Park prirode Lastovsko otočje je jedan od najbolje očuvanih hrvatskih morskih područja, ne samo zbog toga što nije veliko turističko područje već i stoga što ga se posjetitelji trude održavati čistim. Lastovsko otočje sastoji se od dvije veće skupine otoka (Lastovnjaci i Vrhovnjaci) i jednog većeg otoka Sušca, a smješteno je u južnom dijelu Dalmacije, tek nekoliko kilometara udaljeno od velikog otoka Korčule. Ako imate dovoljno vremena, posjetite i susjedne destinacije.
Zahvaljujući položaju ovog parka, on se odlikuje blagom mediteranskom klimom, a jedan je i od najsunčanijih otoka u Hrvatskoj što je povoljno utjecalo na stvaranje raznolike flore i faune. Najčešći vjetrovi su maestral i jugo, što pomaže klimi i radi je idealnom za posjete.
Park prirode Lastovsko otočje je 2006. godine, zbog svoje zanimljive i mistične ljepote, proglašen parkom prirode. To ga čini jedanaestim i najmlađim parkom prirode. Ovaj park prirode je poseban zbog svojih zanimljivih šuma, žive prirode i plodnih polja, koje privlače mnoge posjetitelje s različitim interesima. Dolaskom na Lastovo prelazite u područje koje odiše mirom i koje će u vama probuditi posebnu toplinu. Ovo je mjesto na kojem je priroda još uvijek u prvom planu.
Interesantna činjenica veže otok Lastovo i broj 46; naime Lastovo je poznato po tome što ga okružuje 46 otočića, a svaki od njih ima svoju crkvicu što opet čini broj od 46 crkvica, a povrh toga ovdje se također nalazi i 46 brežuljaka i 46 dolina.
Jedinstveni doživljaj Lastova posebno je atraktivan noću jer je nebo iznad ovog otoka proglašeno drugim najtamnijim nebom u Europi što omogućuje gledanje neba na spektakularan način. Naime, zvijezde i galaksije je moguće uočiti i prostim okom.
Prirodna obilježja Parka prirode Lastovo
Otok Lastovo ima mnogo brežuljaka, čiji je najviši vrh Hum (više od 400 metara). Hum je također i jedan od najpopularnijih vrhova, zbog predivnog pogleda koji nam njegov položaj pruža. S jedne strane je mnoštvo brežuljka, neravnog reljefa, plodnih polja, a s druge strane je beskrajni pogled na more. Posjetiti park, a ne posjetiti ovaj vidikovac bio bi veliki gubitak. Mnogi smatraju da je pogled izuzetno motivirajuć te da će umjetnici ovdje moći dobiti inspiraciju za svoja nova djela. Okušajte se čak i ako niste umjetnička duša!
U ovom parku također ima i nekoliko špilja, koje su uzrokovane krškim reljefom, vrstom reljefa koji je najčešći u Dalmaciji a koji je nastao zbog snažnog utjecaja vode na planine.
Najpoznatija špilja Parka prirode Lastovsko otočje je Rača, a uz nju se veže i nekoliko legendi. Najpoznatija je legenda o vješticama i vilama koje su dolazile na ovo mjesto. Legenda kaže da su se, u nekim davnim vremenima, najbolje vještice okupljale u ovoj špilji i tako često prepadale mnoge posjetitelje koji su svraćali u špilju. Ipak, ukoliko su posjetioci odlučili biti hrabri i poći dalje, na kraju su se na tom mjestu našle vile, a posjetitelji bi bili nagrađeni predivnim pogledom na more. Špilje u Lastovu su bogate različitim vrstama šišmiša, ali to ne odvraća ljude od toga da ih posjete, čak niti one strašljivije.
Lastovsko otočje i flora
Ovaj park prirode može se pohvaliti jako velikim brojem zanimljivih biljaka s kopna. Do sada su botaničari zabilježili više od 800 vrsta biljaka, ali je velik broj njih ugrožen i smanjene populacije, obično zbog uništavanja područja na kojem obitavaju.
Lastovo također ima i neke rijetke biljke, kao i endemske biljke – one koji se mogu pronaći samo na tim otocima i nigdje drugdje. Dobar primjer za to je trava „trsovez“ koja raste samo na Lastovskom području. Ovaj park prirode ima i neke zaštićene vrste, kao što je „dalmatinski kozlinac“. Dalmatinski kozlinac je strogo zakonom zaštićena vrsta što znači da ga smijete fotografirati, ali je zakonom zabranjeno da ga berete ili uništavate.
Preko 65% površine Lastovskog otočja prekriveno je florom (velika većina su zapravo šume). Prekriveno je pretežno makijom, a najljepšim drvetom prozvano je drvo pod imenom „planika“. Zbog svih tih predivnih šuma, ovaj park prirode je nazvan mističnim i zanimljivim.
Stanovnici Lastova svoje kuće također vole ukrašavati raznim biljkama koje izgledaju lijepo, a naravno i predivno mirišu! Najviše vole ukrašavati kuće s biljkama kao što su; limun, bajama ili naranča, dok su najčešće biljke za uzgajanje masline i vinova loza. I stanovnici Lastova, kao i stanovnici ostalih dalmatinskih otoka jako vole maslinovo ulje i kvalitetno vino.
Moramo posebno istaknuti biljnu zajednicu livada posidonije koje su jako bitne za lastovski ekosustav, pružajući mu mnoge pozitivne značajke kao što su proizvodnja kisika.
U morskom svijetu Parka prirode Lastovsko otočje, biljni svijet definitivno i dalje buja, nevezano uz bilo što na površini pa je do sada u Lastovskom podmorju zabilježeno čak 250 vrsta morskih biljaka (morske flore). Zbog kamenitog tla Jadrana, ono je prekriveno fotofilnim algama. Na plićim dijelovima također ima algi od kojih su mnoge također zaštićene i ugrožene.
Lastovsko otočje i fauna
Životinjski svijet ili fauna ovog otočja je iznimno bogat, te sadržava razne vrste životinja. U potrazi za životinje možete susresti oko 200 vrsta kralježnjaka, ali ipak morate biti pažljivi jer je oko sedamdeset vrsti ugroženo. Kao što je prije spomenuto, špilje Parka prirode Lastovsko otočje dom su puno različitih vrsta šišmiša. Od mnogih vrsta šišmiša, dom su i trima ugroženim vrstama kao što su; južni potkovnjak, veliki potkovnjak i riđi šišmiš.
Park prirode Lastovsko otočje vrlo je važan pticama selicama. Lastovo je odmorište mnogima od njih, a također je i gnjezdilište nekim rijetkim. Na primjer: veliki zovoj i gregule ili na drukčijim područjima imena elenorin sokol.
Jedna dobra vijest za posjetitelje koji nisu ljubitelji zmija, ne morate se brinuti jer ovdje nema otrovnih. Ovaj park prirode ima mali broj zmija, a i te koje imaju nisu opasne. Umjesto zmija, ovdje se krije puno mikro faune (kukca, puževa i paučnjaka).
Lastovsko podmorje pravi je biser Jadrana pa mnogi zaljubljenici u ronjenje odabiru Lastovsko otočje kao svoju destinaciju.
Podmorje je bogato raznim vrstama algi i morskim cvjetnicama, a skriva i preko tri stotine vrsta beskralježnjaka od kojih su najmnogobrojniji crveni koralji, gorgonije, spužve i drugi. Na području Lastova nalazi se i izuzetno velika kolonija jastoga što je prilično neuobičajeno, ali i potpuno razumljivo s obzirom na kristalno čisto more.
Posjetiteljima Lastovskog otočja već pri ulazu u plićak postat će kristalno jasno koliko je prirodno bogatstvo njegovog podmorja jer već se u tom području nalazi velik broj sipa, hobotnica, jastoga, rakovica i mnogih drugih životinjskih vrsta. Lako je uočiti i mnoge vrste puževa od kojih je važna tritonova truba i puž bačvaš, a ronjenjem u dubinama se tek otkriva prava čarolija.
