Što su pesticidi i kojih 7 utjecaja imaju na naše zdravlje?

pesticidi

U posljednje vrijeme sve je jasnije da se pesticidi previše olako stavljaju na tržište. Njihov utjecaj na naše zdravlje i okoliš otkrivaju se tek godinama kasnije. Znanost sve odgovornije tvrdi da čak i niske razine izloženosti mogu naškoditi ljudskom zdravlju, a posebno su osjetljiva djeca.

Naši nacionalni propisi koji reguliraju upotrebu pesticida su iznenađujuće slabi. Primjerice, najčešće korišten herbicid – sredstvo za suzbijanje korova – u Hrvatskoj je Cidokor, koji u sebi sadrži glifosat, sastojak koji je u brojnim studijama izravno povezan s rakom. Na stranicama odvjetničkog ureda koji vodi tužbu protiv Monsanta, najvećeg svjetskog proizvođača glifosata, pogledajte popis zemalja koje su zabranile upotrebu ovog herbicida: Where is Glyphosate Banned?

Što su pesticidi i kako se koriste?

Pesticidi su kemikalije koje ubijaju različite vrste “nametnika”, odnosno ubijaju živa bića. Iz ovog razloga, neki ljudi ih nazivaju i “biocidima” jer ne ubijaju samo nametnike, nego i druge oblike života. Na meti pesticida tako se mogu naći insekti, bakterije, alge, glodavci i trave – oblici života koji preživljavaju hraneći se ili nadjačavajući biljke koje ljudi uzgajaju za vlastite potrebe.

Pesticidi se po namjeni mogu podijeliti u nekoliko skupina:

  • Insekticidi: Koriste se za odbijanje ili ubijanje kukaca. Insekticidi su općenito imaju najbrži toksični učinak. Mnogi insekticidi dizajnirani su da napadaju mozak i živčani sustav kukaca, što može značiti da imaju neurotoksične učinke i na ljude.
  • Herbicidi: Koriste se za kontrolu ili sprječavanje rasta korova i drugih nepoželjnih biljaka. Herbicidi najčešće ne rade razliku između “štetnih” i “korisnih” biljaka pa ubijaju sve biljke po kojima su pošpricani, osim ako biljka nije genetski modificirana da bude otporna na određenu vrstu/brend herbicida. Herbicidi se koriste najviše i predstavljaju kronične rizike. Trajna izloženost manjim količinama može ovećati rizik od bolesti ili poremećaja kao što su rak, Parkinsonova bolest ili neplodnost i druge reproduktivne štete.
  • Fungicidi: Ova sredstva ciljaju gljivice koje mogu ugroziti normalan rast i razvoj biljaka. Također se koriste u velikim količinama; neki fungicidi su bezopasni, no neki i nisu.
  • Sredstva za dezinfekciju/antimikrobna sredstva: Ubijaju patogene poput virusa i gljivica. Koriste se u kućanstvima za čišćenje raznih površina i kupaonica. Velik broj sredstava za čišćenje kućanstva sadrži pesticide, kao i sapuni za ruke.

Osim ovih, postoje još i akaricidi (sredstva za suzbijanje štetnih grinja), algicide (sredstva za suzbijanje algi), avicidi (sredstva za suzbijanje ptica), limacidi (sredstva za suzbijanje puževa), nematocidi (sredstva za suzbijanje štetnih nematoda) i rodenticidi (sredstva za suzbijanje glodavaca). U pesticide se ubrajaju i razni kemijski repelenti za zaštitu od divljači, kao i pojedini regulatori rasta biljaka.

Pesticidi se ponekad dijele na kemijske klase i načine djelovanja. Na primjer, fumiganti su pesticidi koji se primjenjuju kao plinovi za “sterilizaciju” tla, a sistemici se probijaju kroz tkivo biljke nakon što ih apsorbira korijen.

Glavne kemijske klase uključuju karbamate, organoklorove pesticide, organofosfate (uglavnom razvijene prije 70 ili više godina za kemijsko ratovanje) i triazine. Novije klase uključuju piretroide i neonikotinoide, sintetizirane da oponašaju prirodnu zaštitu od štetočina.

Što je „zamka pesticida“?

Kao odgovor na širokoprihvaćenu i kontinuiranu upotrebu kemikalija, u svijetu biljaka i insekata razvijaju se sve otporniji organizmi, tzv. „super insekti“ i „super biljke“, koji uspješno odolijevaju toksičnom učinku pesticida. Stoga današnji poljoprivrednici moraju koristiti sve jače pesticide, u sve većim količinama, kako bi spasili svoje usjeve.

Tvrdi se da je u svijetu približno 368 vrsta biljaka i 540 vrsta kukaca razvilo otpornost na pesticide. Unatoč sve većoj upotrebi pesticida, poljoprivrednici danas gube više svojih usjeva zbog nametnika nego što je to bio slučaj 1940-ih godina.

Ovaj fenomen („the pesticide treadmill“) predvidjela je 1962. godine Rachel Carson u svojoj knjizi Tiho proljeće, jednoj od najutjecajnijih knjiga suvremenog ekološkog pokreta, koja je zaslužna za strožu kontrolu određenih pesticida u ono vrijeme.

Iako je njezina knjiga naišla na protivljenje kemijskih kompanija (šokantno), zapalila je povijesni razgovor o upotrebi pesticida i zdravlju okoliša. Kao rezultat toga, SAD je zabranio poljoprivrednu uporabu pesticida DDT, zbog njegove poznate kancerogenosti i štete za ptice. Nedugo zatim, osnovana je Agencija za zaštitu okoliša (EPA).

No, utjecaj ove utjecajne znanstvene knjige nakon nekog vremena je minuo, i svijet (čitaj: kemijska industrija) je nastavio dalje po svom iako je očito da je poljoprivreda koja se zasniva na pesticidima unaprijed izgubljena bitka.

Rješenja se nude u okvirima biološke poljoprivede, u kojoj se uzgoj hrane odvija u skladu s prirodom pa se primjerice koristi plodored kako bi se poremetili ciklusi nametnika, potiče se razvoj predatorskog lanca u kontroli populacije nametnika, povećava se raznolikost usjeva i sade se poljoprivredne kulture kao „zamke“ na rubovima polja koje privlače insekte.

Pesticidi su svugdje i u svemu

U svijetu se koristi više od 1000 vrsta pesticida. Procjenjuje se da se godišnje u svijetu potroši oko 3 milijuna tona pesticida. Svaki od ovih pesticida ima različite primjene, svojstva i toksikološke učinke.

Osim izravnog radnog kontakta kroz poljoprivredu i uređenje okoliša, većina ljudi se izlaže pesticidima kroz svakodnevne aktivnosti, kao što je jedenje hrane i pijenje vode.

Ova je činjenica sjajan podsjetnik na to koliko je sve u našem globalnom prehrambenom sustavu povezano. I ništa što činimo našem okolišu nije bez posljedica kada je u pitanju javno zdravlje.

Evolucija pesticida

Kemijski pesticidi koje je napravio čovjek upotrebljavaju se diljem svijeta od 40-ih godina prošlog stoljeća. Prvi pesticidi su zapravo razvijeni kao ratna sredstva. Možda ste čuli za herbicid Agent Orange, ali to nije bio jedini pesticid koji se koristio u Drugom svjetskom i Vijetnamskom ratu kao biološko oružje.

Zapravo, postojao je cijeli spektar šarenih kemikalija koje su se koristile u ratu, a koje su daleko manje poznate. Neke od tih kemikalija uključuju Agents Green, Pink, Purple, Blue, White, Orange, Orange II, Orange III i Super Orange, koje su proizvele kompanije Dow Chemical, Hercules Inc. i Monsanto. Iako su korištene samo od 1962. do 1971. godine, ove kemikalije, poznate kao “dugini herbicidi”, ostavile su trajne utjecaje na okoliš i javno zdravlje.

Neki od štetnih učinaka uključuju generacije vijetnamske djece rođene s teškim defektima kao posljedicom izloženosti njihovih roditelja tim kemikalijama.

Istraživanja pokazuju da su u Sjedinjenim Državama djeca rođena od vijetnamskih veterana imala preko 33% veću vjerojatnost da će imati urođenu manu. Vijetnamski veterani imaju pravo na braniteljsku kompenzaciju ako sumnjaju da pate od utjecaja izloženosti ovom „taktičkom herbicidu“.

Utjecaji pesticida na naše zdravlje

Pesticidi su otrovi. Svojstva koja pesticide čine toksičnima za insekte i korov također ih mogu učiniti toksičnima za druge oblike života, uključujući ljude. Kod više od 90 posto Amerikanaca ima tragove pesticida u svojim organizmima. Podaci koji su prikupljani desetljećima jasno pokazuju da pesticidi mogu poremetiti i izbaciti iz kolosijeka zdravo funkcioniranje našeg tijela

1. Mogu povećati rizik, ili čak i uzrokovati, određene vrste raka

Istraživanja su pokazala da su pesticidi poput organoklorina, kreozota i sulfamata kancerogeni, dok DDT, klordan i lindan potiču rast tumora. Mnogi pesticidi također sadrže arsen, koji je dokazano kancerogen za ljude.

2. Mogu dovesti do ozbiljnih respiratornih problema

International Journal of Environmental Research and Public Health objavio je istraživanje koje je pokazalo da ljudi koji redovito koriste pesticide kao dio svog posla imaju veći rizik od razvoja problema s disanjem, uključujući oslabljenu funkciju pluća, astmu i kronični bronhitis. Postoje i neki dokazi o povezanosti pesticida i raka pluća.

3. Mogu uzrokovati oštećenje bubrega, pa čak i dovesti do bolesti bubrega

U časopisu Environmental Health može se pronaći znanstveni tekst u kojem je promatrana 21 studija o kroničnoj bolesti bubrega i izloženosti pesticidima. Istraživači su otkrili da 62% studija ukazuje na pozitivnu povezanost između to dvoje.

4. Mogu dovesti do kognitivnog pada i dovesti do poremećaja mozga

Ne iznenađuje da pesticidi nisu dobri ni za naš mozak. Poznato je da kratkotrajno trovanje visokim dozama pesticida ima toksične učinke na živčani sustav. Druga istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost također može povećati rizik od Parkinsonove bolesti. U znanstvenoj studiji istraživači su zaključili da izloženost određenim pesticidima može uzrokovati 250% veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti.

5. Mogu uzrokovati teške urođene mane

Ako učinci pesticida korištenih u ratovanju nisu bili dovoljno uvjerljivi, studija iz 2017. godine u časopisu Nature Communications proučila je 500.000 zapisa o rođenju ljudi rođenih u dolini San Joaquin u Kaliforniji između 1997. i 2011., kao i upotrebu pesticida u tom području. Otkrili su da je značajna izloženost pesticidima (~4200 kg tijekom trudnoće) povećala razvoj urođenih mana za pet do devet posto.

6. Mogu imati dugotrajne, ometajuće učinke na hormone

Pesticidi ometaju normalnu funkciju endokrinog sustava, što može negativno utjecati na seksualnu i reproduktivnu funkciju. Izloženost također može povećati rizik od neplodnosti, niske porođajne težine, smrti fetusa i pojavu određenih vrsta raka u djetinjstvu.

7. Mogu povećati rizik od razvoja autizma

Studija iz 2019. godine na 2961 osobi s dijagnosticiranim poremećajima iz autističnog spektra otkrila je da se rizik od autizma povećao zbog izloženosti okolnim pesticidima u radijusu od 2 km od mjesta gdje je majka živjela dok je bila trudna. Ove su bebe uspoređivane s bebama žena u istoj poljoprivrednoj regiji bez ove izloženosti. Istraživači su zaključili da izloženost dojenčadi pesticidima tijekom trudnoće može povećati rizik od autizma. Druge nam studije govore da majke koje žive u blizini polja tretiranih pesticidima imaju veću vjerojatnost da će imati prerano rođene bebe i djecu s autizmom, oslabljenom kognitivnom funkcijom i drugim neurorazvojnim poremećajima.

Utjecaj pesticida na okoliš

Pesticidi nisu loši samo za naše zdravlje, nego imaju negativan utjecaj i na ekosustave koji održavaju sav život.

1. Ubijaju važne oprašivače

Najpoznatiji oprašivači su medonosne pčele koje lete s cvijeta na cvijet i ispuštaju pelud. Jeste li znali da je oprašivanje koje obavljaju medonosne pčele neophodno za rast mnogih vrsta naše hrane? Učinak pesticida na pčele toliko je poznat da kemikalije sada imaju oznake za svoju izravnu toksičnost za pčele. Neki od najgorih pesticida uključuju neonikotinoide, koji su otrovni za mozgove kukaca.

2. Ometaju hranidbeni lanac i bitne ekosustave

Pretjerana uporaba pesticida uništava zemlju i drveće, ubija insekte i tjera ribe da napuste svoja staništa. Neke od ovih neugodnih kemikalija mogu čak otrovati i divlje životinje preko biljaka kojima se one hrane.

3. Uništavaju tlo

Pesticidi uništavaju tlo — što znači da kvaliteta značajno opada — smanjujući hranjive tvari u njemu, uključujući kalij i dušik. Ova neravnoteža je štetna za zmije, žabe, gliste, puževe i ptice koje se oslanjaju na tlo kao kritičnu komponentu svog ekosustava. Degradirano tlo može postati sterilno, nepodobno održavanje usjeva.

4. Zagađuju vodoopskrbu

Gdje pesticidi odlaze nakon razornog kontakta koji imaju s biljnim i životinjskim svijetom? Opasne kemikalije poniru u podzemne vode na više načina – ispiranjem, erozijom, otjecanjem ili asimilacijom od strane mikroorganizama i putem biljaka.

5. Također su loši za poljoprivrednike

Unatoč dokazima da su čak i niske količine izloženosti pesticidima toksične za ljude, nijedna institucija ne prati rutinski zdravstvene rizike poljoprivrednika. Poljoprivrednici i zemaljski radnici na svakodnevnoj bazi koriste ove kemikalije i izloženi su puno većim razinama nego što će većina potrošača ikada biti.

Kako smanjiti izloženost pesticidima?

Postoji nekoliko načina na koje možete smanjiti svoju izloženost pesticidima:

  • Birajte organski uzgojenu hranu.

Iako i organska poljoprivreda dopušta upotrebu pesticida, no u manjim omjerima nego konvencionalna poljoprivreda.

  • Perite svoje voće i povrće.

Iako pranjem i ribanjem nećete moći ukloniti pesticide koji su ušli u meso voća i povrća, možete ukloniti one pesticide koji se nalaze na kori, odnosno vanjskom dijelu.

  • Nabavite filter za vodu.

Filter za vodu koju koristite za piće ili makar vrč za filtriranje vode mogu u određenoj mjeri ukloniti neželjene supstance iz vode.

  • Informirajte se o biološkom uzgoju hrane.

Ako uzgajate vlastitu hranu, imate upravo savršenu priliku da u velikoj mjeri eliminirate pesticide. Informirajte se o biološkom uzgoju hrane, otkrijte alternativne načine kontrole populacije nametnika i saznajte koji su „korovi“ u vašem vrtu jestivi pa ih pripremite za jelo umjesto da se borite s njima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)