Vrste i staništa

Potočni rak

Potočni rak se smatra najmanjom autohtonom europskom vrstom raka i rasprostranjen je u manjim vodenim tokovima središnje i jugoistočne Europe. Vodeni tokovi u kojima obitava potočni rak obično se nalaze na višim nadmorskim visinama.

Potočni rak i njegovo stanište

U Hrvatskoj se može pronaći u raznim područjima, od NP Plitvice i jezera Bajer do rijeka Lonje i Zrmanje. Ovi rakovi nastanjuju izvore potoka i njegove gornje tokove gdje je voda čišća, a dno kameno. Svoja skloništa traže pod kamenjem i vegetacijom pa ih se može pronaći i u rijekama savskog sliva, ali i nekoliko potoka jadranskog sliva koji su vezani uz rijeku Zrmanju i Krku.

Potočni rak je iznimno osjetljiv na promjene staništa što je jedan od bitnijih razloga zašto je ugrožen. Smeta mu svako onečišćenje vode i bilo kakve promjene uzrokovane ljudskom rukom (uređivanje potoka, gradnje brana, uklanjanje vegetacije) i slično.

Nije sve u veličini

Potočni rakovi su najmanja vrsta iz porodice rakova imena Astacidae. Mogu narasti do najviše 15 centimetara iako je 10 cm najčešći prosjek. Ženke i mužjaci se relativno teško razlikuju, a spol se utvrđuje po izgledu kliješta jer mužjaci imaju široka i debela kliješta dok ženke imaju uža.

Potočni rakovi dolaze do spolne zrelosti kad naraste do barem 5 centimetara, a u Hrvatskoj je razdoblje njihovog parenja mjesec studeni. Ženke su u potpunosti odgovorne za svoje potomke budući da čak sedam mjeseci nose oplođena jajašca ispod abdomena.

Potočni rakovi su svejedi i hrane se vodenim biljkama i malim beskralješnjacima. Vrlo su važni za sve hranidbene lance na svojim staništima jer su istovremeno predatori, biljojedi i razlagači koji jedu strvine. Na taj način jako utječu na obrt organskih tvari u svom području te je njihov opstanak ključan za opstanak mnogih drugih životinjskih vrsta. Jedna od značajnijih sposobnosti ovih rakova je asimiliranje dušika nastalog iz biljaka i životinja.

Ova vrsta rakova je u potpunosti noćna životinja i jedino vrijeme kada ih se može vidjeti danju je vrijeme parenja.

Ugroza koja prijeti potočnim rakovima

Ove prirodi bitne životinje su ugrožene na nekoliko načina. Najveća ugroza im dolazi kroz ljudsku djelatnost usmjerenu na regulaciju vodenih tokova koja uključuje razno uređivanje riječnih obala, gradnja kanala ili zidanje obala.

Osjetljivi su i na otpadne tvari koje se u sve većim količinama pojavljuju u vodenim tokovima, a opće je poznato da potočni rakovi mogu živjeti samo u čistoj vodi.

Osim ovoga, prijete im i mnoge invazivne vrste rakova, ribolovci i skupljači rakova u komercijalne svrhe. Jedan dio potočnih rakova uginuo je zbog nekontroliranog uzgoja stranih vrsta riba kao što je na primjer kalifornijska pastrva. 

Zbog toga su ovi rakovi stavljeni na popis ugroženih vrsta i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *