Kaspijsko jezero dio je granice između Europe i Azije i smatra se najprostranijim jezerom na cijelom planetu jer dosiže fantastičnu veličinu od 371 800 km2, što je četiri puta više od drugog najvećeg jezera na svijetu, Gornjeg jezera u Sjevernoj Americi.
Ovo je jezero dugačko čak 1200 kilometara, a njegova je širina u rasponu od 210 do 430 kilometara. Svoje ime je dobilo po plemenu Kaspijana čiji su članovi živjeli na obali ovog jezera prije otprilike 3 tisuće godina.
Nastalo je prije pet i pol milijuna godina, razdvajanjem tektonskih ploča, a s obzirom na to da je njegova razina na -26,5 metara nadmorske visine, ovo se jezero smatra depresijom.
Jezero je okruženo s pet država koje ga „zatvaraju“, a to su Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbajdžan i Ruska Federacija. Zanimljivo je da se glavni grad Azerbajdžana Baku nalazi baš na obali Kaspijskog jezera.
Kaspijsko jezero je riznica nafte i prirodnog plina, i to u ogromnim količinama, ali zemlje koje se nalaze na obali Kaspijskog jezera još nisu riješile pravne sporove vezane uz teritorij jezera čime je i pitanje nalazišta neriješeno.
10 stvari koje trebate znati o Kaspijskom jezeru
1. Kaspijsko jezero je slano jezero
S obzirom na to da u Kaspijskom jezeru ima mnogo soli i da mu je salinitet 13 ‰, ovo se jezero smatra slanim. Zapravo ćete jako često čuti da ga ljudi nazivaju morem, odnosno da ga i reklamiraju pod more jer praktički ima iste karakteristike.
Najmanje soli je na sjevernom dijelu jezera jer tamo u njega utječu mnoge rijeke koje mu svojom slatkom vodom smanjuju slanost. Salinitet na sjeveru je najviše 2 ‰, dok je drugdje i do sedam puta veći.
Ipak, u jednom dijelu jezera salinitet iznosi čak 14 ‰. Riječ je o zaljevu Kara-Bogaz-Gol koji se nalazi na dijelu jezera koje pripada Turkmenistanu. Ovdje ljeti temperature dosežu vrlo visoke brojeve zbog čega voda isparava, a jezero postaje vrlo slano.
2. Kaspijsko jezero nekad je bilo dio oceana
Kaspijsko jezero nastalo je prije 5 i pol milijuna godina i bilo je dio oceana koji se zvao Tethys. Čak se i nastanak sjevernog i južnog dijela jezera razlikuju.
Sjeverni dio jezera nastao je u periodu Prekambrija i dio je ruske ploče, a južni dio je ostatak Tethysa. Prije 5,5 milijuna godina došlo je do potpunog okruživanja ovog dijela oceana i njegovog zatvaranja kopnom.
To se dogodilo kao posljedica padanja razine mora i podizanja tektonskih ploča koje su zatvorile ovu veliku vodenu površinu.
3. Kaspijsko jezero je zapravo i zatvoreno more
Iako se ova velika vodena površina naziva jezerom jer nije povezana s oceanom, Kaspijsko jezero je zapravo more. Nastalo je zatvaranjem slane vodene površine kopnom.
Prosječni salinitet ovog jezera je 13 posto što ga također svrstava u morsku vodenu površinu, ali s obzirom na to da se u njega ulijeva velik dio slatkovodnih rijeka ne može se u potpunosti nazvati morem.
4. U Kaspijsko jezero ulijeva se čak 130 rijeka
Kaspijsko jezero okruženo je mnogim rijekama, ali čak 80% dotoka vode u jezero donosi rijeka Volga. Nakon Volge, ostale značajne rijeke su rijeka Kura, Terek, Kuma, Artek i rijeka Ural koja prolazi gorjem Ural. Također je bitno reći da niti jedna rijeka ne utječe u istočni dio jezera.
Ova ogromna količina vode koja se ulijeva u Kaspijsko jezero daje mu volumen od otprilike 79 tisuća metara kubnih što je gotovo 40% volumena svih svjetskih jezera zajedno.
U Kaspijskom jezeru, kojeg često nazivaju i Kaspijskim morem, nalazi se i 50 otoka. Većina tih otoka ima vrlo malu površinu, izuzev nekoliko otoka koji su malo veći površinom, poput otoka Kizlyarsky ili Komsomolets.
5. Najveći otok na Kaspijskom jezeru je Ogurja Ada
Najveći otok je Ogurja Ada, otok dug 37 kilometara, površine 45 km2, poznat po velikom broju gazela koje ga nastanjuju. Ovaj je otok nenaseljen, a osim gazela na njemu su dom pronašle i mnogobrojne vrste ptica.
Većinu otoka čine pješčane dine, niska trava i grmlje, što i odgovara životinjskom svijetu koji se tamo nastanio.
Ovaj je otok također najveći otok u Turkmenistanu, a poznat je i po svom ruskom imenu: Ogurčinskij otok. Zanimljivo je da se ovdje nekada nalazila i kolonija gubavaca.
6. Kaspijsko jezero je jedno od najbogatijih nalazišta nafte i prirodnog plina na svijetu
Kaspijsko jezero smatra se jednim od najbogatijih ležišta nafte i prirodnog plina. Po nekim istraživanjima riječ je o zalihama od 50 milijardi barela nafte i 300 tisuća milijardi kubičnih metara plina.
Ipak, njegovo bogatstvo se još uvijek ne iskorištava u potpunosti, velik dio jezera nije uključen u vađenje niti nije izgrađena zadovoljavajuća infrastruktura.
Razlog tome su pravni spor između pet zemalja koje se nalaze na obali jezera, a koje se još nisu dogovorile o granicama.
Zanimljivo je da granice ovise i tome da li se Kaspijsko jezero smatra morem ili jezerom. Kada bi se pravno gledalo kao more tada bi svaka država dobila vlasništvo morskog dna razmjerno svojoj obali (tada bi Iran bio najveći gubitnik jer ima najmanju obalu).
Kad bi se ova vodena površina smatrala jezerom njegova bi površina bila jednako podijeljena među državama i svaka bi dobila 20%. to bi svakako odgovaralo Iranu.
7. Kaspijsko jezero sve je zagađenije
Industrijsko zagađenje je postalo veliki problem za Kaspijsko jezero. To je postalo vrlo očito nakon što se populacija tuljana koji su inače bili uobičajen prizor u jezeru, osobito na obali grada Bakua, smanjila za 90%. Iako u tome prste imaju i krivolovci, zagađenje je najveći faktor degradacije flore i faune ovog jezera.
Zbog onečišćenja koje je posljedica vađenja nafte i plina, voda u jezeru je sve lošije kvalitete. Dodatni minus je i opadanje razine vode koja se događa zbog klimatskih promjena koje su uzrokovale sve češća i duža sušna razdoblja.
Osim onečišćenja koje je posljedica vađenja i rafiniranja nafte, u more dolazi i razni radioaktivni otpad iz nuklearnih elektrana, industrijskih postrojenja i kanalizacije, a većinu u Kaspijsko jezero donosi rijeka Volga, najveća rijeka ovog mora.
Smatra se da se svake godine u ovo jezero ulijeva oko milijun kubičnih metara otpadnih voda.
8. Kaspijsko jezero dom je oko 400 endemskih vrsta
Kaspijsko jezero ima vrlo bogatu floru i faunu. Među najpoznatijim primjercima su kaspijski galeb i kaspijska čigra. Mnoge riblje vrste su endemske, razvile su se i žive samo na ovom području, pri čemu moramo spomenuti kaspijski losos.
Velik broj ptica selica prelijeće Kaspijsko jezero prilikom migracija, a neko vrijeme i obitavaju na njemu. Među endemima se nalazi i kaspijski tuljan koji je ostao ugrožena vrsta.
9. Kaspijsko jezero proizvodi najskuplji kavijar na svijetu
U Kaspijskom jezeru svoj je dom pronašla i beluga jesetra, poznata riblja vrsta čijih se 90% ukupne svjetske populacije nalazi baš u ovom jezeru. Ova riba, poznata po izbačenom kljunu i zupcima na leđima ima najcjenjeniju ikru na svijetu.
Upravo se od te ikre stvara najkvalitetniji kavijar na svijetu, poznat po svojoj izuzetno sjajnoj crnoj boji – Beluga kavijar.
Ova vrsta kavijara nije skupa bez razloga. Naime, potrebno je mnogo strpljenja za mrijest ove ribe jer jesetri je potrebno čak 20 godina da naraste do veličine od 2 tisuće kilograma, tj. 2 tone, čime se osigurava da jaja budu najveća i da se mogu koristiti za kavijar.
Inače, za svaki kavijar vrijedi zakon da je skuplji što je tamniji, ali u ovom slučaju cijena kilograma ovog skupog Beluga kavijara koji je svijetle bisernosive boje kreće se oko 12 tisuća dolara.
Nažalost, zbog sve većeg zagađenja jezera, i populacija jesetri se sve više smanjuje, a to također utječe na cijenu – što je manje kavijara on je skuplji.
10. Zaljev Kara-Bogaz-Gol najslaniji je dio jezera
Voda u ovom dijelu jezera izuzetno je slana: u odnosu na Jadransko more ona je 10 puta slanija!
Riječ je o zaljevu Kara-Bogaz-Gol, plitkoj laguni koja se nalazi na istočnim obalama Kaspijskog jezera, a s kojim ga spaja uzak kanal. Zaljev se nalazi u Turkmenistanu i prostire se na 10 tisuća kilometara kvadratnih.
Ljeti voda toliko isparava da dolazi do vrlo visoke slanosti od 200 do 350‰ . Upravo se zbog toga na obalama ovog zaljeva nalazi industrija vezana uz proizvodnju natrijevog sulfata.
S obzirom na to da je razina vode u ovom zaljevu niža od razine Kaspijskog jezera za 3 metra, to omogućuje stalan dotok vode u zaljev.
10 stvari koje niste znali o Kaspijskom jezeru
- Sjeverni dio Kaspijskog jezera ima najviše slatke vode i redovno se zamrzava svake zime.
- Kaspijsko jezero slično je moru i po valovima: najviši vodeni val zabilježen u ovom jezeru dosegnuo je visinu od 11 metara.
- Razina vode u jezeru se kontinuirano mijenja. Znanstvenici su otkrili da se razina promijenila oko 15 metara u posljednjih tri tisuće godina.
- Kaspijsko jezero pripada različitim kontinentima jer je zapadna obala jezera u Europi, a istočna u Aziji.
- Dio Kaspijskog jezera je i poluotok Apšeron koji je izuzetno zagađen.
- Iranci i Azerbajdžanci Kaspijsko jezero nazivju i Hazarskim i Mazenderskim morem.
- Najdublja točka jezera nalazi se na dubini od 1025 metara.
- Svakih 250 godina događa se potpuna izmjena morske vode.
- 1921. godine ulovljena je najveća beluga jesetra ikad, a njena je težina bila fascinantnih 1200 kilograma.
- Kao rezultat globalnog zatopljenja razina vode u jezeru svake se godine smanjuje za 7 centimetara.