U dubinama se ulazi u potpuno novi svijet, svijet riba, a podmorje Lastova može se pohvaliti ogromnim ribljim fondom. Velika posebnost otočja je u tome što se u njegovom području nalaze i neke vrste koje se ne mogu pronaći gotovo nigdje drugdje na Jadranskom moru. Riječ je o barakudama, drozdovima, vladikama i još nekim drugim vrstama. Često se nailazi i na škrpine i kirnje, tune i gofove, a ako ste posebne sreće možda ćete naletjeti i na dupine, a ima ih nekoliko vrsta.
Zbog svega toga se podmorje Parka prirode Lastovsko otočje smatra pravim malim rajem za ronioce, osobito zbog mnogih špilja i prolaza koji se skrivaju u dubinama. Pripazite gdje ronite i ne ronite sami ako ste zainteresirani za neke avanturističke rute! Zasigurno ćete u mjestu naći nekog lokalnog tko će vam pokazati gdje da nađete floru ili faunu koja vas zanima.
Posebno preporučujemo lokaciju Drašan na sjeveru otoka i mjesto Petrovac gdje je podmorsko arheološko nalazište i zaštićeno zakonom. Svakako ne smijete propustiti niti otok Bijelac kroz čije se podmorje skriva podvodni prolaz te mali otočić imena Tajan ispod kojeg se nalazi podvodna špilja.
Kulturna baština Parka prirode
Materijalna kulturna baština Lastova neobična je i zanimljiva. Pogotovo zbog jedne od najpopularnijih atrakcija „Fumari“. Fumari su zapravo dimnjaci koji su na neke čudne i interesantne načine ukrašeni! Fumari su građeni i ukrašeni tako da mogu prikazati imućnost vlasnika, tako da su bili jedinstveni i nije bilo istih. Fumari su s vremenom postajali sve čudniji i sve interesantniji jer nitko nije htio imati isti, a dizajni su se iskorištavali. Stanovnici kao da su se natjecali sa susjedima, pa su počeli stavljati rogove životinja koje su često oni ulovili. Misli se da je najstariji fumar onaj okružen divljim narančama, koji je u sklopu renesansne kuće Antica- Biza.
Župna crkva sv. Kuzme i Damjana
Ova crkva se spominje već u 14. stoljeću! Njezina gradnja trajala je još nekoliko stoljeća, a ona je rezultat dviju faza gradnje. Sastoji se od središnje lađe (polovina 15.st.) i bočnih lađa (16/17.st.). Središnji brodom dominira glavni (barokni) oltar. Pokraj glavnog oltara također se nalaze dva manja bočna. Zapadni oltar je posvećen Gospi od Milosrđa, a na njemu resi ikona s dva lica napravljena od drveta. Istočni oltar posvećen Sv. Trojstvu na sebi nosi jednu od najpoznatijih i najstarijih slika ove crkve „Oplakivanje Krista“. Slika „Oplakivanje Krista“ naslikana je od strane slikara Juana Boschetta (1545.g.) koji potječe iz Španjolske.
Unutrašnjost crkve je također ispunjena kamenim namještajem koji potječe iz davnih doba. Ova crkva sadržava još nekoliko poznatih slika, kipova, te je predivna izvana. Ljubitelji umjetnosti rado posjećuju ovu crkvu koja je u izvrsnom stanju s obzirom na to kad je izgrađena.
Na otoku se nalazi velik broj prapovijesnih arheoloških nalazišta, među kojima su ostaci rimskih zidova i naselja. Svaki ljubitelj arheologije, povijesti, arhitekture i antropologije uživat će u ovim prekrasnim mjestima gdje možete naći ponešto za svaki fotoaparat.
Lastovski poklad
U nematerijalnu kulturnu baštinu otoka ubrajamo i mnoge njegove narodne običaje od kojih je najpoznatiji Lastovski poklad.
Datira unatrag u 15. stoljeće i vezan je uz opsadu Korčule od Maura, a odvija se redovno, svake godine od tada i to po točno određenim pravilima. Poklad je vrlo neobičan i različit od ostalih jadranskih običaja pa je 2008. godine uvršten u nematerijalna hrvatska dobra.