće erupcije tijekom tisuća ili milijuna godina.
Vulkanska podmornica: Nastaje u geološkim pukotinama na dnu oceana, uglavnom u blizini srednjeoceanskih grebena. Njegove erupcije obično uvelike mijenjaju kemiju okolnih mora i dodaju nove slojeve tvari na dno oceana, budući da se magma zbog vode vrlo brzo hladi. Danas bi ih moglo biti tisuće ili milijune, budući da je proučavanje morskog dna relativno nova mogućnost u geologiji.
Vulkanska erupcija
Čak i bez lave, erupcije plina i pepela imaju ogroman ekološki utjecaj. Vulkanska erupcija poznata je kao nasilna emisija plinova, pepela i kipuće magme prema zemljinoj površini iz utrobe vulkana. Nastaju kada temperatura rastaljene stijene unutar Zemljinog plašta poraste i dođe do unutarnje eksplozije, šaljući tekućinu prema površini.
Taj proces može trajati neograničeno vrijeme, sve dok temperatura i tlak magme u podzemnom sloju ne padnu na prihvatljivu razinu i sve se vrati u normalu. Čini se da su vulkanske erupcije u nekim slučajevima ciklične. Međutim, nije bilo moguće odgonetnuti koja vrsta periodičnosti njima upravlja, iako im gotovo uvijek prethodi izlazak plinova i para iz podzemlja pri vrlo visokim temperaturama.
Vrste erupcija
Havajske erupcije: vulkan ispušta lavu koja je dosta fluidna i nema vruću mješavinu plinova, pepela i krhotina stijena. Plinovi se oslobađaju malo po malo, pa su eksplozije minimalne.
Strombolijske erupcije: vulkan oslobađa piroklastičan materijal. Eksplozije su sporadične i vulkan ne ispušta kontinuirano lavu.
Vulkanske erupcije: vulkan ispušta vrlo viskoznu lavu, koja se brzo stvrdnjava. Formiraju se veliki oblaci piroklastičnog materijala i ispušta se mnogo pepela. Aktivnost obično počinje s erupcijom koja ispušta ostatke. Glavna faza se obično sastoji od erupcije viskozne magme, bogate vulkanskim plinovima koja tvori tamni oblak.
Plinijeve erupcije: vulkan ispušta vrlo viskoznu lavu i eksplozija je silovita. Karakterizira ga iznimna snaga, kontinuirana erupcija plina i izbacivanje velikih količina pepela. Ponekad je izbacivanje magme takvo da se vrh vulkana urušava i stvara kalderu. Tijekom Plinijeve erupcije fini pepeo može se raspršiti na velikim površinama. Plinijeve erupcije nazvane su po poznatom rimskom prirodoslovcu, Pliniju Starijem, koji je umro tijekom erupcije Vezuva 79. godine.
Surcejske erupcije: lava se brzo konsolidira, a u krateru nastaje čep. Kako plinovi nemaju izlaz, stvara se veliki pritisak unutar vulkana tako da zidovi popuštaju i lava se izbacuje sa strane vulkana.
Hidro-vulkanske erupcije: to su erupcije koje nastaju interakcijom magme s podzemnom ili površinskom vodom. Oni su “tekući” ekvivalent Strombolijske erupcije, iako su eksplozivniji.
Najpoznatiji svjetski vulkani
Jeste li znali da na svijetu postoji oko 1550 vulkana? Neki od njih su već izumrli ili neaktivni, a drugi su aktivni vulkani koji su postali dio povijesti čovječanstva. Postoji veliki broj vrsta vulkana, a nisu svi prepoznatljivog izgleda velike planine s kraterom na vrhu. Postoje i vulkani pod morem, a kako bi više saznali o najpoznatijim svjetskim vulkanima, izdvojili smo nekoliko od Italije do Havaja.
Italija
Etna je još jedan od popularnih aktivnih vulkana i nalazi se na istoku Sicilije. Visina mu je 3322 metara, ali se brojka stalno mijenja kontinuitetom erupcija. Godine 2013. proglašen je mjestom svjetske baštine, a unatoč stalnim pomicanjima ne smatra se opasnim, pa su čak i njegove padine naseljene. Osim toga, vulkansko tlo povećava plodnost u tom području.
Meksiko
Popocatépetl ili poznatiji kao El Popo je aktivni vulkan u središtu zemlje, 55 kilometara jugoistočno od Mexico Cityja. Vulkan ima višegodišnje glečere blizu ušća stošca, na vrhu planine. U meksičkoj mitologiji, Popocatépetl ima niz legendi koje objašnjavaju njegovo porijeklo nastalo iz ljubavi ratnika i princeze.
Argentina
Najviši vulkan na svijetu, Ojo del Salado, visok je 6.891 metar i nalazi se na granici između Argentine i Čilea. Pripada gorju Anda, drugi je najviši vrh na južnoj i zapadnoj hemisferi, a nadmašuje ga samo planina Aconcagua sa 6.969 metara. Ojo del Salado ima dvije maksimalne razine, argentinski vrh i čileanski vrh. Oba su granična vrha, a imena su dobili zbog činjenice da se svakom vrhu pristupa zasebnim rutama, koje počinju u svakoj od dviju sestrinskih zemalja.
