Rijetko koja osoba na svijetu će reći da nije čula za Amazoniju, najpoznatiju svjetsku prašumu koja zauzima gotovo trećinu južnoameričkog kontinenta, a njene bogate šume i biljni i životinjski svijet prolaze kroz čak 9 južnoameričkih država. Riječ je o Brazilu, Kolumbiji, Peruu, Venecueli, Ekvadoru, Gvajani, Boliviji, Francuskoj Gvajani i državi Surinam. Ipak, najveći dio Amazonije nalazi se u Brazilu i to njen šumski dio, zbog čega je jako važna Brazilcima koji je smatraju svojim nacionalnim blagom. Nažalost, prašuma Amazonija donosi i veliku financijsku korist državi pa brazilska vlada pretjerano sječe ovu predivnu i bogatu prašumu kako bi iz toga izvukla brojne financijske benefite.
Amazonija je svoje ime dobila po rijeci koja joj je donijela život. To je rijeka Amazona oko koje se razvio bogati biljni i šumski pokrov i koja je omogućila nastajanje jako velikog broja biljnih vrsta pa se Amazonija smatra jednom od najvažnijih bioraznolikih šuma u kojoj je svoje mjesto pod suncem našlo više od 15,000 različitih biljnih vrsta.
Amazonija je u svijetu poznata i po svojim stanovnicima, a riječ je o domorodačkim indijanskim plemenima od kojih mnoga nikada nisu imala kontakte s ostatkom civilizacije i koja su vrlo osjetljiva na sve promjene vezane uz prašumu, uključujući i njenu sječu.
Kako je Amazonija dobila ime?
Amazoniji je ime dao španjolski istraživač i konkvistador Francisco de Orellana koji je bio prvi istraživač koji je proučavao ovu prašumu do koje ga je dovela rijeka Amazona. Francisco je istraživao ovo južnoameričko područje i tijekom svog putovanja došao je do prašume u kojoj je susreo skupine žena koje je nazivao ratnicama Amazonkama i po njima je nazvao prašumu u kojoj ih je susreo i gdje se s njima sukobio.
Prašuma je i inače opasno mjesto, a u vrijeme Francisca de Orellana ova je prašuma bila još opasnija pa je tijekom istraživanja prašume Francisco izgubio jako veliki broj članova posade. Velik dio života odnijela je rijeka, a velik dio ljudi izgubio je borbu s raznim bolestima i životinjama.
I sam Francisco izgubio je svoj život na jednom svom putovanju kroz Amazoniju (posjetio ju je više puta), a ubio ga je jedan od domorodačkih Indijanaca pomoću otrovne strelice.
Zašto Amazoniju nazivaju „plućima svijeta“?
Amazoniju ljudi vrlo često nazivaju plućima svijeta, a razlog za to je njena proizvodnja kisika koja iznosi više od 20 posto ukupne proizvodnje kisika u svijetu. Tako veliku količinu kisika Amazonija stvara zbog svoje veličine i bogatog šumskog i biljnog pokrova. Amazonija se prostire na gotovo 6 milijuna kilometara četvornih, a život joj daje velika vodena površina koja uključuje rijeku Amazonu i više od deset tisuća njenih pritoka koji čine jednu od najvećih vodenih mreža na svijetu.
Osim toga, Amazonija ima i veliki utjecaj na cjelokupnu svjetsku klimu zbog toga što kao i svaka prašuma na svijetu upija ugljik. U slučaju amazonske prašume riječ je o više od 100 milijardi tona ugljika godišnje, ali taj broj pada zbog pretjeranog krčenja prašume i požara koji su smanjili njen volumen pa prašuma ne može upiti više toliko veliku količinu ugljika. Zbog toga su i požari veliki klimatski problem jer dižu ove skladištene plinove iz Amazonije u atmosferu čime se povećava količina ugljikovog dioksida u zraku. To znači da prašuma koja proizvodi najveću količinu kisika na svijetu tada ujedno proizvodi veliku količinu stakleničkih plinova – prilišno šokantna činjenica.
Država Brazil, u kojoj se nalazi najveći dio amazonske prašume nalazi se vrlo visoko na ljestvici država s najvećim postotkom ispuštanja stakleničkih plinova, a kako bi se ova situacija popravila Brazil mora pošumiti nekoliko milijuna hektara tla, sve kako bi se staklenički plinovi zadržali u šumama i ne bi se ispuštali u atmosferu.
Koje su posljedice krčenja amazonske prašume?
Amazonska prašuma je stara 10 milijuna godina, a u njoj se nalazi nekoliko stotina milijardi stabala i dom je mnogih životinjskih vrsta kao što su ružičasti riječni dupini i plavi leptiri, a još dan danas biolozi koji posjećuju prašumu nailaze na neke nove biljne i životinjske vrste.
Amazonija se počela naseljavati prije 13 tisuća godina, a prvi su je počeli naseljavati ljudi s područja srednje Amerike. Tada je u Amazoniji boravilo nekoliko milijuna plemena koji su živjeli u naseljima, obrađivali polja i voćnjake i živjeli u skladu s prirodom.
Europska kolonizacija
Europska kolonizacija Amerike koja je započela u 15. stoljeću dovela je do krčenja šume kako bi se stvorila poljoprivredna zemljišta i osiguralo drvo za ogrijev i drvo za izgradnju kuća. Do 20. stoljeća kišna šuma još uvijek bila uglavnom netaknuta, ali nažalost mnoga plemena iz prašume nisu preživjela doticaj s Europljanima koji su im donijeli bolesti kao što su ospice i gripa. Od domorodačkog plemena Karipuna preživjelo je samo osmero članova, što je strašna povijesna činjenica.
U dvadesetom stoljeću Amazonija je došla pod povećalo brazilskog vojnog režima koji ju je proglasio sigurnosnim rizikom i proveo kolonizaciju prostora i reformu. Dolazak doseljenika i krčenje šume radi poljoprivrede i stočarstva dovelo je do velikog smanjenja prašume sve u svrhu zarade na stočarstvu i poljoprivredi.
Krčenje
Krčenje amazonske prašume utječe na sve nas, a s obzirom na to da se od 2000-te godine iskrčilo više od pola milijuna metara četvornih amazonske šume taj utjecaj tek treba izmjeriti. Kako bi predočili koliko je to veliki teritorij otkrit ćemo vam da je nestala prašuma veličine Francuske ili Španjolske. Ovaj se trend pojačao ulaskom države u recesiju, zbog čega Amazoniji prijeti i daljnje smanjivanje veličine.
Zbog porasta ljudske aktivnosti u Amazoniji te njenog krčenja, narušava se ravnoteža kišne šume a na nju posebno utječu šumski požari i globalno zatopljenje. Mnogi stručnjaci smatraju da će se vodeni ciklus koji se događa u Amazoniji (ciklus u kojem drveće izvlači vodu iz zemlje koja se zatim skupi u atmosferi i postaje kiša) prekinuti i da se više neće obnoviti zbog čega će doći do suše pa Amazonija potencijalno može prestati biti kišna šuma i postati savana. Još prije nekoliko desetljeća smanjila se količina oborina, a sušne sezone su sve dulje pa ne iznenađuje ovakav razvoj događaja.
Krčenje šume također ima veliki utjecaj na sve biljne i životinjske vrste koje se nalaze u prašumi i koje krčenjem gube svoj dom i koje moraju pronaći nova staništa, a velik dio njih biva ili uništen ili ubijen. Znanstvenici su izračunali da se trenutno u amazonskoj prašumi nalazi više od 10,000 ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje, a među njima su i neke endemske vrste koje se ne mogu naći nigdje drugdje nego u Amazoniji pa će zbog toga biti u potpunosti istrijebljene.
Ptičje vrste
Čak petina svih poznatih ptičjih vrsta na svijetu svoj dom je pronašla u Amazoniji, a u njoj se nalaze i mnoge opasne životinjske vrste poput pume, jaguara i ocelota, što su sve vrste divljih mačaka. Najopasnija riječna životinja je anakonda koja u rijeci Amazoni može narasti i do ogromnih dužina.
Također, Amazonija, kao najveća preostala tropska prašuma na svijetu, u sebi ima 10 posto poznate svjetske biološke raznolikosti, a njena je rijeka 15 posto ukupne količine riječnog ispusta u ocean sa svojih 6600 km riječnog toka. Ona također i sadrži najveći broj slatkovodnih vrsta riba na čitavom planetu.
Središnji dio Amazone uvršten je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine što dovoljno govori o važnosti ove rijeke za zemljin ekosustav.
Rijeka Amazona
Iako se rijeka Amazona ne smatra najduljom rijekom na svijetu (mnogi geografi smatraju da jest najduža), svi se slažu da je svakako najmoćnija. Svoje je ime dobila po domorodačkoj riječi „amasun“ što bi u prijevodu značilo „šum velike vode“.
Duga preko 6500 kilometara (od nje je duža samo rijeka Nil), ova južnoamerička rijeka ima veličanstveni sliv koji uključuje područje od preko 7 milijuna kilometara četvornih. Rijeka Amazona je toliko bogata da sadrži vode koliko zajedno sadrže tri velike svjetske rijeke: Mississippi, Jangce i Nil.
Najznačajniji pritoci Amazone su rijeka Rio Negro, koja izvire u južnim brazilskim brdima i rijeka Tapajos, velika desna pritoka Amazone dugačka gotovo dvije tisuće kilometara. Rijeka Amazona ima čak 3200 plovnih kilometara dužine što je čini najdužom plovnom rijekom na planeti.
Koliko je rijeka moćna govori fascinantna činjenica da ova rijeka svakih sat vremena u Atlantski ocean izbacuje gotovo milijun litara vode. Njene su struje i bujica toliko jake da prilikom izlaska u ocean voda iz rijeke Amazone „pogura“ oceansku vodu više od 150 kilometara daleko od obale. Vjerojatno ne znate da slatka voda koja istječe u ocean ima veliki utjecaj i na neka druga mjesta: ona primjerice podiže razinu mora oko Karipskog otočja koje je 3 centimetara više upravo zbog vode koju rijek baca u ocean.
Rijeka Amazona je također i jako široka: na samom ušću je široka 140 kilometara, a i na mnogim drugim mjestima na rijeci ne možete vidjeti drugu obalu. Na rijeci nema niti mostova jer bi trebali biti jako dugački, a niti nema razloga da ih se gradi jer nema naselja, cesta niti ničeg drugog što bi most povezivao – samo džungla.
Važnost za razvoj
Amazona je vrlo važna za razvoj južne Amerike i preko nje se obavlja veliki dio trgovine i prijevoza tereta. Upravo su se zbog toga uz nju razvila dva velika grada: Belem i Manaus.
Belem ili Grad mango stabala nalazi se na estuariju rijeke Amazone, a udaljen je od Atlantskog oceana manje od sto kilometara zbog čega se razvio u veliko trgovačko i prijevozničko središte. On je prva europska kolonija na Amazoni.
Manaus se nalazi na ušću jedne od najvećih amazonskih pritoka, rijeke Rio Negro. On je važno središte područja gornje Amazonije i važna riječna luka, a u potpunosti je okružen džunglom. U njemu živi gotovo dva milijuna stanovnika.
Grad je nastao na temeljima utvrde koju su 1669. godine sagradili portugalski kolonisti. Grad je procvao na početku 19. stoljeća, kada je bio najveći svjetski proizvođač gume, a nastavio je rasti i tijekom 20. stoljeća, a svi su ga znali pod imenom „Tropski Pariz“. Danas je grad u mnogo lošijem stanju jer nije ulagao u svoju infrastrukturu: šokantna činjenica da samo 10% stanovništva grada ima kanalizaciju govori sve!
Rijeka Amazona nije obična rijeka
Osim što je toliko moćna da pomiče oceansku vodu, rijeku Amazonu krasi još jako mnogo fascinantnih činjenica.
Većina ljudi ne zna da je prije više od stotinu milijuna godina rijeka Amazona tekla prema Tihom oceanu, suprotno od današnjeg toka, ali je morala promijeniti svoj tok nakon što su se podignule Ande.
Amazona mijenja boje pa je voda na nekim mjestima bijela (tamo gdje se topi glina s Anda s kojih se spušta) ili crna (što je posljedica brojnih ostataka bilja u vodi koje poprima crnu boju truljenjem). U tim crnim dijelovima rijeke gotovo i nema života.
Rijeka Amazona je bogata i biljnim i životinjskim svijetom. Neki od najpoznatijih stanovnika ovog područja su aligatori, majmuni i anakonde – anakonda je najveća zmija na svijetu koja može narasti do 9 metara dužine i 250 kilograma težine. U vodi se nalaze i piranje, arapai i arovane. Arapai su ribe poznate po tome što mogu narasti do veličine od dva metra, a arovani su slatkovodne ribe koje se rađaju u ustima mužjaka i tamo provode prvih nekoliko tjedana života.
Jeste li znali
Znate li da u ovoj rijeci i živi posebna vrsta dupina, amazonski ružičasti riječni dupin? Ovaj prekrasan primjerak riječnog dupina, jedan od četiri preostale vrste riječnih dupina, ugrožena je vrsta životinje u ovoj rijeci, zbog brojnih ljudskih aktivnosti koje uključuju uništavanje staništa i krivolov. Osobito su ugroženi onečišćenjem Amazone koje raste s povećanjem prometnih i trgovačkih aktivnosti te naseljavanjem uz rijeku.
U rijeci se nalazi posebna vrsta soma koji se naziva Dorado som, veliki som koji se lovi u komercijalne svrhe, a za kojeg ribari često koriste mamce napravljene od mesa ružičastog dupina. On je najcjenjenija vrsta soma, ali je samo jedna od desetak vrsta koje se mogu naći u Amazoni, najbogatijoj rijeci na svijetu što se tiče broja i brojnosti slatkovodnih riba.
Na površini rijeke nalaze se i listovi amazonskog vodenog ljiljana, a prosječna im je veličina dva metra. Debeli su oko 15 centimetara i na njih se može čak i leći jer su toliko čvrsti da nećete potonuti.