Zrak koji udišemo više nije prijateljski

Zrak koji udišemo, koji nas održava na životu i omogućuje nam postojanje nije više naš najbolji prijatelj. Sintagma „izlazim van uzeti malo svježeg zraka“ sve je dalje od istine jer zrak koji udišemo sve je manje svjež i zdrav, osobito ako živimo u gradskim područjima.

Cestovni, zračni i željeznički promet, industrija, toplinsko zagađenje, požari, pješčane oluje, ljudski nemar – toliko je mnogo faktora koji djeluju na kvalitetu zraka, a mali čovjek na njih ne može utjecati u većoj mjeri.

Otkrijmo zajedno kakav je zrak koji nas okružuje i kojeg udišemo. Koliko utječe na naše zdravlje i kvalitetu naših života? Možemo li kao pojedinci išta učiniti po pitanju njegove kvalitete? 

Što je zapravo zrak i koliko je u stvari onečišćen? 

Najniži dio atmosfere koja okružuje naš planet naziva se troposferom, a nastanjen je biljkama i životinjama. Troposfera je vrlo dinamični plinoviti sloj u kojem nastaju promjene vremena, a zrak u njoj ima različitu gustoću i sastav, ovisno o tome gdje se nalazi. Zrak je vrlo dinamičan dio troposfere, stalno putuje planetom, a vjetrovi mu stalno mijenjaju sastav noseći ga kroz razna područja. 

Svi znamo njegov osnovni sastav (dušik, kisik i argon), ali u njemu se nalaze i vrlo male količine ostalih plinova kao što su ugljični dioksid i metan. Osim malih količina raznih drugih plinova u zraku se nalaze i razne čestice kao što su čađa i metali. 

Nisu sve tvari u zraku onečišćivači, ali velik udio nečistih tvari u njemu proizveden je od strane čovjeka. Onečišćenje zraka sve je ozbiljnija opasnost svim stanovnicima, utječe na kvalitetu života i smanjuje očekivano trajanje života. 

Tvar koja naviše šteti stanovnicima europskih područja su lebdeće čestice. Riječ je o opasnim česticama, kao što su prašina, magla, dim i smog, koje kontaminiraju zrak i čine ga nečistim. Lebdeće čestice su veličine 10 PM ili manje, a što je čestica finija i manja, to je opasnija. 

Lebdeće čestice su opasne po zdravlje jer se udišu zajedno sa zrakom i tako dospiju dublje u pluća. Osim što uzrokuju razna oboljenja dišnog sustava te lebdeće čestice nastavljaju svoj put cijelim tijelom i ulaze u sve unutarnje organe gdje mogu uzrokovati razna oboljenja kao što su rak, moždani udar i slično. 

Crni dim – siguran indikator opasnosti za zdravlje

Svako izgaranje nakon kojeg nastaje crni dim znak je da je riječ o vrlo opasnom izgaranju i da se potrebno izolirati od dima što prije. Zatvorite prozore i ne zadržavajte se blizu izvora nečistoće. 

Kako se možete zaštiti od lebdećih čestica? Obične maske, pokrivala i šalovi neće spriječiti ulazak lebdećih čestica u vaša pluća. Potrebno je staviti posebnu masku koja zaustavlja prodor čestica. Želite li očistiti vlastiti dom od lebdećih čestica bit će vam potreban i uređaj s HEPA filterom zraka. 

Morate znati da gašenje požara ne znači da je opasnost prošla – čestice i dalje kontaminiraju zrak. Kad se požar ugasi a dim raziđe opasnost nije prošla. Ona se vraća u vidu pojave koja se zove oborinsko taloženje i u stvari je riječ o prisutnosti manjeg ili većeg štetnog kiselog taloženja tvari iz atmosfere koja pada na tlo putem oborine. Takve lebdeće čestice ulaze u tlo, prodiru u sve vodene površine i posljedično ulaze u naš organizam.

Crni ugljen jedan je od najčešćih sastojaka sitnih lebdećih čestica, a nastaje nepotpunim izgaranjem raznih fosilnih goriva, pa i drva. Dizelski motori su najpoznatiji zagađivači crnim ugljenom. On može naškoditi zdravlju, osobito ako je riječ o osobama koje već imaju problema s dišnim sustavom. Osim toga, on zagrijava atmosferu i utječe na klimu.

Svi smo barem jednom čuli neinformirane i neistinite fraze poput „zatvorite prozor i nema štete“ ili „kratkoročno izlaganje ne može jako naštetiti organizmu“ i slično. Nemojte dozvoliti da vas zavaravaju. Ako je razina lebdećih čestica veća od dozvoljene, maknite se što dalje ili zatvorite prozore te nosite masku. Vaše zdravlje je vaša odgovornost.

Ozon – korist i šteta posebnog oblika kisika

Svi smo čuli za ozon i ozonske rupe, ali znamo li stvarno o čemu je ovdje riječ? Ozon je vrlo reaktivan oblik kisika koji je u visokim slojevima atmosfere bitan za zaštitu od opasnog UV zračenja koje dolazi od Sunca, ali je istovremeno vrlo onečišćujuća tvar u našem sloju atmosfere.

Ozon je poznat po svojoj snazi i agresivnosti, a visoka razina ozona može nagristi velik raspon materijala, od zgrada do živog tkiva. Čak mu je i miris agresivan. Ozon jako smeta biljkama i smanjuje njihovu sposobnost fotosinteze. Time ih ometa i u rastu i u razmnožavanju što se posljedično može očitovati u smanjenom urodu i sporijem rastu šuma. 

Što se događa ljudskom tijelu kada se izloži ozonu – obliku spoja s tri atoma kisika? Ljudsko tijelo pokušava spriječiti prodor ozona u pluća. Posljedica toga je smanjivanje količine kisika koja ulazi u naše tijelo i koji nam je potreban za život. Tada srce sve teže radi pa ljudi izloženi ozonu obolijevaju od raznih srčanih bolesti ili razvijaju bolesti dišnog sustava, kao što je recimo astma.

Evo što još možemo pronaći u zraku, a nije dobro za nas

Osim gore navedenih ozona i lebdećih čestica koje utječu na naše zdravlje i prirodu oko nas, postoje još neki spojevi i čestice koji kvare zrak koji udišemo. 

Jedan od takvih plinova je i dušik, čiji spojevi redovito onečišćuju zrak. Ovdje moramo posebno spomenuti amonijak, otrovan spoj koji negativno utječe na sva živa bića i prirodu. Tu su i sumporov dioksid, benzen, ugljikov monoksid i razni teški metali. 

Dugotrajna izloženost ovim lošim spojevima ili česticama može uzrokovati oštećenje genetskog materijala ili maligne bolesti. Benzen je jedan od takvih spojeva, a većina benzena u zraku posljedica je izgaranja goriva u vozilima. 

Još jedan spoj i veliki onečišćivač nastaje izgaranjem drva ili ugljena te kao produkt ispušnog sustava automobila. To je BaP ili benzopiren, spoj koji iritira oči, nos i grlo.

Jeste li znali…

Da dugotrajno udisanje lošeg zraka može utjecati na ljudski reproduktivni sustav?

Da može utjecati na jetru, slezenu i krv?

Da samo 3% Europljana uživa u preporučenoj koncentraciji ozona dok ostalih 97% udiše prekomjerne doze ovog štetnog plina?

Da se i morska sol smatra onečišćujućom tvari?