Ekologija i okoliš

Ekstremni toplinski valovi – ubojita posljedica klimatskih promjena

Posljednjih nekoliko godina klimatske su promjene sve izraženije, ali ne samo u našem dijelu Europe već i u čitavom svijetu. Osim ekstremnih temperaturnih razlika u istim dijelovima godine, obilnih padalina i poplava, u posljednje vrijeme padaju i toplinski rekordi koji za sobom povlače crne scenarije suša i požara. Takvi dugi periodi iznimno visokih temperatura uzrokuju velike valove vrućine koji dovode i do najcrnjeg scenarija: smrti dijela populacije.

Mogućnost nastanka ovakvog scenarija nikome nije novost jer postoje na stotine znanstvenih studija koje su predvidjele ovakav razvoj događaja i potvrdile da će valovi vrućine u budućnosti biti sve duži, topliji i opasniji po život. 

Od početka 19. stoljeća cijeli se planet zagrijao za jedan Celzijev stupanj, a vjeruje se da će se zagrijati za još jedan do kraja 21. stoljeća, što je izuzetno nepovoljna prognoza.

Iste takve studije tvrde da je gotovo 30% smrti diljem svijeta tijekom godine djelomično uvjetovano visokom temperaturom, ekstremnom hladnoćom i ostalim bitnim posljedicama klimatskih promjena. To znači da klimatske promjene već utječu na naše zdravlje u zabrinjavajućem obujmu i da će taj postotak rasti u budućnosti.

Najgori primjer ovog katastrofalnog toplinskog trenda su Sjedinjene Američke Države u kojoj vrućina svake godine ubija više ljudi nego bilo koja druga prirodna katastrofa. Ekstremni toplinski val koji se dogodio u Chicagu 1995. godine prvi je veći toplinski val i odnio je jako mnogo života. Nakon njega je uslijedio europski val iz 2003., a treći se dogodio 2019.godine u Francuskoj.

Ljeto 2021. donijelo je novi ekstremni toplinski val na američkom jugozapadu, a u Kanadi je izmjereno rekordnih 46,6 stupnjeva u periodu godine kada je uobičajeni temperaturni prosjek tek 24 stupnja. Svaka godina donosi još veće rekorde pa je i više nego očito da su klimatske promjene dovele do drastičnih i opasnih promjena.

Što je zapravo toplinski val i koje su njegove posljedice

Toplinski val je produljeni period jake vrućine koji je najčešće uzrokovan zarobljavanjem velike količine vrućeg zraka u atmosferi koja je opterećena visokim tlakom. 

Njegov utjecaj je ogroman jer često uzrokuje požare, suše, promjene u ekosustavima, štetu na usjevima i raznim poljoprivrednim granama, pomor stoke, pad kvalitete vode i hrane, i slično. 

Posljedice na zdravlje su još drastičnije jer raste rizik od raznih ozljeda, bolesti i smrtnih ishoda uzrokovanih požarima, toplinskim udarima, pothranjenosti uzrokovane smanjenjem uroda zbog suše, bolesti uzrokovanih nestankom vode ili njenim zagađenjem te mnogih drugih bolesnih stanja.

Koliko toplina utječe na smrtnost? Puno! Smrtnost raste za 1-4 % za svaki stupanj Celzija više na ljestvici. 

Brojevi koji govore o smrtnosti od toplinskih valova još su šokantniji jer je utvrđeno da je u Europi u posljednjih 25 godina, od direktnih i indirektnih posljedica toplinskog udara, svake godine u prosjeku umrlo 400 ljudi na svakih milijun stanovnika. Ovaj nemali broj govori o tome koliko su ekstremni valovi vrućine opasni i koliko su ozbiljniji svakom godinom. Osim toga, broj ljudi koji je umro od posljedica ekstremne hladnoće, požara ili poplava je višestruko manji od broja ljudi koji su umrli od posljedica toplinskih valova.

Kalkulacije WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) predviđaju da će ekstremni periodi vrućine tek doći te da će u razdoblju od 2030. do 2050. godine od posljedica vrućine svake godine umirati više od stotinu tisuća ljudi više nego sada.

Ekstremne temperature koje su uzrokovane klimatskim promjenama bude ozbiljnu opasnost u obliku hipertermije i toplotnog udara, a takvi temperaturni ekstremi najgori su neprijatelj mnogih kroničnih bolesti: srčanih bolesti, dišnih bolesti, dijabetesa i slično. Toplinski udar je i vrlo čest okidač za moždani udar, a može iznenaditi i potpuno zdrave ljude.

Kako klimatske promjene utječu na zdravlje?

Sve klimatske promjene, pa tako i ekstremni valovi vrućine, donijele su velike promjene ne samo u eko sustave već i u ljudsko društvo jer su utjecale na distribuciju i nastajanje raznih bolesti koje prije nisu bile toliko raširene. 

Ekstremna vrućina uzrokovala je mnoga oboljenja i potaknula velike migracije ljudi. Razne bolesti toplijih krajeva, kao što su Denge groznica, groznica zapadnog Nila, malarija i borelioza, se pomiču prema krajevima u kojima ih nikada nije bilo. Svake godine gotovo sto tisuća Europljana oboli od tih vrsta bolesti koje nisu uopće vezane uz europsko tlo. Primijećeno je da se bolesti vezane uz krpelje prenose sve više u sjevernu hemisferu, a među njima je osim borelioze i opasni krpeljni meningoencefalitis.

Poremećena klima utjecala je i na razvoj alergijskih bolesti koje nastaju zbog utjecaja peluda na ljudski dišni sustav. Takve se bolesti javljaju sve ranije u godini i period njihovog trajanja je sve duži. Razlog tome je disperzija čestica peluda kojima odgovaraju toplina i vjetrovitost i klimatske promjene koje ih distribuiraju.

Vrlo loša vijest je i da su negativni učinci toplinskih valova jači ako je zrak u kojem dolazi do vala onečišćen. Nažalost to dovodi do još veće disperzije loših finih čestica koje ulaze u dišni sustav.

Tijekom toplinskih valova velika opasnost prijeti i kroz konzumaciju hrane jer visoke temperature odlično odgovaraju razvoju patogenih bakterija u hrani i mogu ozbiljno narušiti zdravlje bolesnika. 

Osim svih gore navedenih potencijalnih opasnosti za fizičko zdravlje postoji i druga strana medalje o kojoj se mnogo ne govori, a to je utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje čovjeka.

Znanstvenici i liječnici su primijetili da svi ekstremni događaji, u ovom slučaju ekstremne vrućine, imaju veliki utjecaj na mentalno zdravlje i uzrokuju stres i tjeskobu što kasnije može rezultirati u nastanku kroničnih, pa i težih bolesti mentalnog sustava. Utjecaj ovih promjena može biti izrazito poguban ako se zbog ekstremne vrućine izgubi član obitelji, dom ili čak i posao. 

Dugoročni utjecaj takvih klimatskih promjena očituje se u raznim migracijama stanovništva, gubitku posla ili oskudici u jelu, što su jako značajni faktori koji mogu utjecati na mentalno zdravlje. Osim s depresijom, često se vežu i uz druge ozbiljne poremećaje u ponašanju, kao što su agresija i nasilje.

Osim toga, najveći rizik za nastanak depresije i mentalnih poremećaja javlja se kod najosjetljivije populacije, a to su djeca, trudnice, stariji i osobe koje već imaju neku mentalnu bolest. Nažalost, mnoge su studije pokazale da se rizik smrti uzrokovan toplinskim ekstremima trostruko poveća kod ljudi koji imaju mentalnu bolest.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *