Ekologija i okoliš

Zašto su vjetroelektrane naša budućnost?

Najperspektivniji izvor energije u budućnosti zasigurno su vjetroelektrane. Iako su već i u današnje doba dobile na značaju i u mnogim su zemljama upravo vjetroelektrane prvi izbor za stvaranje električne energije, one neće moći biti jedini izvor energije s obzirom na to kolika je potrošnja iste te energije na svjetskoj razini. 

No, uz bok solarnoj energiji i hidroenergiji, energija vjetra bi mogla biti velik dio rješenja čovječanstva jednom kada se zalihe fosilnih goriva u potpunosti iscrpe.

Zbog čega vjetroelektrane imaju tako velik potencijal? Nakon što se otplati investicija gradnje vjetroelektrana, one postaju najjeftiniji izvor energije. Nema troškova goriva za pokretanje, troškovi održavanja su iznimno maleni, utjecaj na okoliš je zanemariv i daleko bolji nego kod većine pogona za stvaranje energije, a osobito u usporedbi s fosilnim gorivima.

Znanstvenici predviđaju da bi gradnja vjetroelektrana mogla biti dovoljna za opskrbu 50% svjetskih kućanstava u sljedećih 50 godina.

Princip rada vjetroelektrana

Energija vjetra lako se može pretvoriti u druge vrste energije, kao što je mehanička i električna energija. Energija vjetra se već godinama koristi u morskom prometu za što su najbolji primjer jedrenjaci.

Vjetar se koristi i za pokretanje vjetrenjača, po čemu je najpoznatija Nizozemska. Ona već stoljećima koristi vjetar za pokretanja pumpi za vodu na svojim velikim nizinama. Vjetrenjače se koriste i u mlinovima za mljevenje brašna.

Kako rade vjetroagregati? Vjetar okreće lopatice vjetroturbine i proizvodi električnu energiju putem osovine. Svaki vjetar ne može stvoriti električnu energiju. Ponekad  brzina vjetra može biti prevelika pa su zato u vjetroturbine ugrađene i kočnice. Kočnica će spriječiti da se turbina vrti s prevelikim brojem okretaja. 

Zato se vjetroelektrane grade na prostorima gdje je puhanje vjetra najpogodnije i po jačini i po učestalosti, a grade se od više vjetroturbina. Jačina vjetra za vjetroelektranu mora biti barem 20 km/h da bi se uspijevala proizvoditi električna energija.

Vjetroelektrane u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ima jako mnogo vjetrovitih područja, ali u njima puhanje vjetra nije stalno pa je gradnja vjetroelektrana na tim mjestima neisplativa. Postoji i mnogo mjesta gdje je vjetar prejak, kao recimo u Senju ili Karlobagu, gdje je bura toliko jaka da se taj vjetar ne može iskoristiti za proizvodnju vjetra.

Primjer vjetroelektrane koja funkcionira je pogon na otoku Pagu koji je izgrađen 2004. godine i prva je vjetroelektrana izgrađena u Hrvatskoj. Sastoji se od deset vjetroturbina.

Vjetroelektrane u EU

Europska unija ima jako velike planove vezane uz izgradnju vjetroelektrana i korištenje energije vjetra. Do 2040. godine planiraju se velike promjene u elektroenergetskom sustavu Europe. Zbog sve veće nestašice fosilnih goriva, sve veće nesigurnosti opskrbom iz zemalja van EU, te zbog ekoloških prednosti dobivanja električne energije na ovaj način, odlučeno je maksimalno povećati ulaganja u izgradnju vjetroelektrana.

Osim izgradnje vjetroelektrana potrebno je obnoviti stare i dotrajale vjetroelektrane. Velika se ulaganja predviđaju i za izgradnju priobalnih vjetroelektrana, ne samo za kopnene. 

Zemlje predvodnice u izgradnji vjetroelektrana su Njemačka i Španjolska, a opasno im se približavaju i Francuska, Velika Britanija i Italija. Velike planove za gradnju vjetroagregata imaju i Nizozemska, Irska, Portugal, Poljska i Švedska.

Europska unija naručila je izračune isplativosti korištenja vjetroelektrana i brojke govore više od riječi. Izračun kaže da ako bi se nastavilo s planiranom izgradnjom vjetroelektrana u Europi da bi se uštedjelo na desetke MILIJARDI eura koji se koriste za kupnju fosilnih goriva, a stvaraju istu količinu energije. 

Jako je bitna i ekološka komponenta jer bi se na taj način smanjilo ispuštanje više stotina milijuna tona CO2 u atmosferu te smanjila emisija tog štetnog plina. 

ZANIMLJIVOSTI: 

1. Vjetroelektrane su imale negativan utjecaj na ptičju populaciju jer svake se godine velik broj ptica usmrćuje s lopaticama vjetroturbina. Nakon nekoliko mjeseci proučavanja ptičjeg ponašanja znanstvenici su utvrdili da ptice teško uočavaju vjetroturbine jer su obojene u bijelo, a pri velikoj su vrtnji gotovo nevidljive. Stoga su jednu lopaticu obojili u crno i time je smrtnost ptica nakon nekog vremena pala čak za 70%. Ptice su zbog te crne lopatice uspjele uočiti prepreku i zaobići vjetroturbine.

2. 20% potrošnje električne energije u Danskoj zadovoljava se putem vjetroelektrana, a njihov je razvoj potaknuo razvoj industrije koja se bavi njihovom proizvodnjom pa je u tom segmentu zaposleno više od 20 tisuća ljudi.

3.  Od 1. siječnja 2017. godine svi nizozemski vlakovi uključeni u javni prijevoz koriste samo obnovljive izvore energije, prvenstveno vjetar. Nizozemska je jedna od najnaprednijih europskih zemalja što se tiče korištenja izvora obnovljive energije, a diljem zemlje je postavljeno više od dvije tisuće vjetroagregata koji proizvode količinu struje s kojom bi se redovno mogla opskrbljivati skoro tri milijuna kućanstava. 

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *