Vrste i staništa

Pjegavi daždevnjak – šareni vodozemac koji obožava kišu

Pjegavi ili šareni daždevnjak je duguljasti vodozemac za kojeg mnogi pogrešno misle da je gušter. Većina ljudi ga odmah prepoznaje po žutim mrljama na njegovom tamnom tijelu. Njegovo stanište su šume, a aktivni su najviše noću kada izlaze iz svojih staništa. Daždevnjaci jako vole kišu i vlagu i danju izlaze jedino kada počne padati kiša.

Daždevnjak je strogo zaštićena svojta

Riječ je o vodozemcu koji dolazi iz porodice daždevnjaka koji najčešće naraste do maksimalnih 25 centimetara. U pitanju je životinjica gotovo crne boje s malim ili velikim žutim mrljama po tijelu. Na duguljastom tijelu mu se nalaze kratke nožice, ali zato ima poprilično dugi rep.

Kratke nožice mu otežavaju kretanje pa se po tlu kreće sporije, ali ima sposobnost privijanja nogu uz tlo u slučaju kad se osjeća ugroženo pa, slično zmiji, pobjegne brzim gmizanjem. Rep mu je osobito koristan kod plivanja u vodi koju toliko obožava.

S obzirom na to da je omiljeno stanište pjegavog daždevnjaka šuma, on svoje mjesto za život pronalazi ispod raznog kamenja i stabala, ali i ispod lišća no bitno mu je da je to stanište i vlažno i hladno. Omiljeni dio dana mu je noć, ali izlazi i po danu već pri prvoj pojavi kišnih kapi.

Daždevnjak se hrani sitnim životinjama, a u tome se u potpunosti oslanja na svoje osjetilo mirisa. Omiljena hrana su mu puževi, kukci i gujavice, ali ne preže ni od lova na mlade žabe. S obzirom da se daždevnjak slabo kreće i ne troši puno energije, ne treba mu puno hrane. Zato ne jede jako često, a u uvjetima kad je puno hrane oni ju spremaju i skladište kao masti da bi imali dovoljno za „sušna“ razdoblja.

Sve ove životinje obitavaju na takvim staništima, posebno ako se u blizini nalaze vodotoci. Omiljene šume su mu listopadne i miješane jer imaju dovoljno visok postotak vlage.

Razmnožavanje i obrana

Daždevnjaci prelaze u period hibernacije čim zahladi (listopad, studeni), a bude se u rano proljeće. Na planinskim područjima do buđenja dolazi i do dva mjeseca kasnije jer je tamo hladnije.

Kako bi se mogli razmnožavati daždevnjaci moraju imati vodu u blizini jer tamo polažu svoje ličinke, nakon što obave oplodnju na kopnu. Najdraži su im hladni i čisti potoci, ali u nuždi će ih položiti i u neku drugu stajaću vodu.

Daždevnjaci imaju odličan obrambeni sustav kojeg čine parotidne žlijezde koje su otrovne i koje će iziritirati oči rijetkih napadača koji su pokušali napasti daždevnjaka i nisu bili odbijeni njegovim šarama pri susretu.

Daždevnjak u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji Pravilnik o zaštiti vodozemaca i pjegavi tj. šareni daždevnjak je zaštićena vrsta, kao i crni daždevnjak. Zaštićen je posebice od hvatanja i držanja za ljubimce i od uništavanja njihovih staništa i legla.

Posebna opasnost za daždevnjake leži u upotrebi pesticida u blizini njihovih staništa jer je njihova koža izrazito tanka i nema nikakvu zaštitnu opnu (niti ljuske, perje ni slično), pa upija sve iz okoline. Zbog istog razloga se skrivaju od UVB zraka koje im prodiru kroz kožu.

Similar Posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *