Članci

Svijet pčela: nestajanje pčela je ozbiljan udarac za naš planet

Biljni svijet i zelenilo našeg planeta je nešto što se mora iznimno cijeniti jer je riječ o daru života; zbog njega dišemo, prehranjujemo se i ostajemo zdravi. Sklad prirode nikada nije bio narušen toliko kao danas, a svim je problemima uzrok naravno čovjek. Njegovo traganje za novim tehnologijama, naprednijom industrijom, iskorištavanje prirodnih resursa, smanjivanje prirodnih rezervata i neprekidno uništavanje prirode radi naseljavanja, samo su neki od primjera koji otkrivaju čovjekovu nepresušnu glad za materijalnim i bezobzirno zanemarivanje osnovnog sustava koji ljudsku rasu drži živom: prirodnog eko sustava.

Jednu od najvažnijih uloga u tom ekosustavu imaju pčele. Zašto? Zato što se samo 10 % biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, za ostatak su zaduženi insekti. Najveći dio tih insekata čine upravo pčele stoga su one i najbitniji dio našeg eko sustava.

Njihov iznimni doprinos, osim stvaranja meda, je u oprašivanju bilja kojeg one vrše u najvećem broju. Oprašivanje znači nastajanje cvijeta, a to znači nastanak plodova tj. hrane za sva živa bića.

Jedinstven svijet pčela – čudo majke prirode

Prvo spominjanje pčela seže davno u doba praljudi koji su ih crtali na zidovima svojih pećina. Kasnije ih se može pronaći u spisima i usmenim predajama Egipćana, Rimljana i Indijanaca, koji su koristili med kao hranu, ali i lijek. Upravo zbog iznimnog štovanja pčela nastala je i izreka koja kaže da pčele ne ugibaju, već umiru. 

Danas na svijetu postoji oko 20 tisuća vrsta pčela, i svaka od ovih vrsta jednako je inteligentna. Da su pčele pametne nije teško otkriti već nakon kratkog proučavanja njihovog života i navika. Poznati znanstvenici, među kojima je i dobitnik Nobelove nagrade Karl von Frisch, otkrili su da pčele imaju sposobnost pamćenja prostora i vremena te da zbog toga košnice izgledaju tako kako izgledaju. 

Osobito je bitno naglasiti zajedništvo pčela koje je jedinstveno u životinjskom carstvu, a koje ide u prilog tezi o njihovoj inteligenciji. Pčele kao zajednica funkcioniraju iznimno skladno, kao jedna cjelina u kojoj svatko zna svoju ulogu i zadatke. U svijetu pčela nema nesuglasica i razdvajanja i sve se radi usklađeno. Zapravo je vrlo fascinantno da se tolike tisuće pčela mogu tako dobro slagati i koordinirati svoj rad.

Pčele su poznate i kao vrsni tragači koji se odlično orijentiraju u prostoru te mogu pronaći točno odredište biljaka koje žele oprašivati i s kojih žele skupljati nektar. Tomu je razlog njihov izvrstan njuh pomoću kojeg mogu lokalizirati svaki željeni cvijet.

Točnost određivanja mirisa kod pčela je gotovo stopostotna, što je još fantastičnije kad se usporedi s psima koji imaju točnost određivanja mirisa otprilike 70%, i to kod psa tragača.

Zanimljivost: gore navedeni poznati nobelovac Karl von Frisch izdresirao je pčele da se hrane uvijek u isto vrijeme te ih je također naučio brojati do pet.  

Med je lijek – sve o apiterapiji

Hipokrat, poznatiji kao otac medicine, još je u doba stare Grčke koristio med kao lijek i pokušao koristiti pčelinji otrov u terapeutske svrhe. Danas se liječenje pčelinjim proizvodima naziva apiterapija i popularno je diljem svijeta. Za liječenje se, osim pčelinjeg otrova, koriste i vosak, med i polen, a koristi se za liječenje raznih zdravstvenih stanja. Liječe se bolesti dišnog sustava, kašalj, prehlada, visoki kolesterol, alergija i mnoge druge bolesti.

Med je poznati podizač imuniteta stoga ga je dobro uzimati u periodu prije zime i pojave prehlade i gripe. Osobito dobar pčelinji proizvod je propolis pčelinji proizvod koji je dokazano dobar u borbi protiv virusa i bakterija, a vrlo se često koristi za liječenje upaljenog grla, bolesti desni, zacjeljivanje rana i slično. Među najpoznatijim osobama iz povijesti, koje su se liječile pčelinjim proizvodima su Karlo Veliki i Mao Tse Tung.

Apiterapija je zato vrlo cijenjena grana prirodne medicine i svima koji je koriste jasan je značaj pčela za čovjeka.

Opasnost od izumiranja raste svaki dan

CCD ili Colony Collapse Disorder engleska je kratica za fenomen koji već nekoliko desetljeća pogađa zajednice pčela. Riječ je o misterioznom nestajanju pčela kao vrsta, čemu je najvjerojatniji razlog pretjerano korištenje pesticida. Najčešće korištena vrsta pesticida su neonikotinoidi, koji se koriste u poljoprivredi već više od trideset godina, a koji uzrokuju smrt pčela. U nekim slučajevima ne uzrokuju smrt već dezorijentaciju pčela što dovodi do istog ishoda jer pčela koja se ne zna vratiti u svoju koloniju je mrtva pčela. 

Nestanak pčela se vrlo često događao u nekoliko dana, ponekad i samo preko noći, a pčelari su uočavali da je velik broj pčela jednostavno iščeznuo iz košnica, ostavljajući kraljicu, larve i velike zalihe meda iza sebe. Najzbunjujuća činjenica vezana uz nestanak pčela jest ta da nigdje nisu pronađene mrtve pčele, niti u košnici i bližoj okolici. Pčele kao da su iščeznule.

Osim korištenja pesticida najčešći uzroci ovog strašnog stradavanja i nestajanja pčela su pojava parazita i patogena, manjak genske raznolikosti te gubitak staništa.

Iako ponekad ne uzrokuju smrt pčela, pesticidi im štete na određeni način, te narušavaju njihov imunitet. Dokaz koji tome govori u prilog je pojava gljivica u pčelinjim kolonijama što se nikada u povijesti nije događalo. 

JESTE LI ZNALI…

  • Da pčele imaju tri para nogu, pet očiju i dva para krila
  • Pčele mašu krilima i do 200 zamaha u sekundi, što znači do 12 tisuća puta u minuti, što stvara poznati zvuk „zujanja“
  • U jednoj košnici se može naći i do 60 tisuća pčela, a matica je samo jedna
  • Matice svake godine snesu 200 tisuća jajašaca
  • Za jedan kilogram meda potrebno je gotovo četiri kilograma nektara
  • Pčele preko ljeta žive kraće (2 mjeseca), a zimi duže (4 mjeseca)
  • Svaka pčela u svom kratkom životnom vijeku proizvede oko pola žličice meda
  • Pčele imaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja.
  • Iako pčele žive kratko matica može živjeti od pet do sedam godina
  • Pčele se međusobno prepoznaju po svom mirisu jer svaka pčela ima jedinstveni miris
  • Pčele se ne rode sa znanjem proizvodnje meda već ih tome uče starije pčele

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *