Amazonska prašuma bez sumnje je najveća prašuma na svijetu jer se prostire na gotovo 30% prostora Južne Amerike, a njeno se zelenilo proteže kroz devet različitih država tog prostora: Brazil, Kolumbiju, Venecuelu, Peru, Ekvador, Gvajanu, Boliviju, Francusku Gvajanu i Surinam. Više od polovice njene šumske površine se nalazi u Brazilu, a Brazilci je smatraju dijelom njihovog identiteta.
Ime je dobila po rijeci Amazoni oko čijeg se prostora i razvila. Amazonija je iznimno bioraznolika šuma te se smatra da u njoj rastu stabla petnaestak tisuća različitih vrsta biljaka.
Osim po svojem prirodnom značenju, Amazonija je posebna i po svojim stanovnicima. Ona je mjesto u kojem obitavaju razna domorodačka indijanska plemena od kojih neka nikada nisu imala kontakata s vanjskim svijetom.
Amazonija i Amazona – rijeka i prašuma kao jedna cjelina
Amazonska prašuma i rijeka Amazona svoja imena mogu zahvaliti španjolskom istraživaču i konkvistadoru Franciscu de Orellanu koji se smatra otkrivačem rijeke Amazone i prvim čovjekom koji je proučavao Amazonsku prašumu.
Tijekom njegovog putovanja tim područjem, u kojem je izgubio velik dio svoje posade, došlo je do njegovog neobičnog sukoba sa ženama koje su ga podsjećale na mitske ratnice Amazonke pa je upravo po njima nazvao prašumu u kojoj ih je susreo. Povjesničari vjeruju da je zapravo bila riječ o Indijancima s dugom kosom, a ne o ženama.
Francisco je nekoliko puta nakon toga posjetio Amazonu, a svoj je život izgubio upravo na jednoj ekspediciji na kojoj je ubijen otrovnom strijelom od strane Indijanaca.
Amazonsku prašumu mnogi nazivaju plućima svijeta jer proizvodi više od petine cjelokupnog kisika na svijetu što i nije neobično s obzirom na to da taj kisik stvara zelena površina veličine 5 i pol milijuna četvornih kilometara. Bitna vodena površina koje utječe na održavanje ovako velike zelene površine živom zapravo se sastoji od rijeke Amazone i njenih petnaest tisuća pritoka.
Rijeka Amazona dugačka je gotovo šest i pol tisuća kilometara što je čini drugom po redu najdužom rijekom na svijetu dok slavno prvo mjesto drži afrička rijeka Nil. Amazona je vodom najbogatija rijeka na svijetu te se zbog svoje bioraznolikosti i važnosti nalazi na UNESCO-voj listi važne svjetske baštine.
Što se tiče njene širine, rijeka je na nekim mjestima široka manje od dva, a na nekima gotovo deset kilometara. Kada na tom području dođe vrijeme kišne sezone njena se širina na nekim mjestima može povećati i do nekoliko puta.
Vodeno bogatstvo prašume omogućilo je nastanak i razvoj mnogih biljnih i životinjskih vrsta pa se smatra da u njoj živi više od 40 tisuća vrsta biljaka, nekoliko milijuna vrsta insekata te velik broj ptica, sisavaca, gmazova, vodozemaca i riba.
Količina vode koju proizvodi amazonska prašuma jako je bitna za čitavu Južnu Ameriku jer tamo nastaju vlažne zračne mase koje transportiraju vlažnost u sve okolne države. Ovo je vrlo bitna činjenica za poljoprivredu Južne Amerike i proizvodnju struje na tom području.
Amazonska prašuma i klimatske promjene
Amazonska prašuma, kao i ostale svjetske prašume, upijaju više od 100 milijardi tona ugljika čime pridonose stabilizaciji svjetske klime. Nažalost, kontinuirano prokrčivanje prašume radi zarade te požari koji su je zahvatili u posljednjih nekoliko godina postali su veliki problem jer se ti plinovi sada iz Amazonije dižu u atmosferu i povećavaju količinu ugljikovog dioksida u zraku. Time su prokrčene amazonske šume postale najveći izvor stakleničkih plinova što dodatno destabilizira svjetsku klimu.
Brazil se iz tog razloga uvrstio na popis top deset zemalja s najvećim postotkom ispuštanja stakleničkih plinova. Brazil se klimatskim sporazumom obvezao smanjiti taj postotak i do 2030. godine reducirati ispust stakleničkih plinova u atmosferu za 40 % manje. Kako bi uspio u tom ozbiljnom naumu Brazil će morati pošumiti više od 12 milijuna hektara zemljane površine jer će upravo šume zadržati ugljikov dioksid u sebi i neće ga ispuštati u atmosferu.
Amazonija je važna jer svake godine apsorbira oko dvije milijarde tona ugljikovog dioksida što čini čak 5% svjetske godišnje emisije. Prašuma reciklira dio vode i distribuira je diljem južne Amerike pa sječa šume čini kišu rjeđom a sušu češćom pojavom. Znanstvenici se boje da krčenje šume pretvara Amazoniju u savanu.
Amazonija i raznoliki život u njoj
Znanstvenici su utvrdili da je broj ugroženih biljnih i životinjskih vrsta u Amazoniji sve veći te da je trenutno riječ o više od 10 tisuća vrsta koje su u riziku od izumiranja zbog kontinuiranog uništavanja Amazonske prašume.
Krčenje šume u Amazoniji kontinuirano je u porastu od 2000. godine i u roku od 20 godina iskrčeno je pola milijuna kvadratnih metara šuma, a za bolje predočenje toga što taj broj znači samo ćemo vam reći da je to površina jedne Španjolske.
Amazonija je dom mnogim vrstama koje prebivaju samo u toj prašumi i nigdje više. Najopasnije životinjske vrste ove prašume su jaguar, puma i ocelot – vrste divljih mačaka. U Amazonskoj se šumi nalazi 20 % svih poznatih ptičjih vrsta na cijeloj planeti.
Slična je stvar i s rijekom Amazonom koja daje život ovoj prašumi: u njoj se nalaze mnoge opasne vrste, od neobičnih vrsta kao što je električna jegulja do ekstremno opasnih divovskih zmija anakondi.
Jeste li znali….?
Da se Amazona smatra jednom od najopasnijih rijeka na svijetu.
Da u njoj živi fantastičan primjer električne jegulje koja se naziva pirana a koja je poznata po tome što može razviti struju od čak 500 volti.
Da je na nekim dijelovima Amazone drveće toliko gusto da do tla ne prodire Sunčeva svjetlost te su ti dijelovi u trajnom mraku.
Da je zbog velike gustoće drveća u određenim dijelovima prašume kapljici kiše potrebno oko 15 minuta da stigne do tla.
Da na teritoriju Amazonske prašume živi više od pedeset domorodačkih plemena od kojih neka nikada nisu susrela ljude van svog plemena.
Da u rijeci Amazoni živi vrlo fascinantna riba koja se zove piraruku – jedna od najvećih svjetskih slatkovodnih riba koja može narasti do težine od 200 kilograma i dužine do 3 metra.
Da su amazonska starosjedilačka plemena koja su ratovala čitavo jedno stoljeće zakopala ratnu sjekiru kako bi se udružila u borbi protiv brazilske vlade i njenog predsjednika Bolsonara koji je dozvolio pretjerano krčenje šuma i pretvaranje velikog dijela Amazonije u poljoprivredno zemljište.