Parkovi prirode

Park prirode Učka – Istra na dlanu

Učka, najviša planina Istre, mjesto je posebne povijesne vrijednosti, mjesto na kojemu se čovjek zbližava s planinom i prirodom oko sebe. Kroz većinu povijesti na spomenutom masivu preživljavalo se stočarstvom, šumarstvo i ratarstvom, čovjek je ovdje ostavio samo pozitivne tragove, poštujući prirodu i njezin sklad.

Učka i Ćićarija skupa stvorile su planinski lanac, smješten uz samu obalu sjevernog Jadrana. Ovaj lanac spaja Istru s kontinentalnom Hrvatskom, te razdvaja različite krajolike, onaj u Istri i u gorskoj Hrvatskoj.

Na ovom iznimno malom prostoru dviju planina, nalazi se veliko bogatstvo bioraznolikosti. Upravo je to razlog da je park dobio titulu parka prirode: njegova važnost u očuvanju prirodnog poretka i osiguravanju staništa ugroženim i rijetkim vrstama je nemjerljiva.

Kako do parka?

Smješten na zapadu Hrvatske i istočnoj obali Istre, park je dobro povezan s Kvarnerom, pa tako i kontinentalnom Hrvatskom. Cesta „Istarski ipsilon“ tunelom kroz Učku povezuje Istru s drugim hrvatskim autocestama i tako omogućuje lagan pristup parku prirode iz bilo kojeg dijela države.

Za posjetitelje iz smjera Rijeke i Zagreba tj. kontinentalne Hrvatske do parka se dolazi brzom cestom prema tunelu Učka te skretanjem na izlazu Veprinac. Ta cesta dovest će vas u Park.

Za one koji idu iz smjera Istre, prije nego što uđu u tunel učka potrebno je skrenuti desno do Županijske ceste koja će vas dovesti u središte samog parka.

Posjetitelji iz obližnjih mjesta na Liburnijskoj obali mogu stići u park za samo pola sata: ili kroz Poljanu do Veprica, ili prema Bregi.

Prirodna baština Učke

Biljni svijet parka

Zbog svojeg geografskog položaja, ovaj park stanište je mediteranskim, ali i kontinentalnim vrstama. Tako se u parku našlo preko 1300 biljnih vrsta. Ovaj broj iznimno je impresivan s obzirom na to da park obuhvaća površinom vrlo malo područje.

Čak 70 posto parka prekrivaju šume, koje su važni ekosustavi za mnoge životinjske i biljne vrste. Najveći dio šuma su bukove šume koje se nalaze na primorskoj strani parka, strani koja je bliska obali. Najviši vrhovi Učke su ipak prekrivenim pretplaninskom šumom bukve. Od manje rasprostranjenijih zajednica valja spomenuti submediteranske pitome kestene, bolje znane pod nazivom maruni.

Osim prostranih šuma na području parka nalaze se i prekrasni travnjaci.

Kroz povijest stočari su krčili šume na ovome području kako bi napravili mjesta za ispašu njihove stoke. Stoga, na području parka nalaze se mnogi pašnjaci kao Gospin dol i Sapaćica.

Životinjski svijet parka

Biljni i životinjski svijet parka oboje su neistraženi te je stoga ovo misteriozno područje zanimljivo posjetiteljima, koji ne znaju što sve mogu očekivati.

Znamo da u šumama parka žive mnoge zvijeri poput vuka, medvjeda te risa. Ove šume stanište su i brojnim sovama: sovi ušari i europskoj sovi.

Na području parka nalazi se čak 167 vrsta ptica od kojih su neki zaštićeni grabežljivci poput sivog sokola i surog orla.

Na području parka moguće je naći i brojne insekte, gmazove i vodozemce koji žive u lokvama, barama ili travnjacima parka.

Geološki fenomeni parka

Uz bogatstvo žive prirode, ovaj Park prirode važan je i zbog raznolikosti reljefnih oblika. Dugi niz godina ovaj masiv bio je oblikovan raznim unutarnjim i vanjskim silama, koje su ga napravile onakvim kakvim ga danas poznajemo.

Najveći geološki značaj ima kanjon Vela draga. Ovaj lokalitet jest zaštićen kao geomorfološki spomenik. Napravljen je od vapnenca koji čini prekrasne soliterne stupove i stijene koje kanjonu daju prepoznatljiv izgled.

Kanjon je nastao taloženjem horizontalnih slojeva vapnenca i tektonskim uzdizanjem i raspucavanjem. Ovaj proces bio je iznimno dugotrajan te se stoga u brojnim stijenama mogu naći fosilni ostaci različitih školjaka.

Osim ovog kanjona, postoje i druge zanimljive geološke destinacije na području parka.

Jedna od njih je Krvava stijena na zapadu Sisole te također Stijena pod Brestom. Obje destinacije služe kao geomorfološki rezervati koji su sada u sklopu parka prirode.

Kao i većina parkova na krškom području, Učka posjeduje brojne speleološke objekte, kojih je više od 200. Većina njih slabo su istraživane te nepoznate čovjeku. Zbog toga ne postoji mnogo informacija o samoj fauni i obilježjima špilja parka.

Vodeni svijet Parka prirode Učka

Jedan od razloga naseljenosti Učke jest dostupnost pitke vode, koje je bilo dosta za osobnu uporabu, ali i stočarstvo i ratarstvo.

Područje parka spada slivu rijeke Raše i slivu izvora na obali između Plominske grade sve do uvale Preluka na istoku.

Posebna hidrogeološka cjelina je i hrbat sjevera masiva, gdje su raspucane vapnenjačke cijene postale kolektori voda iz podzemlja. Razlog tome je što vapnenac leži na vodonepropusnom flišu, koji akumulira višak podzemne vode. Zbog toga u podnožju grebena nalazimo više izvora vode koja je iznimno visoke kakvoće.

Na padinama Učke nalaze se duboko usječene bujične doline, od kojih su važnije doline Medveje te Mošćeničke Drage. One su većim dijelom godine potpuno suhe, ali nakon obilnih padalina zadržavaju mnogo vode.

Na području parka postoji i više od 40 krških lokvi koje imaju veliku ulogu u krškom dijelu Učke. Naime, krški dio nema mnogo vode kao što je nekada imao zbog promjene klime, ali ove lokve omogućuju opstanak svim biljnim i životinjskim vrstama koje su ovisne o vodi.

Kulturna baština Učke

Ovo je područje nastanjeno još od prapovijesti, a tome u prilog idu brojna arheološka nalazišta, utvrde i slični graditeljski oblici.

Najstariji arheološki lokalitet je kompleks špilja koji se nalazi u dijelu Vele drage koji se naziva Pupićine peći. Riječ je o pećinama u kojima su pronađeni vrijedni arheološki nalazi koji datiraju u period prije otprilike dvanaest tisuća godina, tj. paleolitik. Pećine su korištene za obitavanje i zaklon.

Kasnije su stanovnici ovog područja živjeli u gradinama, naseljima građenim na visini, radi zaštite.

Rimljani su svoj najjasniji trag ostavili gradnjom prometnica i prateće infrastrukture koja je omogućavala održavanje prometnica u funkciji kroz sva godišnja doba.

Srednji vijek je za sobom ostavio trag u obliku obrambenih građevina i kaštela građenih u vojnu svrhu. Najistaknutija od njih je utvrda Kožljak koja je izgrađena tijekom 11. stoljeća od strane Franaka.

U periodu austro-ugarske vladavine najviše su građeni kulturni i sakralni objekti, a ulagalo se i u prometnice, šumarstvo i vode.

Što se tiče građevinske baštine ona se najviše iskazuje kroz ruralno graditeljstvo koje se stoljećima nije mijenjalo, a za to je najbolji primjer Lovranska draga. Tu su još i Mala i Vela Učka, Brgudac i mnoga druga mjesta.

Moramo spomenuti i pozemuljku, Učku kuću prizemnicu s ognjištem te suhozidnu gradnju nastalu kao potrebu zaštite stoke.

Aktivnosti u prirodi

Poučne staze parka

Park prirode Učka oduvijek je ulagao u edukaciju svojih posjetitelja o brojnim, kompleksnim ekosustavima tog područja. Tako su napravljene i mnoge poučne staze, koje imaju rekreativnu, ali upravo i tu edukacijsku svrhu. Posjetitelji mogu uživati u laganim šetnjama netaknutom prirodom te u isto vrijeme i naučiti ponešto o parku s info tabli ovih poučnih staza.

Poučna staza „Plas“

Razmještena na vršnim grebenima Učke, ova poučna staza smjestila se 300 km ispod Vojaka. Ona prolazi obroncima samog vršnog grebena planina koje su specifične po svojemu reljefu, ali i bogatoj flori i fauni te brojnim endemičnim vrstama. Ova staza smješten je u brojnim šumama bukve, koje pružaju hlad na stazu i tako osiguravaju ugodnu rekreaciju. Uz stazu uređeni su brojni vidikovci te čak i odmorišta. Vidikovci pružaju nezaboravan pogled na Istru kao i Ćićariju. Staza „Plas“ dugačka j 2 kilometara te je potrebno nešto više od sat vremena da je se prijeđe.

Staza „Trebišća-Perun“

Na istoku planine, odmah iznad plaže Mošćeničke Drage, nalazi se dubok, misteriozan klanac koji je već stoljećima jedan od motiva staroslavenske mitologije. Ovo područje nekada je bilo izvorište nekih od najstarijih vjerovanja Slavena s Kvarnera, te je bilo mjesto odvijanja brojnih mitoloških zbivanja.

Staza „Trebišća-Perun“ već godinama pokušava približiti Slavene i njihova vjerovanja svojim posjetiteljima, te kako su njihove zajednice bile krojene upravo po toj staroj mitologiji. Ova interesantna staza govori nam o putu koji su tragovi nekadašnje slavenske prošlosti prošli kako bi mi danas imali nešto znanja o našim precima. Sveta priroda ovog prostora očarat će vas, te naučiti mnogo o životu i nastanku slavenskih plemena, koja su na kraju bila krucijalna za nastanak područja naše države kakvu danas znamo.

Ova staza jedna je od zahtjevnijih te se uzima kao cjelodnevni izlet. Naime, za proći ovu stazu potrebno je oko 7 sati te dobra fizička sprema.

Šetnica „Slap“

Na području Lovranske Drage nalazi se još jedna šetnica. Šetnica „Slap“ vodi prema prekrasnom, bujičnom slapu koji izvire iz spomenutog kanjona. Ovaj slap postoji samo dio godine, nakon padalina i tijekom vlažnijih dana u godini.

Na putu prema spomenutom slapu nalazi se i odmorište, koje će vam dobro doći nakon prolaska kroz šume hrasta i graba na ovoj šetnici. Za prolazak ove staze potrebno je samo pola sata, te je jedna od kraćih staza.

Poučna staza „Vela draga“

Jedna od najatraktivnijih staza jest poučna staza „Vela draga“ koja prolazi kanjonom Vele drage, jednim od fenomena ovog Parka prirode. Ovaj kanjon počeo se oblikovati već prije 140 milijuna godina, te je danas geomorfološki spomenik prirode.

Sama poučna staza prolazi rubom spomenutog kanjona, te je prepuna info ploča o ovom prirodnom spomeniku. One pojašnjavaju fenomen nastanka masiva Učke te spomenutog kanjona. Iznad kanjona nalazi se i vidikovac te odmorište gdje je moguće predahnuti i uživati u svježem zraku. Ova staza poučava posjetitelje i o alpinizmu, slobodnom penjanju i sličnim adrenalinskim sportovima koji se na Učkoj izvode.

Ova staza može se proći za sat i pol, ali je nešto zahtjevnija zbog strmosti same staze.

Staza umjetnosti

Posljednja poučna staza planine Učke jest staza „Stražica-Sapaćica“. Ova kružna staza spaja brojne umjetničke zahvate i krajobraz, čineći posebnu umjetničku cjelinu. Prirodne ljepote Ćićarije, litica Stržice i prostrani pašnjaci Sapaćice ukrašeni su umjetničkim radovima koji dodatno ukrašuju okolinu.

Neodoljiva narav ove staze leži u netaknutoj prirodi i njezinim opojnim mirisima: ova poučna staza savršeno je mjesto za relaksaciju. Osim što vas svjež zrak miluje i opojni mirisi smiruju, umjetničke instalacije potiču vas na razmišljanje i povezivanje s prirodom oko nas, koja je ujedno i dio nas.

Za prolazak ove staze potrebno je 3 sata, ali je staza iznimno lagana za prolazak te nije napor na vaše tijelo.

Biciklizam

U parku prirode Učka možete uživati u vožnji na čak osam biciklističkih staza od kojih je najduža i najteža staza duga čak 52 kilometra. Najkraća je duga 12 kilometara i idealna je za bicikliste početnike. Posjetiteljima je dostupan i najam električnih bicikala kako bi uspješnije savladali staze i uspjeli doći do mjesta s boljim pogledom.

Planinarenje i slobodno penjanje

Park prirode Učka omiljen je među alpinistima, posebice zbog prekrasnih vidikovaca od kojih je najpopularniji onaj na najvišem vrhu Učke: Vojaku.

Osim planinara, svoje mjesto za uživanje ovdje su pronašli i mnogi vrsni penjači koji dolaze tijekom svih godišnjih doba. Vapnenačke stijene i stupovi idealni su za penjanje, osobito na mjestu Vela draga.

Let preko Učke

Na gotovo 1400 metara nadmorske visine nalazi se poletište Vojak, a nešto niže i poletište Brgud. Oba služe ljubiteljima paraglajdinga i letenja, a kod oba se slijeće na Boljunsko polje. Ovdje možete doživjeti Učku na poseban i jedinstven način, uz ugodnu dozu adrenalina.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *