Javnost već godinama raspravlja o nestajanju i istrebljivanju mnogih životinjskih vrsta, ali nažalost, ne poduzima se mnogo oko toga. Glavni razlog nestajanja velikog broja vrsti i jedinki je čovjek, ali posljednjih godina u tome mu pomažu i dramatične klimatske promjene koje mijenjaju svijet u kojem živimo. I za te je klimatske promjene odgovoran nitko drugi nego – čovjek.
Globalni rast temperature veliki je teret za prirodu i njene stanovnike, a utječe na staništa svih životinja, i morskih i kopnenih. Velike promjene u staništima, nedostatak hrane uzrokovan sušama i pretjerani izlov sve više smanjuju broj životinjskih jedinki, a neke je vrste doveo i do izumiranja.
Kako porast temperature utječe na prirodu i njene stanovnike?
Znanstvenici otkrivaju koje će se sve promjene dogoditi zbog globalnog zagrijavanja i kakav je utjecaj na prirodu i njene stanare:
1. Porast temperature mora dovest će do seobe riblje populacije u sjevernija i hladnija morska područja što će imati katastrofalan utjecaj na ptičju populaciju koja živi uz more i hrani se ribom, a ne može se seliti u hladnija područja. One će doslovno ostati bez izvora hrane, a kao primjer su navedene njorke koje i inače love na jako maloj udaljenosti od svojih gnijezda.
2. Porast razine mora i njegovo zagrijavanje uništit će velik broj plaža. Plaže su najvažnije mjesto za kornjače, koje tamo odlažu svoja jaja. Toplina pijeska mogla bi negativno utjecati na jaja i smanjiti populaciju kornjača koje već generacijama polažu jaja u pijesak na istim plažama.
3. Klimatske promjene su i velika opasnost za planinska područja pa tako mogu ugroziti staništa mnogih planinskih životinja. Dobar primjer za to je populacija snježnih leoparda čija se staništa mijenjaju što ih sili na potragu za novim područjima za hranjenje, bliže ljudima. S obzirom na to da ih ionako puno stradava u krivolovu, približavanje ljudima još bi dodatno ugrozilo ovu vrstu.
3. Polarni medvjedi već trpe posljedice globalnog zagrijavanja i njihova je populacija već smanjena, a dodatne crne prognoze govore da će se smanjiti za još 30 posto u sljedećih 30 do 40 godina, nastavi li se planet zagrijavati. Slično je i s pingvinima, čija su staništa ugrožena i nedostaje im hrane kao i polarnim medvjedima.
4. Stalni rast razine CO2 doveo je u opasnost i svjetske populacije koala jer utječe na njihovu glavnu hranu – eukaliptus. On postaje manje hranjiv za koale i to ih dovodi do pothranjenosti i gladi, te ih tjera na spuštanje na tlo u potrazi za hranom. Mnoge koale svoj život izgube čim se spuste na tlo, jer ih tamo kao plijen love razni predatori.
5. Rast temperature je iznimno opasan i za afričke slonove, koji su osjetljivi na temperaturu i skloni bolestima. Suše koje će još više pogoditi afričke predjele ostavit će ih bez vode.
6. Pande također osjećaju promjene u prirodi, a do tih promjena ponajviše dolazi u njihovoj prehrani. Bambus je osnovni dio pandine ishrane (gotovo 90%), a klimatske promjene loše utječu na njegov rast.
Zaključak: daljnje zagrijavanje planeta i klimatske promjene koje ga prate mogle bi do 2070. godine izbrisati trećinu svjetske populacije biljaka i životinja.