Kad se radi o kućanstvima, solarni paneli su još do samo prije nekoliko godina bili pretežno rezervirani za objekte koji nisu imali pristup mreži električne energije. Vlasnici vikendica, klijeti i poljoprivrednih objekata su za njih odlučivali pretežno iz nužnosti. Međutim, puno toga se promijenilo u međuvremenu. Obnovljivi izvori energije, pa i solarni paneli, više ne zaobilaze ni objekte koji se nalaze u urbanijim područjima.
Bilo da se radi o uštedi energije, želji za neovisnom proizvodnjom električne energije ili naprosto vrijednosnog sustava vezanih uz okoliš, solarni paneli su sve popularniji, posebno u Hrvatskoj koja se osim na brojne rijeke, može osloniti i na veliki broj sunčanih dana u godini. Ovih šest činjenica su ono najosnovnije što trebate znati ako ste u procesu razmišljanja o investiranju u vlastiti solarni sustav.
Kako zapravo funkcioniraju solarni paneli?
Solarni paneli se sastoje od niza fotonaponskih ćelija čiji broj ovisi, naravno, o veličini panela. U suštini, solarni paneli nisu ništa drugo od slojeva silicija zajedno sa slojevima fosfora i bora. Navedeni kemijski elementi omogućuju fotonaponskim ćelijama da oslobađaju elektrone što podrazumijeva i stvaranje dodatne energije.
Dvije stvari su ključne da bi od ovog mehanizma dobili električnu energiju – sunčeva svjetlost koja potiče navedene kemijske elemente da otpuštaju elektrone i mehanizam koji novonastalu energiju može transformirati u električnu energiju za korištenje. Transformator, ili pretvarač, ključan je da bi se stvorena neprestana energija pretvorila u izmjeničnu.
Solarni paneli i solarni sustavi nisu isti mehanizmi
Iako ključan, solarni paneli su samo dio solarnog sustava. Svi oni koji budu pretraživali opcije kupnje solarnih panela, vidjet će da se solarni sustavi često nazivaju i solarnim elektranama. Iako različiti termini, oba označavaju iste stvari. Solarni sustavi se sastoje od solarnih panela, transformatora ili pretvarača i priključka na kućnu električnu mrežu. Ukoliko je objekt spojen na javnu električnu infrastrukturu, višak neiskorištene energije se šalje u sustav ili se pak može akumulirati u baterijama za kućnu potrošnju. Ovisno o tom izboru, solarni sustavi sadržavaju i baterije za akumulaciju električne energije ili pak priključak na javnu mrežu.
Što sa neiskorištenom energijom koju proizvode solarni paneli?
Većina kućanstava koja koriste solarne panele su ujedno spojena i na javnu opskrbu električnom energijom. To je hibridno rješenje koje omogućuje korisnicima da imaju dva izvora električne energije koje mogu kombinirati, sukladno potrebama. Ono ujedno omogućuje i da višak neiskorištene energije koju su solarni paneli proizveli, kućanstvo šalje u mrežu opskrbe električnom energijom koja dalje cirkulira prema drugim korisnicima.
Npr. ukoliko je kućanstvo spojeno na infrastrukturu u kojoj je distributer HEP, onda takvo kućanstvo postaje kupac s vlastitom proizvodnjom koji sklapa ugovor s HEP-om i ukoliko ne proizvodi više od 500 KW, HEP prema postignutom dogovoru otkupljuje višak električne energije koju je kućanstvo proizvelo. Utržak od viška energije ovisi o količini isporučene energije i dogovora s opskrbljivačem, sukladno postojećim propisima. Druga opcija upravljanja neiskorištenom energijom su baterije.
Kako skladištiti energiju koju proizvode solarni paneli?
Za kućanstva koja proizvode vlastitu električnu energiju i istovremenu su spojeni na mrežu opskrbljivača, baterije možda i nisu potrebne. To ovisi o procjeni kućanstva – ukoliko se objekt nalazi na području s nestabilnom mrežom isporuke električne energije, onda su baterije dobar izbor kao nadomjestak za električnu energiju u onim periodima kada je opskrbljivač ne može isporučiti. No, baterije su najbolji izbor za one objekte koji se u potpunosti oslanjaju na energiju koju proizvode solarni paneli. Baterije omogućavaju skladištenje proizvedene električne energije i naknadno korištenje po potrebi, čak i kada solarni paneli ne proizvode energiju u danom trenutku.
Naime, objekti bez drugog izvora energije osim solarnih panela koji nemaju baterije, u protivnom ovise isključivo o trenutno proizvedenoj energiji. Takvi slučajevi su rijetki i uglavnom su rezervirani za sitne solarne sustave poput onih koji napajaju vanjske jedinice rasvjete. Logično, električna energija je u objektima potrebna i u oblačnim danima te noću. Raspon baterija koje se koriste je sve veći, a mehanizmi i kvaliteta baterija se sve više razlikuju od proizvođača do proizvođača, sukladno rastu popularnosti koju uživaju solarni paneli.
“Akumulatori” ili litij-ionske baterije?
Najjeftinija solucija baterija su one koja sadrže olovnu kiselinu, kolokvijalno poznate i kao „akumulatori“. Iako najjeftinija, dugoročno i nije najisplativija s obzirom da se zbog slabog kapaciteta takve baterije češće moraju mijenjati. Baterije koje se koriste za skladištenje energije koju proizvode solarni paneli funkcioniraju po istom mehanizmu kao i sve druge baterije koje svakodnevno koristimo – baterijske ćelije nisu vječnog trajanja i troše se svakim punjenjem. Osim toga, baterije s olovnom kiselinom su glomazne pa, ovisno o potrebama kućanstva, vjerojatno je da će zauzimati dosta prostora.
Drugi i najpopularniji izbor su litij-ionske baterije duljeg vijeka. Trenutni standard u proizvodnji litij-ionskih baterija garantira vijek do 10 godina trajanja, a cijene ovise o kapacitetima baterije pa tako baterija od kapaciteta 13.5 kWh može doći između 5000 i 7000 EUR.
Solarni paneli su pametna investicija ali je potrebno vremena da bi vratili uloženo
Prema svim stručnjacima i saznanjima, teško je zamisliti situaciju u kojoj solarni paneli nisu pametna i isplativa investicija. Kada se uzme u obzir trend preusmjeravanja na obnovljive izvore energije, sve više cijene opskrbljivača i općenito hirovito tržište energenata, solarni paneli su pametan izbor i za bližu i daljnju budućnost. Ipak, potrebno je nekoliko činjenica imati na umu.
Cijene kupnje i instalacije čitavih solarnih sustava su visoke i ovise o veličini i potrebama kućanstva, geografskoj lokaciji i proizvođača kod kojeg se sustav kupuje. Osim početne visoke cijene, potrebno je uračunati i troškove održavanja, povremenih kvarova i zamjene elemenata solarnih sustava. Sami solarni paneli su dugotrajni i izdrživi pa većina proizvođača na njih, a i na kompletne solarne sustave nudi garanciju od 20 do 30 godina. Naravno, kao i kod svake dugotrajne garancije, pametno je dobro provjeriti i uvjete garancije i osigurati se da ste kao kupac osigurani u što više nepredviđenih situacija.
Isplativost koju nude solarni paneli se počinje osjećati na kućnom budžetu tek nakon 5 do 10 godina. Naime, isplativost čini omjer troška kojeg kupac čini korištenjem energije opskrbljivača i uloženog troška u vlastiti solarni sustav. Naravno, nisu ni sva kućanstva jednaka. Za prosječno kućanstvo koje se nalazi na području s malim brojem sunčanih dana u godini, solarni paneli možda i nisu najisplativija investicija. S druge strane, za kućanstvo na obali koje se pritom bavi i iznajmljivanjem, solarni paneli su ulaganje u ukupan turistički proizvod s obzirom da su gostima obnovljivi izvori energije sve privlačniji kada donose odluku o destinaciji i smještaju.