Ekologija i okoliš

Kako i zašto umiru oceani?

Čovjekov utjecaj na oceane je nezamislivo velik, a na našu žalost riječ je o jako lošem utjecaju. Ljudska pohlepa i želja za materijalnim bogatstvom nanijeli su veliku štetu svim oceanima svijeta, a čini se da se nitko ne trudi promijeniti ovaj loš trend.  

Najstrašniji primjer ljudskog utjecaja je razina kisika u oceanima. Ona je pala enormnih 2 posto. Znanstvenici su zasad otkrili i pet stotina mrtvih zona u oceanima diljem svijeta, a pitanje je koliko ih je još neotkrivenih. To znači da već sada postoje mjesta u oceanu u kojima više ne može postojati nikakav život.

Oceani polagano umiru, a čovjek nije svjestan posljedica koje se zbog toga događaju. 

Koralji umiru, a čovjek je uzrok tome

Neki dijelovi oceana su već umrli, a na stotine njih je na izdisaju, sve zbog ljudskog faktora. Ljudska aktivnost na oceanima uzrokuje zagađenje, a njega u stopu prate klimatske promjene uzrokovane ponovno istim faktorom – čovjekom. Klimatske promjene utječu na globalno zagrijavanje mora i oceana što za posljedicu ima porast razine ugljičnog dioksida čime se smanjuje razina kisika i onemogućuje život pod vodom.

Posljedica ovakvog čovjekovog nemara i nebrige o prirodi jest i zakiseljenje oceana koje posljedično može utjecati na sav život u moru i smanjiti riblji fond. Ovo bi pak imalo veliki utjecaj na stanovnike zemalja koje su prehrambeno ovisne o moru kroz ribolov. 

Ovakvo pretjerano zakiseljenje moglo bi imati ogroman utjecaj na koraljne grebene. Oni su građeni od pijeska, a pijesak bi se radi zakiseljenja mogao ubrzo početi rastapati. Koralji već i sada rastu sporije nego prije, a ocean je 30 % kiselije nego prije stotinjak godina.

Mnogi su koralji već izbijeljeni zbog kiselosti vode, a svemu caruje globalno zatopljenje oceana. Naime, skelet koralja se izbijeljuje jer koralj odbacuje bakterije i alge s površine koje mu daju boju i u konačnici radi toga umiru. 

Izumiranje koralja posljedično znači izumiranje biljnog i životinjskog svijeta oko njega, ali i uništavanje egzistencije ljudi čiji posao i hrana izravno ovise o koraljima. Korisnost i ljepota koralja je iznimna pa je važno pronaći način da ih se zaštiti.

Znanstvenici smatraju da će se mnogi sedimenti početi otapati jednom kada kiselost oceana prijeđe kritičnu točku. Kiseljenje je uzrokovano otapanjem CO2 iz zraka, a njegova razina raste ponajviše zbog izgaranja fosilnih goriva, nafte i prirodnog plina.

Plastika – otrov u moru

Strašna statistika govori da se u oceanima nalazi gotovo 300 tisuća tona plastike koja ih zagađuje. Ribe i svi drugi morski stanovnici gutaju komadiće plastike, a ona se prenosi dalje hranidbenim lancem jer te organizme i male ribe jedu veće ribe, njih jedu ptice i tuljani, ali i mnogi drugi grabežljivci pa se time razorni utjecaj plastike širi i dalje.

Zbog čega je plastika toliko loša za morske životinje? Otkriveno je da plastika upija i skladišti sve otrovne kemikalije s kojima je bila u doticaju. Nakon nekog vremena ona počinje otpuštati te toksine u životinjsko tijelo, čineći životinju bolesnom.

Veliki komadi plastike kojeg veće morske životinje progutaju misleći da je u pitanju hrana mogu ih ozbiljno ozlijediti i oštetiti njihov probavni sustav. Oceansku plastiku vole i loše bakterije pa se nakupljaju na njoj, stvarajući tepihe bakterija u oceanu. 

Great Pacific Garbage Patch ili Velika tihooceanska nakupina smeća strašan je primjer ljudskog djelovanja na oceane. Riječ je o nakupini plastičnog otpada velikoj gotovo 2 milijuna kvadratnih metara u kojoj se nalazi preko 80 tisuća tona plastike. 

Ovaj otok smeća nalazi se u području Tihog oceana, između Havaja i Kalifornije, oblikovan je u oceanskom vrtlogu, a većina tog smeća čini ribolovni alat i mreže. Ovaj je otok direktno kriv za smrt na tisuće kitova, ptica i dupina koji su se ugušili komadima plastike ili zapetljali u njih i umrli boreći se da se izvuku. 

Osim toga, raspadanje plastike uništava morsko dno i sprječava doticanje kisika što onemogućuje život algama i biljkama koje umiru bez kisika. Što je najgore, mikroplastika svoj put nalazi i do čovjeka koji ju jede kroz ribu i morske plodove. Rezultat zagađivanja oceana je zagađivanje samih ljudi.

Izlijevanje nafte – trajno narušavanje oceanskog ekosustava

More je značajni prometni put kojim se prevozi većina tereta koji putuje kao međunarodna pošiljka, pa je velik dio onečišćenja mora i oceana uzrokovan upravo pomorskom trgovinom. Na tisuće tankera i brodova putuju svjetskim oceanima svaki dan i noć, a neki od njih će ostaviti i trajne posljedice iza sebe.

S obzirom na to da brodovi prenose razni teret, dio tog tereta završava u oceanu, osobito ako je riječ o nekakvoj pomorskoj nesreći. Često se događaju i havarije tankera koji ispuštaju u more razne kemikalije, od nafte do drugih tekućina. 

Ali najnevjerojatnija činjenica jest da velika količina ulja i raznih štetnih tvari ulazi u more standardnim aktivnostima broda: čišćenje i pranje tankova, izbacivanje i pražnjenje tankova pri čemu se dio tekućine slijeva u more i slično. To znači da ljudska vrsta svjesno onečišćava oceane.

Tome na kraj pokušavaju doći stroži zakoni koji pokušavaju smanjiti onečišćenje oceana. S obzirom na to da bi bilo nemoguće paziti na baš svaki brod u oceanu, na brodovlasnike se pokušava djelovati na drugačiji način: propisivanje konstrukcije broda koja može povećati sigurnost kod plovidbe, povećavanje razine sigurnosti prilikom eksploatacije brodova, i slično.

Posebnu pozornost treba obratiti na metale jer su oni izrazito štetni za morski sustav. Ispuštanje tekućina s visokim udjelom metala može se brzo proširiti na sve bliske akvatorije i nepovoljno utjecati na živi svijet u njima. 

Jedan od najgorih oblika zagađenja oceana je izlijevanje nafte u more. Ono će prouzrokovati masovni pomor riba i drugih morskih životinja koje ugibaju od trovanja i gušenja. Nafta će iscrpiti sav kisik iz vode i uništiti sav životinjski svijet na području na kojem je došlo do havarije.

Osim toga, u oceanima se povećava razina arsena pa biljke ne mogu dobro raditi fotosintezu, a arsen može uzrokovati čak i genetske promjene na biljkama i životinjama.

Deepwater Horizon strašan je primjer havarije iz 2010. godine,  kada je u Meksičkom zaljevu došlo do puknuća naftne platforme što je uzrokovalo izlijevanje na stotine milijuna nafte i zagadilo površinu od čak 6 tisuća kvadratnih metara. Ova je havarija uzrokovala velik pomor ptica selica.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *