Možda vam termiti šalju trnce nelagode niz kralježnicu, ali zapravo su prilično nevjerojatna stvorenja.
Kada zanemarite činjenicu da uzrokuju goleme materijalne štete svake godine, iznenadit ćete se kada saznate da ovi mali razlagači žive prilično zanimljive živote.
Od njihovih visokih nastambi pa do fascinantne sposobnosti razmnožavanja, termiti su izuzetno zanimljiva skupina insekata s vrlo važnom ulogom u ekosustavu. U nastavku donosimo 12 nevjerojatnih činjenica o termitima.
Termiti nikad ne spavaju
Ako imate puno toga za napraviti u toku dana ili jednostavno volite ostati budni do kasno u noć i igrati video igrice, onda ćete sigurno zavidjeti termitima na sposobnosti da ostanu budni tijekom čitavog svog životnog vijeka.
Da, dobro ste pročitali. Termiti su toliko vrijedni i zaposleni da nemaju vremena sklopiti oči ni na jedan čas! Neumorno rade kako bi napravili tunele, kopali i gradili gnijezda. Prosječni životni vijek termita je dvije godine. Zamislite da dvije godine ne poželite odspavati! Čini se kao da ovi insekti maksimalno iskorištavaju svoje vrijeme na planeti.
Termiti su drevne vrste insekata
Termiti mogu živjeti samo oko godinu ili dvije, ali njihova je vrsta drevna. Oni su među kukcima koji postoje neizmjerno dugo, mnogo dulje od pojave čovjeka. Procjenjuje se da su prvi ljudi živjeli prije 4 i pol milijuna godina. Najraniji dinosauri postojali su prije otprilike 230 milijuna godina. Međutim, procjenjuje se da su vrste termita živjele još i prije, i da su stari preko 250 milijuna godina. Ovaj kukac potječe od vrste od koje potječu i žohari, a koja je živjela prije oko 300 milijuna godina i bila je mnogo drugačija od insekata kakve poznajemo danas.
Grade goleme nastambe
Dobro je poznato da termiti jedu i probavljaju celulozu koja se nalazi u drvu i proizvodima od drva. Također je prilično dobro poznato da termiti mogu uzrokovati ekonomsku štetu kada dođe do infestacije stambenih ili drugih objekata.
Međutim, ono što možda nije tako dobro poznato je da su termiti izvanredni arhitekti i graditelji, a termitnjaci su fascinacija koja zabavlja ljude. Složene nadzemne strukture humaka ne pojavljuju se u svim geografskim regijama. Neke vrste termita, uključujući sve vrste u Sjedinjenim Državama i u Europi, ne grade nadzemne humke, već postoje u potpunosti pod zemljom.
U Južnoj Americi, Africi i Australiji neke vrste termita mogu graditi humke visoke do 8 metara. U nekim slučajevima izgradnja termitnjaka može potrajati i do pet godina, a termiti neprestano popravljaju oštećena područja.
Termitnjaci se uglavnom sastoje od sline termita, izmeta i gline. Termiti pažljivo grade humke koji se sastoje od niza tunela za protok zraka i za kretanje prostorom dok traže hranu.
Vojnici i radnici su slijepi
Ovisno o vrsti termita, kolonija ovih kukaca je obično podijeljena u kaste i postoji stroga društvena hijerarhija, baš kao i kod mrava. U termitskom društvu postoje kralj i kraljica, reproduktivni, nezreli termiti, nimfe, radnici i vojnici. Kralj i kraljica imaju krila i funkcionalne oči, ali ostatak kolonije rađa se bez krila i slijep.
Da, termiti rade bez osjetila vida. Ionako im to nije potrebno jer ova marljiva stvorenja provode cijeli život u ograničenjima svog vlažnog, mračnog gnijezda.
Komuniciraju uz pomoć feromona ili posebnog kemijskog mirisa. Imaju posebne žlijezde na prsima kojima ostavljaju mirisne tragove koji vode ostale radnike.
Kraljica termita može položiti milijune jaja u godini
Kolonije termita osnivaju kralj i kraljica, jedini par koji se može razmnožavati. Budući da kraljica može položiti milijune jaja, jedan reproduktivni par termita već je dovoljan za rast populacije kolonije. Kraljica termita može položiti i do trideset tisuća jajašaca dnevno. Mogu živjeti više od deset godina. Dakle, u svom životnom vijeku mogu proizvesti više od 100 milijuna jajašaca.
Matice se nakon parenja i osnivanja kolonije usredotočuju na reprodukciju. Ostaju u svojoj komori, brinu se o svojoj djeci i parenju te polažu jaja. Također, kralj i kraljica stvaraju ili proizvode feromone. Feromoni pomažu regulirati život u gnijezdu i određuju koliko će se ličinki razviti u vojnike, radnike ili trutove.
Puno jedu
Termiti naporno rade i ne spavaju pa ne čudi što i puno jedu. Jedna kolonija termita godišnje može pojesti i do pola tone drva, što je ekvivalent oko 650 bejzbolskih palica. S obzirom na njihovu veličinu, ovaj broj je ogroman.
Proizvode puno plinova
Krave to rade, ovce to rade, čak i jeleni koji probavljaju.
Pa, i termiti to rade. Da, ova sićušna gladna stvorenja također prde.
Baš poput goveda i drugih preživača (to jest, životinja koja izvlači hranu iz želuca i ponovno je žvače), termiti imaju bakterije u svojim crijevima koje razgrađuju biljni materijal. I baš kao kod goveda i drugih preživača, jedan od nusproizvoda ove razgradnje je metan.
Metan je staklenički plin oko 30 puta jači od ugljičnog dioksida, a sve veće industrijske i poljoprivredne emisije uvelike pridonose globalnom zatopljenju.
Globalno se procjenjuje da su termiti odgovorni za oko jedan do tri posto svih emisija metana. Možda zvuči malo, ali to je do 20 milijuna tona metana svake godine koji izlazi iz stražnjica ovih skromnih insekata.
Međutim, za razliku od nas ljudi, ovi insekti imaju ugrađen sustav filtera u svojim nastambama za uklanjanje ovog stakleničkog plina prije nego što se emitira u širu atmosferu.
U studiji, objavljenoj u PNAS-u, znanstvenici su otkrili da oko polovicu ukupnog metana koju emitiraju termiti razgrađuju bakterije unutar termitnjaka i ispod tla prije nego što uđe u atmosferu. Skupina bakterija nazvanih metanotrofi živi u tlu i koristi metan kao primarni izvor energije.
Izgleda da je ekološka osviještenost termita velika!
Termiti su, zapravo, jestivi
Dobro ste pročitali, termiti su jestivi. U nekim kulturama ljudi ih jedu kako bi izliječili bolest ili da bi se prehranili. U Singapuru se kraljica termita smatra delikatesom. Singapurci tradicionalno jedu ovog kukca ili živog ili namočenog u rižino vino ili neki drugi alkohol. Macu Indijanci također jedu termite kada su suočeni s nestašicom hrane.
Neki pojedinci u Amazoniji smatraju termite lijekom protiv hripavca i gripe. Kako bi izliječili gripu, spaljuju gnijezda termita i udišu dim koji izlazi iz njih. Za liječenje kašlja jedu juhu od kuhanih termita i šećera.
Ako vas to baš jako zanima, neke recepte za spremanje termita za jelo možete pronaći ovdje.
Vojnički termiti zaštitnici su kolonije
Neki termiti su rođeni vojnici. Imaju ogromne mandibule kojima se bore protiv grabežljivaca ili uljeza kao što su mravi, koji su najčešći neprijatelji kolonija termita.
Također se rađaju s ogromnim glavama koje ponekad koriste kako bi blokirali tunele koji vode do njihovog gnijezda, sprječavajući uljeze da uđu.
Osim što štite gnijezdo, vojnici ponekad izlaze s radnicima kako bi ih zaštitili u ekspedicijama traženja hrane. Vojnički termiti, međutim, nisu tako česti kao radni i čine vjerojatno oko 15% kolonije. Ali baš kao i radnici, i žene mogu biti vojnici.
Mravi i termiti su smrtni neprijatelji
Mravi i termiti ne mogu koegzistirati osim ako mravi ne nauče kako se pomiriti s termitima. Mravi se smatraju najvećim prirodnim predatorima termita pa ih čak i neki istrebljivači koriste kako bi se riješili ovih opakih drvojeda. Dakle, ako imate uspostavljenu koloniju mrava u dvorištu, gotovo je nemoguće da ćete vidjeti uspostavljenu koloniju termita.
Ako termiti već uništavaju vaš posjed i želite ih se riješiti, namamljivanje mrava na vaš posjed može biti dobar potez. Ali pazite da ne namamite previše mrava ili opasnih vrsta jer to može uzrokovati više štete nego koristi.
Njihova prisutnost je važna za okoliš
Unatoč tome što uzrokuju velike materijalne štete, termiti igraju vitalnu ulogu u ekosustavu. Oni nisu samo drvojedi, već i razlagači. Ovi gladni insekti pomažu razgraditi biljke. Oni jedu šumu i razgrađuju žilava, ali bitna vlakna u njoj, pretvarajući trula i mrtva stabla u plodno tlo.
Termiti su jedni od brojnih insekata koji čine naše šume zdravima. Oni dodatno poboljšavaju stanje tla kada prave tunele tako što prozračuju zemlju. Dodani kisik potiče novi rast.
Termiti su higijenski insekti
Možda zvuči ironično, ali termiti su čista stvorenja, unatoč boravku u zemlji i prljavštini. Ovi insekti troše puno truda i vremena na dotjerivanje i održavanje čistoće jedni drugih. I rade to sa svrhom. Budući da žive u prljavštini, mogu biti skloni nakupljanju parazita i bakterija. Održavanje čistoće njihov je način da drže te štetne bakterije i parazite pod kontrolom u svom gnijezdu. Dobra higijena ključna je za njihov opstanak.
Za kraj, ali ne manje važno, jeste li znali da su većina termita ličinke? Ako ste vidjeli živog termita radnika, vjerojatno ste pomislili da su oni još uvijek ličinke. Pa, takvi i ostaju. Izgledaju kao ličinke, meke i mliječne, jer i jesu ličinke.
Za razliku od drugih insekata, termiti nemaju egzoskelet. Jedine termitske jedinke u koloniji koji postižu punu zrelost su kralj i kraljica.
Stanje stalne ličinke termita daje im veliku fleksibilnost. Svi termiti dolaze iz jaja. Jaja će se izleći i postati ličinke, a zatim se razviti u bilo koju kastu. Većina ličinki razvije se u radilice. Neki radnici prolaze dvostupanjsko presvlačenje i pretvaraju se u vojnike. Stariji termiti mogu čak doživjeti takozvano regresivno presvlačenje pri čemu se vraćaju u prethodnu fazu života termita.
Gdje se nalaze termiti u Europi?
Termiti se nalaze u cijeloj Europi, no najčešće se nalaze u mediteranskim zemljama poput Španjolske, Italije, Francuske, Hrvatske i Grčke. Također ih ima u dijelovima srednje i istočne Europe poput Njemačke, Poljske, Mađarske i Rumunjske. Oni uspijevaju u toplim klimama, pa ih je vjerojatnije pronaći u južnim dijelovima kontinenta. Termiti se također mogu naći u urbanim sredinama jer ih privlače drvene konstrukcije i zgrade.
U Hrvatskoj živi samo jedna vrsta termita, mračni termit (Leucotermes lucifugus), a stanište mu je u području južne Dalmacije i Makedonije.
Hladnija klima na sjeveru Europe manje je pogodna za opstanak i širenje kolonija termita Termita, primjerice, uopće nema u Velikoj Britaniji zbog vlažnih prilika.
Termiti su nužna komponenta zdravog prirodnog okoliša, unatoč činjenici da su vlasnicima kuća smetnja. Nije neuobičajeno da se nalaze na svim kontinentima osim na Antarktici, a njihovu vrijednost za ekosustav treba prepoznati. Važnost njihove uloge u prirodnom ciklusu ne treba prenaglašavati, nego je shvaćati kao prijetnju isključivo kroz njihovu destruktivnu moć.