Havaji
Za mnoge se Kilauea smatra jednim od najpoznatijih i najimpresivnijih vulkana na svijetu. To je najmlađi od pet vulkana koji čine Havaje (iako ima procijenjenu starost od 500 000 godina), ali je jedan od najaktivnijih na planetu. Njegova vulkanska aktivnost je neprestana, u kontinuiranoj je erupciji od 1983. godine.
Kostarika
U Kostariki možete pronaći neke od najpoznatijih vulkana na svijetu, uključujući Arenal, jedan od najljepših vulkana na planeti. Nalazi se u Nacionalnom parku, uz jezero s prekrasnim kristalno čistim morem i bogatom vegetacijom. Neki kažu da je posjetom Nacionalnom parku Arenal najbliže što možete doći do raja, jer sve što okružuje vulkan je priroda, džungla, viseći mostovi i vodopadi. Možete čak uživati u toplim izvorima usred džungle!
Japan
Planina Fuji je najviši vrh na otoku Honshu i u cijelom Japanu. To je još jedan od najpoznatijih aktivnih vulkana na svijetu i ima visinu od 3.776 metara. Naravno, to morate učiniti od srpnja do rujna, jer pristupni putevi ostaju otvoreni samo ljeti. Planina Fuji je suštinski simbol Japana i smatra se lokacijom sreće za sve koji je posjećuju.
Indonezija
Tambora i Krakatoa svjedočili su najvećim zabilježenim erupcijama. Oba vulkana nalaze se na otocima u Indoneziji. Tambora se nalazi u Sumbawi i poznata je po tome što je 1815. izazvala “tisućljetnu erupciju”, prirodnu katastrofu koja je ubila više od deset tisuća ljudi. S druge strane, Krakatoa se nalazi u skupini malih otoka u blizini Sumatre i poznat je po kataklizmičkoj erupciji koja je izazvala najveći tsunami u ljudskoj povijesti.
Tanzanija
Kilimanjaro ili “Božja kuća” za narod Masai, nalazi se u sjeverozapadnoj Tanzaniji, na granici s Kenijom. To je najviša planina na afričkom kontinentu i jedan od najpoznatijih vulkana na svijetu. Bez sumnje, Kilimanjaro je sveto mjesto za sve ljubitelje planinarenja, fotografije i prirode, jer je zaista impresivno vidjeti krajolik afričke savane s planinom takvih dimenzija.
Čile
Vulkan Osorno jedan je od najpoznatijih i najljepših vulkana u južnom Čileu. Postoje stotine aktivnosti koje možete učiniti u tom području kao što su istraživanje špilja vulkana, posjet kraterima, penjanje na vulkan i noćenje u planinarskim skloništima. Bez sumnje, aktivnosti prikladne samo za avanturiste sa strašću prema prirodi i planinama sigurno neće nedostajati.
Španjolska
Teide je sa svojih 3718 metara nesumnjivo je najpoznatiji po tome što je najviši vrh Španjolske i treći među najvišim vulkanima na svijetu. Smješten na otoku Tenerife (Kanarski otoci), svake godine ga posjeti tri milijuna ljudi. Njegovo formiranje počelo je prije 170.000 godina, a posljednja erupcija dogodila se 1798. godine.
U gradu La Restinga (El Hierro), podvodni vulkan Tagoro eruptirao je u listopadu 2011. i trajao je do ožujka 2012. godine. Pet godina kasnije, znanstvenici prate vulkan, jer se boje da bi se mogao vratiti u život s većom snagom.
Los Ajaches je velika vulkanska formacija i područje važnog arheološkog naslijeđa, u kojem nalazimo špilje, gravure i tragove drevne ispaše. Nalazi se u općini Yaiza, najstarije je na otoku, te još uvijek je podložno intenzivnom razgradnji zbog erozije, koja je u posljednjih deset milijuna godina isklesala jaruge koje prelazi ovaj prirodni put.
Los Ajaches se nalazi unutar Nacionalnog parka Timanfaya. Masiv Los Ajaches proteže se od Punta del Papagayo, na krajnjem jugu, do Playa Quemde, u središtu. To su vulkanski ostaci od prije 15 milijuna godina. Morska erozija je erodirala veliki dio masiva, debljine 600 metara. Posljednja erupcija bila je prije 3000 tisuća godina.
Vulkani u Hrvatskoj
Sad kad smo otkrili što je vulkan, kako nastaje i koje vrste postoje, vrijeme je da otkrijemo postoje li vulkani u Hrvatskoj. Prema geološkim podacima, u Hrvatskoj nema aktivnih vulkana. Posljednji vulkan je bio aktivan prije 22 milijuna godina, na području Gaveznice kod Lepoglave. Gaveznica je stjenoviti vrh koji je nekada bio aktivni, a sada je ugašeni vulkan. Sastoji se od andezitnog kamena, breča i vulkanskog tufa. Vulkanski tuf je stvrdnuti vulkanski pepeo, a danas je Gaveznica spomenik prirode koji je zaštićen od 1998. godine.
Vulkani u Hrvatskoj su bili aktualna tema 2019. godine nakon erupcije vulkana na otoku kod Novog Zelanda. Stručnjaci i geolozi otkrili su široj javnosti da u blizini Splita postoje vulkanske stijene. Kod Donjeg Muća nalaze se stijene kroz koje je zadnji put izlazila lava prije nekoliko stotina milijuna godina. Ugasli vulkan nije prijetnja za ponovo aktiviranje, iako mogućnost uvijek postoji.