Ekologija i okoliš

Divlja odlagališta – gorući problem Hrvatske koji nitko ne rješava

Divlja odlagališta su vrlo ozbiljan problem hrvatske sadašnjosti koji bi mogao uzrokovati katastrofalan prirodni odgovor u budućnosti. Riječ je o problemu koji bi mogao ozbiljno ugroziti život budućih generacija i utjecati na zdravlje naših potomaka, a koji se ne rješava.

Svijest o važnosti recikliranja, odvajanja otpada i važnosti brige o okolišu u posljednjih je nekoliko godina u porastu, djelomično razvijena pod utjecajem klimatskih nepogoda koje su otkrile koliko nas strašna budućnost čeka ne počnemo li voditi brigu o našem planetu i njegovoj čistoći. Velik utjecaj na razvoj ekološkog mišljenja imala je i pandemija koronavirusa koja je otkrila važnost odlaska u prirodu, važnost kretanja i odmora te koliko je priroda dobra za naše mentalno zdravlje. Ne smijemo zaboraviti spomenuti niti hranu koju dobivamo iz prirode, za koju ključnu ulogu ima čistoća zemlje, vode i zraka.

Ljudi su počeli više cijeniti vrijeme provedeno u prirodi i počeli su je više istraživati i uživati u njoj. Istovremeno su otkrili koliki je razmjer našeg nepoštovanja prema prirodi jer su se mnogi prilikom izleta u prirodu po prvi put susreli sa strašnim prirodnim neprijateljem koji ima veliki utjecaj na kvalitetu našeg života – s divljim odlagalištima otpada. Što je još strašnije, ona i dalje niču na svakom koraku.

Broj divljih odlagališta u Hrvatskoj neumoljivo raste 

Broj divljih odlagališta u našoj državi je šokantan i alarmantan, a stručnjaci tvrde da je riječ o čak nekoliko desetaka tisuća divljih odlagališta. To su zapravo smetlišta na koja ljude nekontrolirano dovoze smeće.

Divlja odlagališta se, osim u prirodi, mogu naći i u gradovima, i to ponajviše u starim napuštenim kućama ili dvorištima u koje se odvozi otpad koji se inače vrlo jednostavno može odložiti na za to predviđena mjesta.

Svake godine se na teritoriju Hrvatske, prema podacima službenih ureda, pojavi 250 do 300 novih divljih odlagališta, ali sigurno ih je više jer je ovdje riječ o nalazištima koje su pojedinci otkrili, prijavili i o kojima je državni ured unio podatke. Prijava građana svake godine je kudikamo više i za mnogo veći broj odlagališta pa je pitanje koliko se još neotkrivenih odlagališta nalazi diljem Lijepe naše, a koji nisu dokumentirani.

Znanstvenike, ekologe i ljubitelje prirode najviše šokira činjenica da su takva odlagališta potpuno nepotrebna jer postoji mnogo stanica za otpad i dostupne su sve vrste zbrinjavanja i recikliranja otpada. Ipak, nesavjesni građani čini se više vole odlagati smeće u prirodu.

Sanacija divljih odlagališta je skupa ali nužna

S obzirom na sporost državne administracije broj divljih odlagališta se ne bi smanjivao da nije lokalnih gradskih vlasti, ekoloških udruga i građanskih inicijativa koje se trude riješiti ovaj gorući problem. Mnoge jedinice lokalnih samouprava se trude riješiti taj problem, ali sanacija takvih odlagališta je skupa pa time i spora. Za čišćenje jednog kubnog metra smetlišta potrebno je platiti gotovo 100 kuna. 

Zašto su divlji deponiji toliko opasni za ljude i prirodu? Ima više razloga.

Odlaganjem smeća lokacija je nepovratno izgubljena za gradnju ili prenamjenu jer je vrlo velika vjerojatnost da će deponij godinama ostati na tom mjestu.

Štetne tvari koje su odložene na ta smetlišta odlaze u okoliš i izravno utječu na ljude, osobito kad je riječ o teškim metalima i kemikalijama. Takva sredstva prelaze u tlo i u podzemne vode te na kraju postanu dio nečega što mi svakodnevno koristimo i trošimo. 

Osim toga, takav će otpad kroz tlo u sebe preuzeti biljke koje ćemo mi konzumirati i u sebe unijeti štetne toksine. Životinje su još jedna karika u lancu, a posebno su ugroženi biljojedi. Tako smeće utječe na sve vrste organizama. Smanjuje kvalitetu života, potiče razvoj bolesti i može dovesti do gubitka nekih vrsta biljaka i životinja.

Štetni sastojci iz divljih odlagališta vrlo su velika opasnost pitkoj vodi jer mogu vrlo brzo zagaditi vodocrpilišta, osobito u područjima krša gdje voda vrlo brzo putuje kroz prostor pa se ne može pročišćavati. 

Baterije, stari akumulatori, plastika, automobilske gume – sav je ovaj otpad opasan za prirodu, a samim time i za čovjeka. 

Budite odgovorni – sudjelujte!

Mnogi misle da kao pojedinci ne mogu utjecati na prirodu oko sebe, da je nepotrebno odvajati otpad jer ima mnogo drugih većih zagađivača i slično, ali čovjek može jako puno utjecati na smanjivanje otpada i njegovo ispravno odlaganje.

Prvo je potrebno steći naviku kućnog razvrstavanja otpada, što ne bi trebalo biti teško s obzirom na to da je odlaganje takvog otpada puno jednostavnije nego prije i da se kontejneri za otpad nalaze na svakom koraku. 

Možete pomoći i prijavom neotkrivenog divljeg odlagališta, kako bi upozorili na njegovo postojanje.

Pokušajte se angažirati u nekoj ekološkoj organizaciji i pomoći u sanaciji takvog divljeg odlagališta – oni su vrlo aktivni i uvijek trebaju pomagače!

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *