Svijet oko nas prepun je zanimljivih životinja i biljaka, a ni alge nisu iznimka. Zanimljivo je kako one nisu ni životinje ni biljke, ali imaju karakteristike i jedne i druge skupine. Danas ćemo razgovarati o algama, gdje se nalaze, gdje se koriste, koje su popularne vrste i postoje li neke otrovne alge koje valja izbjegavati.
Što su alge?
Alge su fascinantna bića na koja često zaboravimo. To su jednostanični ili višestanični organizmi koji provode fotosintezu, slično kao i biljke. Ipak, one su u svojoj vlastitoj biološkoj kategoriji. Postoji toliko vrsta algi da ih zapravo možemo naći u svim duginim bojama – od mikroskopskih fitoplanktona, koji boje naše more u plavo, do ogromnih smeđih algi koje formiraju podvodne šume, alge su zaista posebne.
One su prvenstveno vodeni organizmi i mogu se naći gotovo svugdje gdje ima vode. Njihova raznolikost opaža se u svim vrstama okruženja, od slatkih voda do morskih dubina, od polarnih ledenjaka do toplih izvora. Čak postoje i neke koje žive na tlu, kamenju ili drvetu.
Zeleni pokrovi koje često viđamo na stijenama uz obalu su također vrsta algi – pripadaju podskupini smeđih organizama. Čak i sluzavi sloj koji se ponekad stvara na površini ribnjaka ili bazena je zapravo kolonija, ni manje ni više, no algi.
One su iznimno važne za naš ekosustav. Pomažu u održavanju ravnoteže kisika i ugljikovog dioksida u atmosferi. Fitoplankton, mikroskopska vrsta algi, proizvodi oko polovicu ukupnog kisika na Zemlji – svi nekako vjerujemo da su drva zaslužna za naš kisik, a zapravo ne znamo ništa o ovim algama. One također pružaju hranu i sklonište mnogim drugim morskim vrstama.
Kako ljudski utjecaj na okoliš raste, tako raste i naše zanimanje za alge. Njihove sposobnosti da brzo rastu i prilagode se različitim uvjetima čine ih potencijalnim rješenjem za niz izazova, od proizvodnje biogoriva do prehrane. One nisu samo zanimljive zbog svoje raznolikosti i ljepote, već su ključne za zdravlje našeg planeta. Bez algi, svijet kako ga poznajemo, ne bi postojao.
Jesu li alge biljke ili životinje?
Alge predstavljaju zanimljivu skupinu organizama na razmeđi između biljaka i životinja. Iako se često svrstavaju u biljke zbog svoje sposobnosti da provode fotosintezu, one zapravo ne pripadaju biljnom kraljevstvu. Dakle, možemo reći da alge nisu ni životinje ni biljke, već su u svojoj vlastitoj biološkoj kategoriji.
Alge pripadaju skupini organizama zvanoj protisti – ovo su uglavnom jednostanični organizmi i imaju odlike svojstvene biljkama, životinjama i gljivama. Protisti su eukariotski organizmi, što znači da imaju složenije stanice s različitim unutarnjim strukturama, uključujući jezgru koja sadrži nasljedni materijal.
Fotosinteza kod algi omogućava im da pretvaraju svjetlost u energiju, baš kao i kod biljaka. Međutim, za razliku od biljaka, alge nemaju karakteristične organe poput korijena, stabljika ili lišća. Umjesto toga, alge imaju jednostavnije tjelesne strukture. Kod nekih vrsta algi čak postoji sličnost sa životinjama jer se hrane drugim mikroorganizmima i/ili apsorbiraju hranjive tvari iz okoline.
Također, alge nemaju strogo uspostavljene mehanizme za razmnožavanje kakve imaju biljke i životinje. Tu se ipak malo razlikuju od njih. Umjesto toga, mnoge vrste algi razmnožavaju se na razne načine, uključujući diobu stanica, spolno razmnožavanje ili formiranje spora.
Ukratko, alge su zanimljiva bića koja spajaju karakteristike biljaka i životinja, ali ne pripadaju nijednoj od tih kategorija. Umjesto toga, one su dio raznolikog i fascinantnog svijeta protista, čime dodatno ukazuju na složenost i raznolikost života na našem planetu.
Gdje mogu pronaći alge?
Alge su nevjerojatno raznolike i prilagodljive, što im omogućuje da žive u različitim staništima širom svijeta. Evo nekoliko uobičajenih staništa gdje možete pronaći alge i nekoliko vrsta koje biste možda mogli i fotografirati…
- Oceani i mora
Ovdje možete pronaći najveću raznolikost algi, od mikroskopskih fitoplanktona do ogromnih morskih algi. Neki primjeri uključuju kelp (Macrocystis pyrifera), velike smeđe alge koje formiraju podvodne šume u hladnijim morskim vodama, ali i crvene alge (Rhodophyta) koje se često koriste u prehrani, poput Nori (Porphyra) ili Dulse (Palmaria palmata).
- Slatkovodna jezera, rijeke i potočići
Slatkovodne alge mogu se naći u mirnim i tekućim vodama. Neki primjeri uključuju zelene alge (Chlorophyta) koja preferiraju slatkovodna staništa – podvrste su Spirogyra i Volvox. Osim njih, možemo uočiti i dijatomeje (Bacillariophyta), jednostanične, staklene oklopnike koji igraju važnu ulogu u vodnim ekosustavima kao primarni proizvođači.
- Vlažna tla i kamenje
Neki tipovi algi dovoljno su prilagodljivi da prežive na vlažnim površinama koja nisu potpuno uronjena u vodu. Dobar su primjer praske (Trentepohlia) koje su vrsta zelenih algi s narančastim pigmentom i rastu na kamenju, drveću i zidovima. Osim njih, poznajemo i Zygnematophyceae, grupu zelenih algi koje se mogu naći u tlima ili na vlažnim površinama.
- Topli izvori i geotermalna područja
U ovim ekstremnim uvjetima, neke vrste algi uspijevaju zahvaljujući svojoj otpornosti na visoke temperature. Tu ubrajamo cyanobakterije (plavo-zelene alge) koje tehnički nisu alge, ali koriste fotosintezu i često se svrstavaju s algama. U geotermalnim područjima također možemo pronaći vrste poput Calothrix i Oscillatoria.
Gdje se alge koriste?
Alge su nevjerojatno korisne i u procesima proizvodnje, ali i za malenog čovjeka. Navodimo deset načina na koje se koriste i sigurni smo da barem neke od ovih stvari nikada niste čuli!
- Alge su ukusne.
Mnoge su alge bogate hranjivim tvarima poput proteina, vlakana, vitamina i minerala. Crvene alge poput Nori (Porphyra) koriste se za sushi, dok se smeđe alge poput Wakame (Undaria pinnatifida) često koriste u azijskim juhama.
- Alge su i odličan dodatak prehrani.
Spirulina (Arthrospira platensis) i Chlorella su dvije vrste mikroalgi koje se često koriste kao dodaci prehrani zbog visokog sadržaja proteina, vitamina, minerala i antioksidansa. Nerijetko ih koriste i vegani kojima je teško unijeti određenu količinu proteina pa ih nadomještaju na ovaj način.
- Želiranje – alge su spas za kolače.
Agar-agar, koji se dobiva iz crvenih algi, koristi se u prehrambenoj industriji kao sredstvo za zgušnjavanje, geliranje i stabiliziranje. Na taj način pogodan je i za vegane, odnosno vegetarijance pa se posebno koristi u proizvodima namijenjenima za te skupine.
- Protuupalna kozmetika.
Alge su sve češći sastojak u kozmetičkim proizvodima zbog svojih hidratantnih, antioksidativnih i protuupalnih svojstava. Dodaju se u proizvode za njegu kože, maske za lice i šampone, ali i u one proizvode koji su ciljano namijenjeni ljudima s osjetljivom kožom.
- Proizvodnja biogoriva.
Alge se istražuju kao održiv izvor za proizvodnju biogoriva zbog svoje sposobnosti da brzo rastu i pretvaraju sunčevu energiju u biomasu. Neki vjeruju da će u budućnosti alge biti od jako velike važnosti za našu industriju.
- Ekstrakcija metala.
Neki sojevi algi mogu akumulirati metale iz vode, što ih čini korisnim za bioremedijaciju i ekstrakciju metala iz zagađenih voda. Dugoročno bi ove tehnologije mogle biti jako bitne jer je stopa zagađenja vode danas sve viša i viša.
- Uklanjanje ugljičnog dioksida.
Alge igraju važnu ulogu u smanjenju emisije stakleničkih plinova jer apsorbiraju ugljični dioksid tijekom fotosinteze. One se istražuju kao potencijalna rješenja za uklanjanje CO2 koji je rezultat industrijskih emisija. Sad već polako uočavamo uzorak – alge su zaista biološki prihvatljiva opcija koja će u budućnosti imati veliku važnost.
- Gnojiva koja su ekološki prihvatljiva.
Alge se mogu koristiti kao organsko gnojivo zbog visokog sadržaja hranjivih tvari i njihove sposobnosti da poboljšaju kvalitetu tla. Neke od algi također imaju svojstva kojima odbijaju insekte pa se zbog toga koriste kao korisna i zdravija alternativa pesticidima.
- Raznolika stočna hrana.
Alge se koriste kao alternativni izvor proteina u stočnoj hrani, smanjujući važnost soje i ribljeg brašna. U budućnosti će biti jako bitno dobro rasporediti proizvodnju raznih namirnica kako ne bismo imali priliku svjedočiti monopolu određenih industrija.
- Bioplastika koja će spasiti Zemlju.
Alge se istražuju kao održiva sirovina za proizvodnju bioplastike. Neki sojevi algi proizvode polimere koji se mogu koristiti za izradu biorazgradive plastike, ali ovo je još uvijek ideja koja se nije u potpunosti afirmirala.
S ovih 10 primjera vidimo koliko su alge korisne u različitim industrijama i aspektima našeg života. Njihova široka primjena i održivost čine ih nevjerojatno vrijednim resursom za budućnost, a sigurni smo da će to uskoro postati jasno i proizvođačima koji će se algama okrenuti zbog manjih troškova i zdravije proizvodnje.
Jesu li alge otrovne ili pak jestive?
Kad je riječ o algama, otrovnost/jestivost variraju ovisno o vrsti alge i mjestu na kojem ista raste. Mnoge su alge potpuno jestive, a druge mogu biti otrovne. Naravno, takav generički odgovor ne znači nam puno, stoga ćemo u narednim paragrafima bolje pogledati koje su to alge jestive, a koje ne.
Jestive alge koriste se kao hrana širom svijeta, posebno u azijskoj kuhinji. Neki popularni primjeri uključuju crvenu algu Nori, koja se koristi za omatanje sushija, smeđu algu Wakame koja se dodaje miso juhama, i Spirulinu, mikroalgu koja se koristi kao dodatak prehrani. Ove alge ne samo da su sigurne za konzumaciju, već su i bogate hranjivim tvarima, uključujući proteine, vitamine i minerale.
Međutim, postoje i alge koje mogu biti štetne ako se konzumiraju. Na primjer, neke plavo-zelene alge (cyanobakterije) mogu proizvesti toksine koji mogu biti štetni za ljude i životinje ako se progutaju. Takve toksične alge često su povezane s „cvjetanjem“, fenomenom stvaranja sluzi na površini zagađenih voda.
U nekim slučajevima, školjke i drugi morski organizmi mogu akumulirati otrove iz otrovnih algi koje konzumiraju. To može dovesti do paralitičkog trovanja školjkama (PSP) – ljudi koji jedu zaražene školjke mogu iskusiti teške simptome, pa čak i smrt ako se stanje ne liječi pravodobno.
Važno je napomenuti da većina algi koje se prodaju za konzumaciju prolaze strogu kontrolu kvalitete kako bi se osigurala njihova sigurnost. Ako želite sami sakupljati i jesti alge, preporučuje se prije toga potražiti savjet stručnjaka, ali i pokoji savjet lokalnih stanovnika koji već dobro poznaju floru i faunu određenog staništa.
Jesu li alge zaštićene i smiju li se „brati“?
Alge kao cjelina nisu zaštićene jer su vrlo raširene i vrlo brojne u prirodi. Međutim, postoje određene vrste algi koje imaju određenu ekološku važnost ili su pak vrlo osjetljive i fragilne – takve jedinke mogu biti zaštićene.
Postoje područja kelp šuma, odnosno prostora koje nastanjuje divovski kelp (Macrocystis pyrifera) i ona mogu biti zaštićena jer su vrijedan ekosustav. Ove šume važno su stanište i izvor hrane za mnoge morske vrste, uključujući ribe, rakove, morske ptice i sisavce.
Područja bogata algama mogu biti zaštićena u okviru nacionalnih parkova, parkova prirode ili rezervata. Cilj ovih zaštitnih mjera je očuvanje bioraznolikosti i podrška održivim ekosustavima, kao i pružanje prilika za istraživanje, obrazovanje i rekreaciju. Mjere zaštite mogu ograničiti aktivnosti kao što su ribolov, sakupljanje algi i druge ljudske intervencije.
Ovisno o zakonima i propisima određene zemlje ili regije, neke vrste algi mogu biti posebno zaštićene, što znači da je njihovo sakupljanje, oštećenje ili uništavanje zabranjeno ili strogo regulirano. Ako ste zainteresirani za sakupljanje algi za osobnu upotrebu ili prodaju, važno je provjeriti lokalne propise kako biste osigurali da to činite legalno i održivo.
Ukratko, iako alge kao cjelina nisu zaštićene, određene vrste algi ili područja bogata algama mogu biti zaštićeni kako bi se očuvala bioraznolikost i zdravlje morskih ekosustava. Koje su to alge najčešće zaštićene diljem svijeta? Saznajte u nastavku.
1. Acetabularia ryukyuensis – vrsta zelene alge zaštićena u Japanu.
2. Ascophyllum nodosum – smeđa alga često zaštićena u Europi radi očuvanja morskog ekosustava.
3. Bangia atropurpurea – crvena alga zaštićena u Sjevernoj Irskoj.
4. Bornetella oligospora – vrsta crvene alge zaštićena u Hrvatskoj.
5. Cystoseira amentacea – smeđa alga koja se smatra ugroženom u Mediteranu.
6. Desmarestia ligulata – smeđa alga koja je osjetljiva u regiji Magellan u Čileu.
7. Griffithsia okiensis – vrsta crvene alge zaštićena u Japanu.
8. Halymenia dilatata – crvena alga ugrožena na otocima Tristan da Cunha.
9. Sargassum horneri – smeđa alga smatrana invazivnom vrstom na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, ali zaštićena u dijelovima istočne Azije.
10. Zonaria tournefortii – smeđa alga koja je zaštićena u Hrvatskoj.
Važno je napomenuti da se status zaštite može mijenjati tijekom vremena i ovisno o geografskoj lokaciji pa je uvijek preporučljivo provjeriti trenutne informacije i propise u vašoj regiji prije sakupljanja algi, ukoliko je to vaš plan.
Imaju li alge ljekovita svojstva?
Alge imaju brojna ljekovita svojstva, a njihova upotreba u tradicionalnoj medicini seže nekoliko stoljeća unazad. Znanstvena istraživanja posljednjih desetljeća sve više potvrđuju neka od tih ljekovitih svojstava, što čini alge sve zanimljivijima i u farmaceutskoj industriji. Ako vas zanima koji je potencijal algi u ovom području, nastavite čitati.
- Antioksidativna svojstva.
Alge sadrže prirodne antioksidante poput fenola, flavonoida i klorofila, a oni pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Slobodni radikali mogu dovesti do oštećenja stanica, što povećava rizik od raznih bolesti, uključujući rak i kardiovaskularne bolesti.
- Protuupalna svojstva.
Neki spojevi u algama, kao što su fukoidan (iz smeđih algi) i sulfatirani polisaharidi (iz crvenih i zelenih algi), pokazali su protuupalno djelovanje. To može biti korisno u ublažavanju upala i smanjenju boli kod stanja poput artritisa i upalnih bolesti crijeva.
- Potpora imunološkom sustavu.
Alge kao što su Spirulina i Chlorella sadrže vitamine, minerale i druge hranjive tvari koje mogu pomoći u jačanju imunološkog sustava. Svi znamo da je danas bitno na prirodne načine graditi zdravlje našeg imunološkog sustava i na taj način paziti na vlastito zdravlje.
- Kontrola šećera u krvi.
Istraživanja su pokazala da ovi organizmi mogu imati blagotvoran učinak na razinu šećera u krvi, što može biti korisno za osobe s dijabetesom, ali i za one koji već boluju od određenih stanja kod kojih je posebno bitno održavati uravnotežen šećer u krvi.
- Potpora probavi.
Alge su prirodni izvor vlakana i mogu poboljšati stanje vaše probave te potaknuti redovito pražnjenje crijeva. Također, alge sadrže probiotičke tvari koje mogu pomoći u održavanju zdrave ravnoteže crijevne mikroflore, a ona je izuzetno bitna za naše zdravlje. Danas znamo da je mikrobiom crijeva zapravo povezan i sa zdravljem našeg živčanog sustava.
- Smanjenje kolesterola.
Neki spojevi prisutni u algama mogu pomoći u snižavanju lošeg (LDL) kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ti spojevi uključuju polifenole i fitosterole koji se danas sve više i više istražuju.
- Potpora mršavljenju.
Alge mogu pomoći u smanjenju tjelesne mase djelujući kao prirodni apetitni supresant, odnosno kao tvar koja smanjuje vaš apetit i pomaže vam da jedete manje. One također poboljšavaju probavu, što je bitno za ljude koji mijenjaju tjelesnu kilažu jer se nerijetko dogodi da unose premalo vlakana.
Iako ovi organizmi pokazuju obećavajuća ljekovita svojstva, važno je napomenuti da istraživanja još uvijek traju, a rezultati mogu varirati ovisno o vrsti same alge, ali i bolesniku. Kao i kod svih dodataka prehrani, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stručnjakom prije korištenja za liječenje zdravstvenih stanja.
Znate li 10 najpoznatijih algi na svijetu?
Kao što smo već vidjeli, alge su fascinantni i raznoliki organizmi koji igraju ključnu ulogu u mnogim ekosustavima širom svijeta. Donosimo popis 10 najpoznatijih vrsta algi, uključujući tri koje se mogu pronaći u Hrvatskoj. Sljedeće ljeto možete provesti istražujući ove zanimljive organizme.
1. Spirulina (Arthrospira platensis).
Ova mikroalga, koja je zapravo cijanobakterija, bogata je proteinima, vitaminima i mineralima, što je čini popularnim dodatkom prehrani. Spirulina se često koristi u smoothiejima zbog svojih nutritivnih vrijednosti, a također daje svakom jelu zanimljivu i intenzivnu nijansu zelene boje.
2. Chlorella (Chlorella vulgaris).
Ovo je još jedna vrsta mikroalge koja se često koristi kao dodatak prehrani zbog visokog sadržaja vitamina, minerala i proteina. Chlorella se također koristi u detoksikacijskim programima zbog svoje sposobnosti vezanja na teške metale i druge toksine.
3. Nori (Porphyra spp).
Ova crvena alga uglavnom se koristi u japanskoj kuhinji za pripremu sushija i drugih jela. Nori je dobar izvor vitamina, minerala, proteina i dijetalnih vlakana. Potpuno je sigurna za konzumaciju, ali amaterski kuhari s njom se često muče zbog nezgodne teksture.
4. Kelp (Macrocystis pyrifera).
Kelp je smeđa alga koja se može pronaći u hladnijim vodama, a poznata je po svojoj sposobnosti stvaranja velikih šuma kelpa koje pružaju stanište i hranu za mnoge morske vrste. Kelp se koristi u prehrani zbog svojih jodnih svojstava i kao sastojak u nekim dodacima prehrani.
5. Posidonia oceanica.
Ova cvjetajuća morska alga, koja je tehnički više srodna biljkama nego algama, česta je u Mediteranskom moru, a vidjeti ju možemo i uz obalu Hrvatske. Posidonia pridonosi stvaranju važnih morskih livada koje podržavaju raznolikost života i pomažu u očuvanju obalnih ekosustava.
6. Cystoseira spp.
Ova smeđa alga česta je u Mediteranu, a neke vrste, poput alge Cystoseira adriatica, mogu se pronaći i u Hrvatskoj. Cystoseira igra važnu ekološku ulogu u formiranju morskih zajednica koje pružaju staništa za mnoge vrste.
7. Caulerpa prolifera.
Ova zelena alga može se naći u toplim vodama Mediterana, uključujući i hrvatsku obalu. Caulerpa prolifera karakterističnog je izgleda zbog svojih listova u obliku peraja i stvara gusto podvodno tkanje koje pruža sklonište mnogim malim morskim organizmima.
8. Fucus vesiculosus.
Smeđa alga poznata kao mjehurasta morska trava ili morska hrastovina česta je u sjevernim morima i Atlantskom oceanu. Fucus vesiculosus koristi se u prehrambenoj industriji kao zgušnjivač, emulgator i stabilizator, a također se koristi i u tradicionalnoj medicini.
9. Sargassum.
Ovaj rod smeđih algi poznat je po plutajućim naslagama koje formiraju Sargaško more u Atlantskom oceanu. Sargassum pruža važno stanište za mnoge vrste morskih organizama, uključujući kornjače i ribe.
10. Cladophora glomerata.
Ova zelena alga nalazi se i u slatkim i u morskim vodama širom svijeta, uključujući i Hrvatsku. Cladophora može oblikovati velike kolonije koje mogu pridonijeti eutrofikaciji vodenih ekosustava, ali također pruža stanište i za mnoge organizme poput rakova i riba.
Zaključak
Alge su jedna vrlo raznolika skupina organizama koja na prvi pogled možda ne izgleda kao interesantna tema za razgovor, ali budućnost nam sprema mnoge preparate, prehrambene proizvode i lijekove s algama. Svakako se prije skupljanja ikakvih algi posavjetujte s lokalnim stanovnicima i pogledajte zakonske regulative jer postoje određene zaštićene alge.