Na području Zagrebačke i Karlovačke županije smješten je prekrasan park prirode Žumberak – Samoborsko Gorje koji oduševljava svoje posjetitelje već dugi niz godina. Radi svoje bioraznolikosti i geoloških specifičnosti ovo je mjesto 1999. godine proglašeno parkom prirode te danas ima znanstvenu, odgojnu i kulturnu ulogu. Park je poznata destinacija, draga svim ljubiteljima prirode, pogotovo onima koji žive u blizini Zagreba i koji mogu češće uživati u njegovim ljepotama.
Osim prekrasne prirode ovaj park može se pohvaliti i mnogim kulturno-povijesnim atrakcijama i bogatom rekreativnom ponudom: ovaj park posebno je poznat po svojim poučnim stazama koje privlače brojne šetače i bicikliste. U njihovo postavljanje se uložilo mnogo truda i vremena što je rezultiralo velikim interesom posjetitelja.
Prirodne ljepote
Park prirode Žumberak smješten je na sjeverozapadu Hrvatske gdje se susreću obilježja specifična za Dinaride, Alpe, ali i Panonsku Hrvatsku. Upravo je ovo jedan od razloga zašto u parku vidimo toliku prirodnu raznolikost u reljefnim obilježjima, a s njima i raznolikost u svekolikoj flori i fauni područja.
Geologija parka
Područje parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje iznimno je geološki važno jer stoji na granici između Dinaridske karbonatne platforme i samih unutarnjih Dinarida. Zbog toga se na ovom području isprepliću brojna geološka obilježja tipična za krški teren i krške zaravni s blažim, ravnim reljefom Panonije koja stvaraju mnoge neobične geološke tvorevine.
Najzastupljeniji tip reljefa u parku je krš koji zauzima devedesetak posto čitavog parka. Zbog toga je lagano pronaći krške oblike poput ponikvi, uvala, špilja i jama. Na onim nižim dijelovima nalaze se mnoge livade i na njima vodotoci koji su odličan kontrast grubom kršu pa zajedno stvaraju prekrasnu sliku prirode u harmoniji.
Ono što također ovaj park prirode čini iznimno vrijednim i posebnim jest njegova velika biološka raznolikost. Ona je uvjetovana reljefom te klimom područja, ali i time što je čovjek dugi niz godina živio u mirnom suživotu sa samom prirodom. S obzirom na blizinu velegrada i promet oko parka prirode stvarno je nevjerojatno koliko je očuvan i za pohvalu je briga ljudi koji ga održavaju živim i očuvanim.
Flora parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje
Raznoliki biljni svijet jedan je od rezultata kombinacije reljefa, klime, vodenog svijeta i mnogih drugih čimbenika koji čine ovaj park tako posebnim. Najznačajnije biljne zajednice na području parka su šume, travnjaci, mahovine, a mogu se naći i velike zajednice lišaja i gljiva.
Park je prekriven gustim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba s ponešto hrasta medunca i crnog graba na toplijim dijelovima i bukovim šumama u višim predjelima. Dijelovima na prijelazu iz šuma na otvorene travnjake iznimno su važni za ispašu stoke, ali i zbog toga što su uvjeti ovakvih prostora iznimno dobri za rijetke i osjetljive vrste poput divljih orhideja i ljiljana. One stvaraju očaravajući plašt na livadama i svojim mirisima stvaraju čarobnu oazu.
Travnjaci također zauzimaju značajan dio parka i od iznimne su važnosti kao stanište mnogim životinjama, ali i kao njihova hrana. Većina travnatih površina nastala je krčenjem šuma, koje su seljaci koristili za gradnju svojih kuća i nastamba, ali su velik dio iskrčili i za ogrjev. Zabilježeno je preko 40 biljnih vrsta koje stanuju na ovim travnjacima, a mnoge od njih su vrlo rijetke i ugrožene. Tako osim brojnih vrsta trava možemo pronaći visoke pahovke, livadne vlasulje, suhoperke i mnoge druge biljke. Botaničari i dalje proučavaju ovo područje jer ima još slabije istraženih područja parka koja bi mogla sakrivati još neke vrste bilja.
Fauna parka prirode
Na području parka moguće je naći brojne velike grabežljivce poput medvjeda i vuka koji svoje stanište nalaze u šumama parka. U njima se nalaze i brojni mali sisavci, vodozemci i gmazovi te i velike ptice grabljivice poput jastreba kokošara. Uz potoke obitavaju brojne vrste poput vodenkosa i gorske pliske, žaba i vodenjaka. Od zmija zabilježene su riđovke, poskoci, bjelouške i druge, iznimno zaštićene vrste.
Ne smijemo ni zaboraviti na brojne vrste koje žive u podzemnim objektima parka. Mnoge špilje i jame još nisu istražene te je stoga nemoguće znati točno koje vrste se nalaze u njima. Nedavno su otkrivene vrste novih člankonožaca upravo u ovom parku i tko zna što se sve krije u sakrivenim špiljama ovog gorja.
Bogatstvo vode parka
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje bogato je vodom u obliku potoka, a jedan od najljepših primjera potočnih dolina je ona koja je nastala uz potok Slapnicu. Njegovo ime samo govori o tome da potok ima mnogo slapišta i potočnih kaskada, a jedan od najatraktivnijih je Vranjački sedreni slap i visoki slap Brisalo.
Na ušću potoka i danas se nalazi kurija obitelji Medven, plemenitaša koji su živjeli na ovom području sredinom 19. stoljeća vodeći svoje gospodarstvo.
Slapnica i njeno područje jedan je od zaštićenih krajobraza ovog parka prirode još od 1964. godine.
Cerinski vir je također jedan od prekrasnih vodenih obilježja ovog parka i izniman doživljaj za gledanje i slušanje jer je ovdje riječ o slapu visokom 10 metara čija ljepota posebno dolazi do izražaja u proljetnom i jesenskom periodu kad je potok najbogatiji vodom. Kaskade redovito stvaraju mala jezerca.
Arheološka vrijednost parka
S obzirom na to da je ovo područje bilo naseljeno još u kamenom dobu postoje i mnoga nalazišta koja svjedoče o životu u tom dobu. U Postružniku je otkriven logor lovaca na mamute koji datira u to doba, a među interesantnijim otkrićima je svakako i ono kod mjesta Okić: otkriće velike kolekcije srebrnih novčića nastalih u kamenom dobu.
Kod mjesta Gornji Vas možete proučavati Rimsku kulturu kroz nalazište nekropole s grobovima koja svjedoči o životu Rimljana u ovom kraju.
Svoj trag su ostavili i Turci koji su opustošili ovaj kraj u njihovom prodoru u Hrvatsku u 15. i 16. stoljeću, a u to se možete uvjeriti kroz nalazišta u selu Kekić.
Aktivnosti u prirodi
Poučne staze
Ono što ovaj park čini intrigantnim su ujedno i njegove brojne poučne staze, koje spajaju prirodu s poviješću, znanošću i drugim interesantnim sadržajima posebno namijenjenima ljudima koji vole prirodu i žele je pobliže upoznati.
Prva staza s kojom se svakako morate upoznati je poučna staza Otruševec koja je također i prva poučna staza u Hrvatskoj, a koja će vas pobliže upoznati sa životom Otruščevčana i njihovom svakodnevicom. Iako je duga svega dva kilometra ona je iznimno poučna pa je svakako ne smijete propustiti.
Jedna od najpoznatijih staza definitivno je Žumberački arheološki put, dugačak više od 50 kilometara. Poznato je da su na području parka smještena mnoga nalazišta te je ova staza napravljena upravo kako bi povezala šest najvažnijih i najatraktivnijih kako bi posjetitelji mogli uživati u bogatoj povijesti kraja hodajući kroz prirodu. Ova nalazišta većinom su smještena u blizini magistralne ceste koja vodi prema Krašiću. Neke od atrakcija koje možete vidjeti prolazeći spomenutom stazom su Stari Grad Tuščak, nalazište u Budinjaku, Gornja Vas, groblje Latobika u Brateljima i, naravno, Stari grad Žumberak. Početna točka ove staze jesu Grdanjci, a završna točka Sošice, u kojima možete pronaći brojne važne materijale koji će vas još dublje uvesti u povijest ovog parka.
Druga važna poučna staza jest Okićnica, dugačka nešto manje od 3 kilometara. Ova kružna staza obilazi Stari grad Okić te je savršena za one manje spretne sportaše. Hodajući ovom stazom naučit ćeš mnogo o povijesti grada, njegovom strateškom značenju i vrijednosti.
Staza kneževa smještena je u Arheološkom parku u Budinjaku, u kojemu se nalaze brojna arheološka nalazišta: jedno iz željeznog doba u samom Budinjaku i jedno iz rimskog doba smješteno u Brateljima. Ova trasa dugačka je samo 4 kilometara i jednostavno ćete je obići u 2-3 sata. Upravo ova staza jedna je od najaktualnijih u parku zbog svoje povijesne i edukativne vrijednosti.
Druge aktualne staze su „Gdje voće zri“, „Izvori života“ i „Put Kraljice Bukve“.
Slobodno penjanje i planinarenje
Na području parka nalaze se čak dva penjališta – ono u Okiću i u Terihaji.
Penjalište Okić nalazi se podno staroga grada Okića te je podijeljenu u pet zona: Previs, Modec, Špranja i kamin, Izgubljena kruška i Dadin strah. Različite zone donose različita penjališta po strmini i težini. Upravo je zato ovo penjalište savršeno za penjače različitih iskustva: od amatera do profesionalaca.
Penjalište Terihaji nalazi se u blizini Gornjeg Terihaja, te zapravo ne spada u sam park jer se nalazi neposredno izvan njegovih granica. Ovo penjalište svejedno je savršena usputna destinacija za sve posjetitelje parka.
Planinarenje je najstariji sport ovog područja, a najviši žumberački vrh Sveta Gera i samoborski vrh Japetić omiljena su odredišta mnogih planinara, još od sredine 19. stoljeća. Mnogi se posjetitelji iznenade kada otkriju da se već 1875. godine dogodio prvi uspon na ovu planinu. Sveukupan broj kilometara planinarskih staza je ogromnih 350 kilometara.
Paraglajding
Osim penjanja, na području parka možete sudjelovati i u drugim ekstremnim sportovima poput paraglidinga. Postoje dva terena za letenje, jedan u Japetiću i jedan u Plešivici. Oba su popularne atrakcije za sve ljubitelje adrenalinskih sportova, a Japetić je pogodniji za početnike s obzirom na to da je njegovo poletište vrlo prostrano.
Biciklizam
Svakog vikenda možete se uputiti na jednu od biciklističkih staza u parku. U ponudi je i najam električnih bicikala, a možete ugovoriti i stručno vođene ture za bicikliste.
Park možete upoznati preko šest biciklističkih staza, koje su miješanog asfaltnog i makadamskog tipa, ali su izrazito kvalitetne i uređene pa omogućuju visok nivo uživanja u ljepotama ovog kraja.
Edukacijski program
Zaštićena područja parka imaju neprocjenjivu ulogu u njegovoj zaštiti. Djelatnici eko centara u parku promatraju ga i pronalaze bilo kakve anomalije koje bi mogle rezultirati u poremećaju ravnoteže životinjskog i biljnog svijeta parka. Velika važnost pridaje se i vodama parka, te zaštiti tih istih, kako bi čiste vode pružale staništa mnogim važnim vrstama, od onih najsitnijih do većih.
Edukacijski programi svoje polaznike uče upravo ovome: kako biti čuvarem prirode. Edukacijski programi većinom se izvode u Budinjaku te su fokusirani na mlađe posjetitelje, koji još nisu svjesni važnosti prirode u životu čovjeka.
Događanja na području parka
Tijekom cijele godine u parku organiziraju se brojni programi i manifestacije. Oni najčešći su pješački i planinarski pohodi iz velikih gradova poput Samobora, Zagreba ili iz Jastrebarskog. Ovi pohodi pod nazivima „U susret zdravlju“, „Japetićev pohod“ i slični događaju se svake godine.
Onaj najpoznatiji pohod definitivno je Zimski hodočasnički pohod na Svetu Geru. Događa se svake godine na zadnju nedjelju u mjesecu siječnju. Pohod započinje u Sošicama i završava u kapeli sv. Ilije na Svetoj Geri gdje se održava misa.
Osim pohoda ove vrste na području parka organiziraju se i brojne sportske manifestacije poput poznatog Jaskanskog eko- trail maratona ili takozvanog Planinarskog Kupa Hrvatske. Ovaj maraton često je opisivan kao jedan od najljepših, ali ujedno i najtežih planinarskih maratona u državi.
Za planinare se također organizira i Brdska liga „Vina Kolarić“ koja povezuje velik broj staza parka. Same planinarske staze dijele se na duge i kratke, dok su one biciklističke samo duge.
Drugo važno sportsko natjecanje jest Međunarodna „Žumberačka utrka“, koja je ustvari polumaraton koji se svake godine od 1996. održava u Sošicama. Ova brdska staza poprilično je zahtjevna, ali je jedna od najpoznatijih atletskih staza u cijeloj državi. Start staze nalazi se u Radatovićima dok je cilj u Sošicama. Dva grada međusobno su povezana prekrasnom netaknutom prirodom te su gušt svim rekreativcima koji njome prolaze.
Ostale važne sportske manifestacije su: Otvoreno Prvenstvo Samobora, utrka u orijentacijskom trčanju, Šojka Trek, treking utrka po livadama i šumama Samoborskog gorja, Biciklijada Krašić te Otvoreni liga kup Hrvatske parajedriličara.
Kada je riječ o kulturnim događanjima, najznačajnije je „Tisućljećima kulinarstva“, manifestacija koja spaja povijest s tradicionalnom žumberačkom kuhinjom. Održava se u Arheološkom parku u Budinjaku, u rujnu svake godine.
Program započinje obilaskom Staze kneževe, kroz koju su posjetitelji upoznati s bogatom poviješću prostora. Nakon toga započinje se s pripremanjem ukusne tradicionalne hrane na otvorenoj vatri. Recepti koji se koriste su oni pretpovijesni, rimski, srednjovjekovni i tradicijski žumberački recepti. Posjetitelji mogu okusiti sva jela koja bi se našla na stolu žumberačke obitelji.
Kako doći do parka?
Dobar prometni položaj parka jedan je od faktora njegove razvijenosti. Naime, on se nalazi u blizini Samobora, ali ujedno i nedaleko od glavnog grada Zagreba te je stoga povezan brojnim cestama iz svih smjerova Hrvatske. Posjetitelji najčešće dolaze iz smjera Samobora, Ozlja ili Krašića, no nerijetki su i oni iz Slovenije koji također imaju brz pristup parku.