Moguće je da će vam u opisivanju čudnovatog kljunaša ponestati pridjeva za opis. Čudnovati kljunaš je jedinstveno poluvodeno stvorenje, endemsko za Australiju, koje zbunjuje znanstvenike od svog otkrića. I dok su mu njegove osobine pomogle da stekne svjetsku slavu, još uvijek puno toga ne znamo o ovoj zagonetnoj životinji.
Međutim, evo nekoliko zanimljivih stvari koje znamo o čudnovatom kljunašu. Neke imaju smisla, a druge, iskreno, samo vode do dodatnih pitanja.
1. Čudnovati kljunaš nema želudac
Čudnovati kljunaš se hrani beskralješnjacima koji žive na dnu rijeka i jezera – crvima, ličinkama insekata, račićima – ali ta hrana ide izravno u njihova crijeva iz jednjaka. Nemaju vrećicu probavnih enzima ili kiselina da ga razgrade. Studija objavljena u Genome Biology pokazala je kako je nekoliko različitih gena povezanih s probavom i želucem izbrisano ili deaktivirano u ovoj životinji. Jedan od mogućih razloga je taj što obroci čudnovatog kljunaša koji žive na dnu voda mogu sadržavati visok sadržaj kalcijevog karbonata, tvari koja neutralizira želučanu kiselinu. Nema potrebe za probavnom kiselinom ako se ona stalno poništava odabirom jela.
2. Kljun čudnovatog kljunaša daje mu “šesto čulo”
Kada roni pod vodom, kljunaš je u osnovi slijep i ne može ništa namirisati. Nabori kože mu privremeno prekrivaju oči, a nosnice mu se zatvaraju kako bi postale vodonepropusne. Zaroni obično traju između 30 i 60 sekundi. Njegov kljun, međutim, ima elektroreceptore i mehanoreceptore koji mu omogućuju otkrivanje električnih polja koja se nalaze oko svih živih bića. Elektroreceptori su neophodni za otkrivanje živih organizama za jelo prilikom kopanja po riječnom dnu.
3. Čudnovati kljunaš je nekada bio div
Drevne verzije mnogih modernih životinja, uključujući pingvine, bile su golema čudovišta u usporedbi sa životinjama koje poznajemo danas – a ni čudnovati kljunaš nije ništa drugačiji. Godine 2013. otkriće jednog jedinog zuba pomoglo je istraživačima da identificiraju pretpovijesnog kljunaša koji je bio duži od jednog metra — dvostruko veći od moderne životinje.
4. Čudnovati kljunaš je sisavac koji liježe jaja
Čudnovati kljunaš nije jedini sisavac koji polaže jaja (četiri vrste ježaca također polažu jaja), ali osobina je neobična. Ne zna se mnogo o životnom ciklusu kljunaša. Mužjaci ne igraju nikakvu ulogu u uzgoju potomaka nakon parenja. Ženka nosi jaja dva do četiri tjedna nakon čega slijedi još jedan tjedan inkubacije, u kojem ženka kruži oko njih od glave do repa. Nakon što se izlegu, mladi sišu mlijeko iz posebnih mliječnih dlačica nekoliko mjeseci prije nego što se osamostale.
Godine 2008. znanstvenici su dešifrirali cijeli DNK čudnovatog kljunaša i utvrdili da, u skladu s pomalo bizarnim izgledom životinje, kljunaš dijeli gene s gmazovima, pticama i sisavcima.
5. Mlijeko kljunaša moglo bi biti lijek protiv superbakerija
Iako se kljunaši rađaju iz kožastih jaja, majka doji mladunčad. Međutim, ženka kljunaša nema bradavice. Umjesto toga, njeno mlijeko izlazi iz kanala mliječne žlijezde na trbuhu. Bebe ga piju tako što ga isisavaju iz nabora majčine kože ili njezinog krzna.
Budući da ženka kljunaša nema sterilan način za isporuku mlijeka, potrebna joj je dodatna zaštita od bakterija u okolišu. Znanstvenici su 2010. otkrili da mlijeko kljunaša ima antibakterijska svojstva koja mogu pomoći u borbi protiv otpornosti na antibiotike. Studija objavljena u časopisu Structural Biology Communications utvrdila je da protein ima strukturu poput prstena, pa su ga istraživači nazvali protein Shirley Temple, prema dječjoj glumici poznatoj po svojim kovrčavim pramenovima. Ova struktura je jedinstvena i mogla bi ukazivati i na jedinstvenu terapeutsku funkciju – i, kažu istraživači, možda je igrala važnu ulogu u evoluciji sisavaca.
6. Mužjak čudnovatog kljunaša ima otrovnu ostrugu
Čudnovati kljunaš je jedan od samo nekoliko otrovnih sisavaca, što je jedna od njihovih reptilskih karakteristika. Ali za razliku od zmija, otrov čudnovatog kljunaša nije u njegovim zubima. Umjesto toga, mužjaci imaju šuplju ostrugu na svakoj stražnjoj nozi iz koje se ispušta otrov—ali samo tijekom razdoblja parenja. Otrov može ozbiljno ozlijediti (ali ne i ubiti) ljude, iako može biti smrtonosan za manje životinje. Znanstvenici misle da je otrov namijenjen onesposobljavanju suparničkih mužjaka. To je jedan od načina da pobijedite konkurenciju.
7. Čudnovati kljunaš ima 10 spolnih kromosoma
Sisavci obično imaju samo jedan par kromosoma koji određuju spol, ali kljunaš ima pet parova. Još čudnije je to što neki od tih Y kromosoma dijele gene sa spolnim kromosomima koji se nalaze kod ptica. Da, ptica. Moguće je da su spolni kromosomi sisavaca i spolni kromosomi ptica evoluirali u isto vrijeme, a čudnovati kljunaš bi mogao biti ključ za otkrivanje toga.
8. Znanstvenici su mislili da je prvi poznati kljunaš prijevara
Kada je prvi primjerak kljunaša poslan natrag u Englesku iz Australije u kasnom 18. stoljeću, znanstvenici koji su ga ispitivali mislili su da se netko zeza s njima. “To [biće] prirodno pobuđuje ideju o nekom varljivom planu”, napisao je zoolog George Shaw u prvom znanstvenom opisu kljunaša, objavljenom 1799. godine.
Doista, jedinstveni izgled kljunaša – pačji kljun i stopala, vidrino tijelo i krzno te dabrov rep – samo što ne vrišti “prijevara”. Iako je Shaw sumnjao u njegovu autentičnost, ipak je tom stvorenjeu dao latinsko ime, Platypus anatinus ili “patka s ravnim stopalima”. Jedan od najznamenitijih i najčudnijih aspekata kljunaša – njegova sposobnost polaganja jaja – nije otkriven još 100 godina.
Znanstveno ime ovog stvorenja danas je Ornithorhynchus anatinus i jedini je živući predstavnik svoje obitelji i roda.
9. Čudnovati kljunaš nema zube
Prvo nema želudac, a sada nema ni zube. Kako čudnovati kljunaš uopće jede? Čudnovati kljunaš gubi zube kada počne jesti čvrstu hranu, što je čudnovato. Zatim razvije diskove napravljene od keratina (materijala koji čini kopita i kandže) koje koristi za mljevenje hrane. Kad kljunaš roni tražeći hranu, također grabi pijesak i šljunak s riječnog dna. Sa svim tim u ustima, izranja na površinu po zrak i počinje “žvakati” meljući šljunak i svoj plijen zajedno.
Također koristi svoj specijalizirani jezik prekriven šiljcima za usmjeravanje hrane u i iz svojih obraznih vrećica, gdje se hrana melje sa šljunkom i više puta filtrira dok probavljivi dijelovi ne budu spremni za gutanje. Ovaj dugi uski jezik može biti duljine do 18 centimetara.
10. Čudnovati kljunaš koristi rep za raznorazne stvari
Za razliku od dabra, koji ima vizualno vrlo sličan rep, kljunaš ne koristi svoj rep da bi upozoravajuće udarao po vodi, pa čak ni da bi se njime kretao kroz vodu. Većinu vremena, primarna funkcija repa kljunaša je samo pohranjivanje do gotovo polovice tjelesne masti životinje u slučaju nestašice hrane. Ženka kljunara također koristi svoj rep da drži jaja u inkubaciji uz svoje toplo tijelo.
Čudnovati kljunaš je u riziku od istrijebljenja
Čudnovati kljunaš je naveden kao gotovo ugrožena na Crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN). Uvjeti ekstremne, dugotrajne suše isušili su vodene tokove koji čine stanište kljunaša u Australiji. Životinjama također prijeti gubitak staništa zbog krčenja zemljišta i klimatskih promjena. Nedavni šumski požari također su uzeli danak vrsti. “Postoji hitna potreba za provedbom nacionalnih napora za očuvanje ovog jedinstvenog sisavca povećanjem broja istraživanja, praćenjem trendova, ublažavanjem prijetnji i poboljšanjem upravljanja staništima kljunara u rijekama”, pišu istraživači.
Pročitajte i: Životinje na rubu nestanka