Vrste i staništa

Jadranski bračić – smeđa alga Jadrana

Jadranski bračić ili Fucus virsoides je strogo zaštićena smeđa alga Jadranskog mora koja je posebno ugrožena degradacijom staništa i onečišćenjem hrvatskog obalnog pojasa. Ova je endemska alga svoj dom pronašla na sjevernim dijelovima mora, a njeno pojavljivanje je dobar pokazatelj stupnja čistoće mora.

Jadranski bračić voli samo bistro i čisto more

Bračić je alga smeđe boje, iako se može vidjeti u različitim nijansama sve od maslinastosmeđe pa do tamnosmeđe. Pripada istoimenoj porodici bračića (Fucus) i obično može narasti do duljine od 15 centimetara. Ova se smeđa alga može pronaći na stijenama uz obalu, i to u zoni plime i oseke. Obično je riječ o mjestima na kojima su jaka strujanja plime i oseke, koje imaju prosječnu amplitudu od 29 centimetara.

Zbog mjesta na kojemu živi jadranski je bračić razvio mnoge prilagodbe koje mu omogućuju život u ekstremnim uvjetima. Njegovo je tijelo sluzavo kako bi se zaštitilo od isušivanja u periodu oseke i manjka vlage. Sluz koju luči je njegova prilagodba na život u zoni plime i oseke.

Za pričvršćivanje najviše bira vapnenac, ali ga možemo vidjeti i na laporu. Vapnenac je grub pa se može lakše držati za njega, dok je lapor glađi pa na njemu opstaje mnogo kraće. Najviše mu odgovara blago nagnuta obala sa srednje jakim valovima i strujama.

Za njegov rast i razvoj bitna je i temperatura pa će bračić najbolje prosperirati na temperaturama nižim od 15C. Zbog toga mu i odgovara sjeverni Jadran jer su mu temperature južnijih mora previsoke. Da ovo nije slučaj, ova bi vrsta bila mnogo više rasprostranjena i mogli bismo lakše kontrolirati njeno razmnožavanje.

Listovi algi su lepezasto razgranati, a za pričvršćivanje za stjenovitu podlogu je vrlo bitno stopalo koje algi omogućuje da izdrži velike promjene struja koje njoj odgovaraju jer se time održava viši stupanj čistoće mora. Kako se mijenja sadržaj mora, voda može postati preniske kvalitete za ovu vrstu te tada ponovno u pitanje dolazi njena rasprostranjenost.

Smeđa alga ima i jednu prilagodbu vezanu uz fotosintezu, a to je da se ona prilagođuje na visoku razinu svjetlosti tako što mijenja koncentraciju pigmenata ovisno o tome koje je doba dana.

Jadranskom bračiću za razmnožavanje nije potreban nikakav vanjski faktor jer ima organe za razmnožavanje smještene u svojim rasplodnim jamicama koje se nalaze na krajevima zrelih listova. Oni se nalaze na istom mjestu kao i aerociste, algina tjelešca ispunjena plinom koji ju drži u ispravnom položaju.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *